Sadnja krumpira u središnjem dijelu Međimurja započela je već početkom druge dekade proteklog mjeseca ožujka (10.3.): najviše su dnevne temperature tada bile 16,2°-21,1°C (a temperatura zemljišta na dubini 7 cm iznosila je 9,5°-10,3°C)! Ali, naknadno je tijekom pet dana 13.3.-17.3. 2025. kiša padala u različitim količinama na svim županijskim lokalitetima (od 27,2 mm do 51,0 mm), a zbog sjevernih zračnih strujanja jako je zahladnilo u danima nakon 17. ožujka! Iznadprosječno kišovito vrijeme obilježilo zadnju dekadu proteklog mjeseca ožujka: na većini mjernih mjesta u dvije “kišne epizode” (24.3./25.3. i 28.3.-30.3.) zabilježili smo 36,4-71,7 mm oborina! Stoga je većina tržnih proizvođača krumpira sadnju obavila mjeseca travnja, a najviše od početka druge dekade (11.4.): hladne noći su temperaturu zemljišta na dubini 7 cm u danima 07.4.-09.4. spustile na 8,8°-9,2°C, ali nakon 10. travnja ponovno je porasla 10,1°-12,3°C! Zbog izostanka oborina, vlažnost zemljišta od početka mjeseca travnja smanjuje se od vrijednosti 39,33 % do 25,16 %!
U naredna 4-5 dana očekujemo promjenljivo razdoblje, uz moguće oborine tijekom naredne noći (oko 10 mm), dnevne će temperature imati proljetne vrijednosti (20-24°C), a jutra će također biti značajno toplija (10-13°C)!
Upute za preventivne mjere zaštite od zemljišnih uzročnika bolesti i zemljišnih štetnika proizvođačima krumpira su upućene još 27. veljače i 5. ožujka o.g.! Krajem sadnje i pred početak nicanja usjeva krumpira potrebno je planirati i provoditi usmjereno suzbijanje korova, a pritom je važno poznavati neka značajna ograničenja.
Korovna flora krumpira tipično je “okopavinska“! Među najznačajnije “okopavine” koje na oranicama uzgajamo u Međimurju pored kukuruza ubrajamo krumpir i uljnu tikvu. Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u nabrojenim kulturama su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih dvadesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)! Poseban problem zadnjih sezona u usjevima krumpira predstavljaju i samonikla čičoka (Helianthus tuberosum) i samonikli suncokret (Helianthus annuus)! Višegodišnji korovi (npr. pirika, slak, osjak, čičoka i dr.) iako brojem vrsta i brojem jedinki nisu tako zastupljeni kao sjemenske (jednogodišnje) vrste predstavljaju osobito veliki problem u krumpiru! Primjerice pirika može svojim podzemnim organima prorasti gomolje i tako značajno smanjiti njihovu kakvoću! Višegodišnje korove ne možemo suzbijati zemljišnim ili rezidualnim herbicidima primjenom nakon sadnje a prije nicanja usjeva! Za usjeve krumpira nema na tržištu selektivnih herbicida kojima bi mogli učinkovito suzbijati širokolisne višegodišnje korove (npr. slak, osjak), primjenom nakon nicanja usjeva i korova! Stoga treba izbjegavati sadnju krumpira na poljima gdje dominiraju ove višegodišnje korovne vrste (npr. slak, osjak, čičoka) ili u plodoredu na strništima suzbijati ove korove prije uzgoja krumpira učinkovitim herbicidima (npr. glifosat, 2,4-D, dikamba i sl.) !
Kritično razdoblje zakorovljenosti, odnosno kada korovi nanose najveće štete u krumpiru, proteže se od dva tjedna nakon nicanja pa sve dok krumpir ne zatvori redove! Moguće je u tom razdoblju provoditi mehaničke mjere suzbijanja korova (npr. okopavanje, nagrtanje). Suzbijanje okopavanjem se uglavnom provodi na manjim površinama (najčešće na vrtovima za vlastite potrebe gospodarstva) i/ili pri uzgoju ranog krumpira. Na većim se površinama posebnim strojevima usjev krumpira u kritičnom razdoblju može nagrtati (1-2x) i time suzbijati korove dok usjev rastom cime ne pokrije redove!
Pri tržnoj proizvodnji krumpira na većim poljima najčešće se mehaničke mjere (ogrtanje) dopunjuju kemijskim mjerama suzbijanja korova. Već prije krumpira iz plitkog površinskog zemljišta niču brojni sjemenski korovi (npr. lobode, dvornici, gorčica, šćir i dr.). Ranije se smatralo da korovi koji zahtijevaju više topline niču nakon nicanja krumpira (npr. ambrozija, europski mračnjak ili abutilon, koštan, muhari i svračica), no zbog očitih klimatskih promjena zadnjih sezona vidimo da većina ovih korova počinje nicanjem prije krumpira. Stoga se na većini polja s početkom nicanja usjeva krumpira (i većine jednogodišnjih korova) obavlja nagrtanje, a ubrzo nakon toga se primijene neki od dopuštenih zemljišnih herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), koji sprječavaju naknadni porast neželjenih biljaka sve dok cima ne zatvori redove! Pritom biramo kombinaciju djelatnih tvari koje suzbijaju tri dominantne korovne vrste u krumpiru: kostrvu (koštan) (Echinochloa), ambroziju (“partizanke“) (Ambrosia) i lobodu (Chenopodium) (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: Nicanje rano posađenih parcela krumpira će zbog toplinskih uvjeta ove godine biti značajno sporije nego protekle 2024. sezone!
Za dobru djelotvornost svih zemljišnih herbicida navedenih u neophodna je optimalna vlažnost zemljišta (nekoliko dana prije ili nakon njihove primjene optimalno je 10-20 mm kiše)!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr