Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su sorte lijeske Istarski i Rimski u fenofazi – završetka oplodnje i izduživanja plodnice (BBCH skala 69-70), dok su sorte Tonda di Giffoni i Tonda Gentile delle Langhe u fenofazi formiranja plodova (BBCH 70-71). Lijeska je u vegetacijskoj sezoni 2024., bila u ovim fenofazama oko 25.03., što ukazuje kako ova vegetacijska sezona 2025. „kasni“ oko 15 dana.
Voćari koji su na vrijeme obavili prvu proljetnu zaštitu s bakarnim i sumpornim sredstvima (fenofaza završetka cvatnje tj. kada su njuške tučka potamnile – Slika 1.), trebaju voditi računa o zaštiti nasada bakarnim sredstvima nakon slijedećih većih oborina (više od 20 mm). U nadolazećim tretmanima, preporuka je koristiti pripravke koji su registrirani za korištenje u vegetaciji lijeske i to na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50 2-3 kg/ha) ili bakarnog oksiklorida (Neoram WG 0,2-0,25 %).
Kako smo u RH vrlo ograničeni u izboru fungicidnih aktivnih tvari u zaštiti lijeske, voćarima se može preporučiti i korištenje pripravaka na bazi bakra koji su registrirani kao ojačivači bilja. Neki od navedenih pripravaka su: Fungichel (organsko-bakreni kompleks), Fitolabicuper, Copfort (bakarni-glukonat) i sl. a koji prema navodima proizvođača imaju translokacijska svojstva (lokal sistemik) i teže se ispiru nakon oborina.
Međutim, voćari koji su propustili prvu proljetnu zaštitu, trebaju nasade lijeske što hitnije zaštititi bakarnim sredstvima. Količina oborina u proteklih 15 dana bila je iznadprosječna a zabilježeni podaci na CDA postajama u Osječko-baranjskoj županiji su slijedeći: Mjerna postaja Čepin-41 mm, Topolje-38 mm, Donji Miholjac-35 mm, Našice-83 mm i Mrzović-69 mm.
Posljednjih godina u nasadima lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, primijećena pojava da voćari vrše zaštitu nasada u vegetaciji s vrlo malim količinama škorpiva po jedinici površine (300-500 lit/ha), što može voćare vrlo lako dovesti u sumnju o učinkovitosti primijenjenih pripravaka. Vezano za navedenu praksu, treba naglasiti kako su to nedovoljne količine škropiva te kod produktivnih nasada ne dolazi do prekrivanja (zaštite) lisne mase posebno unutar krošnje. Produktivne nasade (starije od 8 godina), potrebno je tretirati s najmanje 800-1200 lit/ha škropiva uz pravilno podešavanje raspršivača (dizni) i radnog tlaka.
Kada se govori o štetnicima lijeske, u pojedinim nasadima već je primijećena prva generacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp. – Slika 2.), stoga je preporuka voćarima obilazak nasada i pregled donje strane plojke mladih listova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik, krajnji rok za primjenu zaliha 30.10.2025.) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti protiv lisnih uši od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman na suzbijanje jaja.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (http://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
dr. sc. Tihomir Validžić