Početak travnja 2025. obilježen je valom niskih temperatura koje su zahvatile velik dio kontinentalne Hrvatske, a u mnogim županijama zabilježene su štete u voćnjacima, osobito na nasadima koštičavog voća. Iako se ovakvi mrazovi u ovom razdoblju godine mogu smatrati uobičajenima, njihova pojava tijekom osjetljivih fenofaza cvatnje i formiranja plodova može uzrokovati značajne štete.
Podaci o temperaturama preuzeti su s agroklimatskih stanica koje je postavila Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede u trajnim nasadima na različitim lokacijama, kako bi se na temelju klimatskih podataka mogla prognozirati pojava štetnika, razvoj bolesti ili bilježiti niske temperature koje mogu izazvati oštećenja na biljkama. Agroklimatske stanice sastavni su dio sustava eMotrenje u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. za Republiku Hrvatsku.
Sisačko-moslavačka županija bez vidljivih šteta
Na području Sisačko-moslavačke županije 7. travnja 2025. zabilježene su vrlo niske temperature. Najhladnije je bilo u Banovini – u Gvozdu -5,2 °C, Glini -4,5 °C te Svinici -4,1 °C. U Banskom Grabovcu izmjereno je -3 °C, dok su Letovanski Vrh i Mali Gradac imali nešto blaže temperature od -1,3 °C i -1,7 °C. U moslavačkom dijelu županije zabilježeno je -3 °C u Katoličkom Selišću. Ruškovica je imala -3,2 °C, dok su stanice u Voloderu i Kutini zabilježile -1,7 °C i -1,6 °C.
Ipak, unatoč niskim temperaturama, do sada nisu prijavljene štete na voćnjacima i u vinogradima.
Značajne štete u Krapinsko-zagorskoj županiji
U noći 18. i 19. ožujka 2025. u Krapinsko-zagorskoj županiji temperature su pale između -4 °C i -5 °C. Posebno su stradali nasadi ranih sorata marelica, bresaka, trešanja i šljiva, ponajviše na osunčanim položajima gdje je mraz bio najizraženiji. Oštećenja su vidljiva na cvjetovima – pocrnjeli tučak i prašnici. Zbog različitih fenofaza ovisno o lokalitetima, štete će biti sporadične. Preporučuje se primjena preparata na bazi algi i aminokiselina kako bi se ublažili negativni učinci stresa.
Osječko-baranjska županija pogođena neravnomjerno
Osječko-baranjska županija također je bila pogođena mrazom, a štete su najizraženije na koštičavom voću – marelicama, breskvama, šljivama i trešnjama. Minimalne temperature zraka kretale su se od -1 °C do -3,3 °C, dok su temperature biljnog tkiva, koje su ključne za nastanak štete, bile još niže – do -5,2 °C (Valpovo).
U Đakovu su na istočnim pozicijama zabilježene minimalne temperature zraka od -1 °C, a minimalne temperature biljnog tkiva (lista) -1,9 °C. Zapadno od Đakova temperature su bile -2 °C i -2,6 °C.
U Donjem Miholjcu zabilježene su najniže temperature zraka od -3,3 °C, a temperature lista -4,4 °C.
Na području Našica zrak je dosegao -2 °C, a u Ferićancima su zabilježene minimalne temperature lista od -5 °C.
U Osijeku su minimalne temperature zraka iznosile -1,5 °C, a temperatura lista -2,5 °C.
U Baranji zrak je pao do -2,9 °C, a temperatura lista -3,7 °C.
U Valpovu su zabilježene najniže temperature – zraka -3,2 °C, a lista -5,2 °C.
Na temelju ovih podataka jasno je da Osječko-baranjska županija nije bila ravnomjerno pogođena. Posebno su stradala područja Donjeg Miholjca, Našica, Osijeka i Baranje.
Iako se ne očekuju značajne štete na jezgričavom voću poput jabuka i krušaka, ranocvjetajuće sorte, poput ‘Idareda’, mogle su pretrpjeti oštećenja.
Gledajući samo minimalne temperature zraka, moglo bi se zaključiti da štete na jezgričavom voću nisu bile značajne. Međutim, ako se u obzir uzmu minimalne temperature biljnog tkiva (lista, cvijeta, pupoljka), tada su štete moguće. Temperature oko ili ispod nule mogu dovesti do smrzavanja cvjetnih pupova, što također može rezultirati smanjenjem prinosa.
Koštičavo voće (marelice, breskve, šljive, trešnje): Ove voćke su u fazi cvatnje ili ranog razvoja plodova i posebno su osjetljive na niske temperature. Temperature ispod nule, poput onih zabilježenih 6. i 7. travnja, mogu uzrokovati smrzavanje cvjetova i mladih plodova, što rezultira značajnim smanjenjem prinosa.
Brodsko-posavska županija: najhladniji dan bio je 9. travnja
Na području Brodsko-posavske županije mraz se zadržao tri dana. Jutarnje temperature iznosile su -2 °C u ponedjeljak 7. travnja, 0 °C u utorak 8. travnja te -4 °C u srijedu, 9. travnja 2025., koji se pokazao kao najpogubniji dan za nasade. Štete su uočene na jabukama, trešnjama i krumpiru. Na vinovoj lozi i ostalim kulturama zasad nije prijavljena šteta. Zanimljivo je da su područja uz rijeku Savu ostala pošteđena, dok su u brdskim dijelovima oblačni uvjeti ublažili učinke mraza.
Iako su štete od mraza u travnju česta pojava u kontinentalnim krajevima Hrvatske, razina oštećenja ove godine uvelike ovisi o lokalnim mikroklimatskim uvjetima. Posebnu pažnju treba posvetiti voćkama koje su bile u fazi cvatnje jer su tada najosjetljivije.
Stvarna šteta može se ustanoviti tek nakon nekoliko dana, koliko je potrebno da plodnica, ukoliko je smrznuta, postane smeđe boje.
Marija Petir, dipl. ing. agr.
Sandra Majsec, dipl. ing. agr.
Snežana Numanović, dipl. ing. agr.
Marija Milašin, dipl. ing. agr.