U prve dvije dekade mjeseca travnja upućene su tri preporuke vlasnicima jabučastog voća (nasada jabuka i krušaka): 03.4., 11.4. i 18.4. 2025.! Razlog tome je vrlo promjenljivo travanjsko meteorološko razdoblje: početak drugog tjedna ovog mjeseca obilježile su vrlo hladne noći: 06.4./07.4., 08.4./09.4. i 10.4./11.4. tijekom kojih su na većini mjernih mjesta u Međimurju zabilježene negativne temperature zraka! Ali, od druge dekade ovog mjeseca dominiraju topliji dani s najvišim temperaturama zraka u rasponu 19,5°-27,3°C (zabilježeno od 11.4.-24.4.)! Puna cvatnja jabuka na većini dominantnih sorti i lokaliteta trajala je u danima 15.4.-23.4. 2025.! Prema najavama kišno smo razdoblje bilježili u danima od 24.4. do 27.4., kada je izmjereno od 21,8 mm (Mursko Središće) do 37,8 mm (Železna Gora)! Ukupno smo mjesečnih travanjskih oborina na području Županije do jučerašnjeg dana zabilježili u količinama od 33,2 mm (Mursko Središće) do 56,4 mm (Železna Gora)! Ovog će tjedna prevladavati topliji dani (23-27°C), uz nešto svježije noći (8-10°C)! Nove su oborine moguće narednog vikenda (04.5.)!
Zbroj prosječnih dnevnih temperatura od početka kalendarske godine do početka ovog tjedna (28.4.) u središnjem dijelu Međimurja uz rijeku Muru iznosi 793,2°C! Ovog smo mjeseca zabilježili dvije vrlo jake zaraze uzročnikom krastavosti lišća (Venturia)(15.4./16.4. i 26.4.-28.4.), a prve simptome ove bolesti na netretiranom lišću sorte jabuka Zlatni delišes pronalazimo od početka zadnje dekade ovog mjeseca (23.4.) (kao posljedica primarne zaraze krajem proteklog ožujka: 29.3.-30.3.)! Stoga vlasnicima plantažnih nasada jabuka preporučujemo provjeriti zdravstveno stanje na moguću pojavu ove bolesti!
U poljskom mikro-pokusu na lokalitetu uz riječnu dolinu (Mursko Središće) od kraja zadnje dekade mjeseca ožujka (21.3.) do kraja proteklog vikenda (27.4.) provedeno je šest usmjerenih aplikacija fungicida uz primjenu anorganskog bakra i sumpora, te slijedećih organskih djelatnih tvari: dodin, ciram, penkonazol, ditianon & pirimetanil, ditianon & kalijevi fosfonati; tebukonazol & fluopiram, fluksapiroksad i tetrakonazol! Zdravstveno stanje je odlično, a na netretiranim voćkama dominiraju pepelnica (Podosphaera) i krastavost (Venturia)!
Prosječna mjesečna relativna vlažnost zraka u proteklom je razdoblju bila u središnjem i istočnom dijelu Županije uz riječne doline 66 do 74 %, a zbog dnevnih toplina od početka druge dekade mjeseca travnja o.g. snažnije se razvija pepelnice jabuke (Podosphaera) u većini nasada i nekim sortama jabuke (npr. Idared, Jonagold)! Zbog sjevernih strujanja i pada temperatura zraka krajem proteklog tjedna (25.4.-26.4.) nisu zabilježeni uvjeti za primarni razvoj karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora) (infekcije krajem cvatnje)!
Broj i razmak tretiranja, te izbor fungicida protiv uzročnika krastavosti jabuke (Venturia) i pepelnice (Podosphaera) prvenstveno ovisi o količini i rasporedu oborina u narednom razdoblju (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
U aplikacijama nakon cvatnje voditi računa o izboru formulacija i mješavina sredstva za zaštitu bilja koja imaju najmanji negativni postrani utjecaj na razvoj “mrežavosti“ plodova jabuka.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
U proteka dva tjedna bilježili smo početni/aktivan let nekih štetnih vrsta leptira u nasadima jabuke (npr. Cydia molesta, Adoxophies, Pandemis) (vidi Tablicu 1.)!
Tablica 1. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) posljednja dva tjedna (od 15.4.-29.4. 2025.)!:
| Štetni organizam | Cydia pomonella | Leucoptera | Cydia molesta | Cydia funebrana | Adoxophies | Pandemis |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 0,0 | 0,6 | 4,4 | 3,1 | 0,1 | 0,07 |
Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Adoxiphies, Pandemis=savijač kožice ploda!
Protekle je 2024. samo na nekim lokalitetima zabilježena jača pojava moljca kružnih mina (Leucoptera), pa vlasnicima plantažnih nasada jabuka gdje su dnevni ulovi tijekom cvatnje jabuka moguće bili veći od 30-40 leptira upućujemo na oprez i planiranje usmjerenih zaštita prije kraja razvoja odloženih jaja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na osjetljivim sortama jabuke (npr. Fuji, Braeburn, Fuji, Zlatni delišes) potrebno je pratiti brojnost jedinki crvenog voćnog pauka (Panonychus ulmi). Samo prema kritičnom broju (vidi Tablicu 2.) primijeniti neki od dopuštenih akaricida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Na nekim se lokalitetima u voćnim nasadima jabuka i krušaka od proteklih sezona javljaju štete od fito-fagnih stjenica: npr. novom (invazivnom) vrstom zelena štitasta stjenica (Halyomorpha halys)!
Tablica 2. Pregled jabučastog voća na ekonomski značajnije neželjene organizme nakon cvatnje (fitofagne grinje, kukci):
| Neželjeni organizam | Mjesto kontrole (biljni organ) | Stadij neželjenog organizma | Kritični broj |
| Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) | Najstariji listovi (F2-G-H-J) | pokretni stadiji | 2-3 grinje/list |
| Hrđasta grinja (Aculus schlechtendali) | Donja strana lista F-G-H-J | Pokretni stadiji | 200-300 grinja po listu |
| Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) | U rašljama grana, na mladicama | ličinke | 8-10 kolonija na 100 pregledanih biljnih organa |
| Jabučna zelena uš (Aphis pomi) | Vrh mladice i vršni listovi | ličinke | 8 % napadnutih vrškova |
| Pepeljasta uš (Dysaphis plantaginea) | 3-10 listova od vrha mladice | ličinke | 1-2 napadnuta lista |
| Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) | Na naličju vršnog lišća (F2-G-H-J) | imago, jaja | 20-30 jaja/100 listova |
| Savijači kožice plodova | Mladice, mladi plodovi | gusjenice | 2-3 napadnute mladice |
| Gusjenice grbice
(Operophtera) |
Vrhovi mladica, mladi plodovi | gusjenica | 10 gusjenica/100 pupova |
| Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus) | 4-10 listova ispod vrha | izlaženje mladih ličinki | Napad se ne tolerira! |
Obavijest vlasnicima nasada krušaka!
Već početkom mjeseca travnja o.g. (03.4.-05.4.) na netretiranim stablima Viljamovka žuta u zapadnom i središnjem dijelu Županije zabilježeno je masovnije odlaganje jaja prezimljujuće populacije kruškine buhe (Cacopsylla pyri)! Iznadprosječne temperature proteklih desetak dana (16.4.-23.4.) omogućuju razvoj ovog nametnika i moguću pojavu prvih kolonija ličinki. Stoga je nakon cvatnje krušaka potrebno planirati i provesti barem dva usmjerena suzbijanja.
VAŽNO: Ponavljamo upozorenje da mjere usmjerenog suzbijanja kruškine buhe obavezno provoditi nakon cvatnje krušaka uz povećani utrošak škropiva i dodatne mjere zaštite pčela medarica! Primjena nekih registriranih insekticida za suzbijanje kruškine buhe (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) daje bolje rezultate dodavanjem manje koncentracije mineralnog ulja (najbolje ovu aplikaciju obaviti odvojeno ili birati fungicide i formulacije koje ne uzrokuju fito-toksične promjene voćaka)!
Osim kruškine buhe, nakon cvatnje krušaka pojavljuju se i druge štetne vrste: npr. lisne uši (Melanaphis) i kruškina osice (Hoplocampa, Janus, Neurotoma), pa vlasnike plantažnih nasada također upućujemo na praćenje njihove populacije i moguće usmjerene mjere zaštite (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa nakon cvatnje valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na pčele (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)! Svakako nakon cvatnje krušaka mjere zaštite protiv kruškine buhe planirati i provoditi u doba dana kada pčele medarice ne lete.
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr.hr