Nekad su poljoprivrednici najrašireniju kulturu na međimurskim oranicama kukuruz započeli sijati nakon blagdana Svetog Jurja (23.4.), ali s klimatskim promjenama od početka novog milenija ista agrotehnička mjera započinje ranije. Ali, budući su početak drugog tjedna ovog mjeseca obilježile vrlo hladne noći: 06.4./07.4., 08.4./09.4. i 10.4./11.4. tijekom kojih su na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježene negativne temperature zraka, vrlo rana sjetva kukuruza je ove sezone izostala! Nakon 13.4. 2025. temperatura zemljišta na dubini 7 cm porasla je s vrijednosti 12,2°C do 14,9°C (16.4.), a nakon Uskrsnog ponedjeljka (21.4.) ima vrijednost 15,7-16,4°C! Pritom je vlažnost zemljišta u padu sa 25,7 % (13.4.) na 21,7 % (23.4.)! Ukupno smo oborina na području Županije tijekom dosadašnjeg mjeseca travnja zabilježili u količinama od 11,4 mm (Mursko Središće) do 20,4 mm (Kotoriba)!
Promjenu vremena s mogućim oborinama očekujemo u naredna 2-3 dana (24.4.-26.4.) (ukupno do 10 mm)!
Na poljima gdje su usjevi kukuruza već posijani moguće je u narednom razdoblju, prije nicanja, planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.
Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih tridesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em) (uz najavljene oborine, vlažnost zemljišta bi trebala biti optimalna za djelotvornost ove skupine)!
Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, soju, mrkvu i slično).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.