Vremenske prilike mogu znatno varirati iz godine u godinu, a proljetni mrazovi predstavljaju jedan od ključnih faktora koji utječu na uspješnost uzgoja voća. Zbog toga je izuzetno važno redovno pratiti vremenske prognoze i pravovremeno primjenjivati odgovarajuće mjere zaštite od mraza kako bi se smanjili potencijalni gubici i osigurao dobar urod.
Jabuka kao naša najzastupljenija voćna vrsta u kontinentalnom uzgoju može podnijeti vrlo niske temperature u toku zimskog mirovanja (-25°C ), međutim na kraju i početku vegetacije osjetljivost vegetativnih organa na niske temperature je znatno veća i moguće su pozebe (osobito kod mladih voćaka). Za voćke su opasne situacije kada potkraj zimskog mirovanja nastupi zatopljenje, a potom ponovno zahladnjenje.
Za jabuku su u doba bubrenja cvjetnih pupova opasne niske temperature ( -3 do -5°C) ovisno o duljini trajanja hladnoće, a za vrijeme fenofaze crvenih glavica kada su cvjetni pupovi već dijelom otvoreni osjetljivost na pozebu je još i veća. Tek zametnuti sjemeni zameci i plodovi mogu stradati već pri temperaturi od -1,7°C, a već pri -1,0°C mogu nastati problemi sa kasnijom mrežavosti na nekim sortama. Kruška ne podnosi velike hladnoće, a prema niskim temperaturama vrlo su osjetljivi cvjetovi i tek zametnuti plodovi koji stradaju ovisno o sorti već uz -1,5°C .
U Međimurju je 2020. godine početak otvaranja cvjetova zabilježen već krajem ožujka, točnije 28.03. Tijekom tog razdoblja, mrazovi su se javljali gotovo svaki drugi dan, od 24.03. do 15.04., s temperaturama u rasponu od -3°C do -4°C.
Godine 2021. cvatnja je započela nešto kasnije, no mrazovi su se poklopili s početkom cvatnje. Najniže temperature zabilježene su 07.04., 08.04. i 09.04., dosegnuvši čak -7,5°C. Dva do tri dana kasnije temperature su ponovno pale i to do -2,5°C, što je negativno utjecalo na voćke u punoj cvatnji.
U 2022. godini cvatnja je, zbog hladnog ožujka, započela u prosjeku između 20. i 25.04. Tijekom tog razdoblja zabilježena su dva blaga mraza, s temperaturama između -1°C i -2,5°C.
Godine 2023. mraz se pojavio 04. i 05.04., a dodatni problem uzrokovao je snažan sjeverni vjetar, koji je pogoršao štetu na voćnjacima. Temperature su se, ovisno o dijelu Međimurja, kretale između -2,5°C i -5°C, pri čemu je posebno stradao Jonagold.
U 2024. godini, 19. i 20.04., mraz se dogodio u trenutku kada su plodovi već bili dobro formirani, što je rezultiralo pojavom rđaste prevlake na velikom broju sorata, uključujući Topaz, Jonagold i Zlatni delišes. Na nekim lokacijama postotak rđaste prevlake na Jonagoldu bio je preko 90%.
Za 2025. godinu, prema dosadašnjim podacima, zabilježen je mraz 19. i 20.03. Uglavnom su više-manje stradale koštićave voćne vrste koje su krenule u cvatnju (marelica, djelomično breskva) dok kod ostalih vrsta nisu zabilježene štete.
Analiza podataka ukazuje na značajne razlike u vremenskom okviru cvatnje i utjecaju mraza u proteklih nekoliko godina. Najranija cvatnja zabilježena je 2020. godine, već 28.03., dok je najkasnija bila 2022. godine, kada je cvatnja započela tek između 20. i 25.04. Ovaj pomak sugerira da temperature u ožujku i početkom travnja imaju ključnu ulogu u regulaciji početka vegetacije.
Što se tiče jačine mraza, najoštriji je bio 2021. godine, kada je temperatura pala do -7,5°C, što je imalo razoran učinak na voćke u fazi cvatnje. Godina 2020. bila je specifična po dugotrajnom razdoblju mraza, koje je trajalo od 24.03. do 15.04., čime je značajno utjecala na ukupnu rodnost.
Mrazovi su se u punoj cvatnji pojavili 2021., 2023. i 2022. godine, što je znatno smanjilo oplodnju i prinos. S druge strane, 2024. godina donijela je mraz u kasnijoj fazi razvoja plodova, što je rezultiralo pojavom rđaste prevlake na brojnim sortama poput Topaza, Jonagolda i Zlatnog delišesa.
Posebno pogođene sorte razlikuju se po godinama. Jonagold je najviše stradao 2023. godine, dok su Topaz, Jonagold i Zlatni delišes 2024. godine pretrpjeli značajnu štetu zbog mraza na formiranim plodovima.
Ova analiza jasno pokazuje kako vremenske prilike iz godine u godinu mogu znatno varirati, pri čemu su proljetni mrazovi jedan od ključnih faktora koji utječu na uspješnost uzgoja voća.
Zaštitne mjere su mnogobrojne i raznovrsne, a temelje se od izbora lokacije za voćnjak, izborom sorata koje kasnije cvatu, izborom hladnijih položaja na kojima cvatnja malo kasni, primjenom raznih metoda fizičke zaštite, sve do te prskanja stabala raznim aminokiselinskim i fito hormonalnim sredstvima. Također je važno da lisna masa bude uredno ishranjena i dozrjela tijekom jeseni nakon rodne godine.
Nisko malčiranje ili plitka obrada da tlo bude bez transpiracije i što tamnije. Tada tlo tijekom dana upije toplinu, a onda se razvuče protugradna mreža koja spriječi da toplina ode gore koliko toliko. Pomaže kod slabih mrazova.
Čak i pasica pod jabukama potpuno bez korova, gotovo crna, može djelomično ublažiti štetu kod manjeg mraza.
Mokro tlo dulje zadržava toplinu nego suho hladno tlo.
Jedan od načina koji se ranije primjenjivao je dimljenje. Spaljivali su se teško sagorljivi materijali u uslijed čijeg sagorijevanja se stvarala gusta dimna zavjesa. Temperatura se povećala za 0,5-1,5 ºC što je u nekim slučajeva bilo dovoljno za zaštitu. Zbog slabog učinka pri jačem mrazu te nepovoljnog utjecaja na okoliš ova metoda se izbjegava.
Zaštita toplim zrakom – (frostbuster ) uglavnom se radi o strojevima koje rade na principu plinske turbine koja zagrijava zrak, a turbinu pokreće traktor. Vrlo je važno da prolaz po cijelom voćnjaku ne smije trajati duže od 10 minuta, a razmak između prohoda strojem obično je od 40-70 m. Sa radom je potrebno započeti kada je temperatura na +0,5 – 1°C. I u Međimurju su ovom metodom postignuti vrlo dobri rezultati 2021. godine kada je tri noći uzastopno bio mraz do -7°C, nakon čega je još trebalo i vršiti prorijedu. Uređaje je dobro pregledati i isprobati nekoliko dana pred najavu mrazova.
Zaštita kišenjem – za ovu namjenu koriste se mikro rasprskivači koji raspršuju vodu u vidu najfinije izmaglice. Efekt zaštite postiže tako da se stvori ledeni omotač, a prilikom prelaska vode u led oslobađa se toplina te se postiže viša temperatura ispod ledenog omotača. Sa orošavanjem je potrebno započeti u ovisnosti o zračnoj vlazi, no najbolje je započeti kada se temperatura spusti na +2°C, a prestati kada se ponovno digne iznad nule na iste (+2°C) vrijednosti. Problem se može javiti ukoliko mrazovi potraju nekoliko jutara pa se u voćnjaku stvori vrlo vlažan teren koji kasnije onemogućuje provedbu potrebne zaštite od bolesti i štetnika. Također opasnost postoji ukoliko je uz temperature u većem minusu i jak sjeverni vjetar.(2023.)
Zaštita biološkim preparatima – Antistresni preparat Plants (Antifrost) Protector Thiofer (NPA) štiti biljke od mraza i niskih temperature te suša i previsokih temperatura. Sadrži bakterije Thiobacillus thioxidans i ferroxidans. U zadnje vrijeme ga nitko ne uvozi, imao ga je Cedar Agro. Ako se primjeni na vrijeme, već unutar šest sati, moguće je postići da biljka sama pod djelovanjem Plant Antifrost Protectora Thiofera proizvodi Antifrost bjelančevine (AFP) i Antifrost Amino kiseline (AAA) koje povećavaju njenu otpornost na hladnoću i štete od mraza..
Primjena kemijskih preparata do nekoliko dana prije pojave mraza :
Amalgerol (0,2-0,3 %), Bioplex (0,04 %), Drin (0,075 %), PolyAmin (0,15 %), Megafol (0,2 %) i dr. ovo su “Biognojiva” sa naglašenim sadržajem aminokiselina, morskih alga, vitamina i biljnih hormona kojima nastojimo ojačati stanje i otpornost voćke na nadolazeće probleme. Najbolje je kada se već na stablu nalaze mali i razvijeni listići jer će tada lakše doći do usvajanja aminokiselina u tkivo.
Neposredno podizanju temperatura (12-15°C) nakon prolaska mraza i niskih temperatura: Promalin, Gibberellin A3, Florgib, Perlan, Novagib ) u kojima se nalazi Giberelinska kiselina GA3 /GA4/ GA7, te stimuliraju formiranje partenokarpnih plodova (bez sjemenki). Kod primjene GA3 potreban je oprez, pošto ista jako utječe na smanjenje početka formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu, no nakon mraza to zapravo i ne bi trebao biti problem.
Preporučljive su moguće kombinacije i primjena svih ovih navedenih mjera.
Nanokristali celuloze, najnovije su sredstvo u istraživanjima. Obično se označuju kao CNC, (celuloza nano cristali). Jake su, sićušne kristalne strukture izvedene iz celuloze, prirodnih polimera koji svim staničnim stjenkama daju snagu i krutost.
Potencijalna primjena je izuzetno raznolika u gotovo svim industrijama.
Za većinu sorti raznog voća primijetili su njihovo djelovanje od -7° do -4 °C .
U nekim pokusima, na -5°C, 60 posto netretiranih cvjetova trešnje u otvaranju je izmrzlo, dok je 100 posto tretiranih cvjetova ostalo sposobnih za oplodnju.
Među ostalim nalazima tima bilo je da su prednosti CNC-a trajale i do 48 sati nakon primjene te da su koncentracije od 2 posto i 3 posto dale puno bolje rezultate od 1 posto.
Adrian Horvat, dipl. ing. agr.
