Početkom druge dekade ožujka (11.3.) i ponovno početkom travnja (02.4.) o.g. upućene su preporuke proizvođačima bobičastog voća (američkih borovnica, kupina, malina i ribiza) o smjernicama usmjerenog suzbijanja najvažnijih štetnih organizama. U razdoblju kada ovogodišnji izdanci u plantažnim nasadima narastu do ili iznad prve žice (30-50 cm), iskustva iz ranijih sezona pokazuju da naknadno u narednih mjesec dana bilježimo vrlo kritično razdoblje za širenje bolesti sa prošlogodišnjih izdanaka na mlade izdanke malina i kupina.
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti tijekom prve polovice svibnja 2025. godine na nekim lokalitetima zapadnog, središnjeg i istočnog dijela Međimurja:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina | Vlaženje lišća | Vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 19,4 mm | 3.330 minuta | 53,0 % | 15,8°C |
| Mursko Središće | 15,4 mm | 2.565 minuta | 72,4 % | 14,2°C |
| Donja Dubrava | 13,0 mm | 4.020 minuta | 63,5 % | 14,2°C |
*podatci do 6.00 sati dana 14.5. 2025.!; **prosječna mjesečna temperatura zraka u svibnju iznosi 15,3°C uz očekivanih 73,7 mm oborina!
VAŽNO: Od kraja druge dekade proteklog mjeseca (19.4.) pronalazimo prve simptome žute hrđe na izdancima kupina (Kuehneola). Proteklih je nešto više od 20ak dana obilježilo proljetno – promjenljivo meteorološko razdoblje: dnevne su temperature zadnjih dana mjeseca travnja i prvih dana mjeseca svibnja (28.4.-04.5.) najčešće bile iznad prosjeka u rasponu 23,6°-29,5°C a naknadno je zabilježeno najavljeno svježije i kišovito razdoblja (05.5.-07.5.) tijekom kojeg je na svim mjernim mjestima u Međimurju kiša padala u količinama od 13,0 mm u istočnom dijelu (Donja Dubrava) do 19,4 mm u zapadnom dijelu Županije (Železna Gora). Također, svježe i kišovito je bilo u danima 24.4.-26.4. (tada je zabilježeno od 21,8 mm – Mursko Središće do 37,8 mm – Železna Gora)! Tek posljednja četiri dana najviše temperature zraka su ponovno porasle 19,8°-21,1°C! Ali, noći su također zadnjih devet dana manje tople, uz vrijednosti 3,8°-9,8°C! Vrlo svježe je bilo u jutarnjim satima proteklog vikenda (11.5. 2025.), kada je uz riječne doline zabilježeno svega 2,8°-3,8°C (Kotoriba, Donja Dubrava i Mursko Središće)!
Kiše u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnja nisu obilne (zabilježene samo 05.5.-06.5.), ali zadržavanje vlage u voćnim krošnjama pogoduje razvoju različitih uzročnika bolesti (vidi Tablicu 1.)! Navedena jedna “kišna epizoda” u prvoj polovici mjeseca svibnja o.g. bila je optimalna za primarni razvoj nekih patoloških bolesti bobičastog voća: npr. Elsinoe (1 zaraza), Monilinia (1 zaraza), Botrytis (1 puta jači rizik), Colletotrichum (1 slabiji rizik) (na mjernom u središnjem Međimurju uz riječnu dolinu)!
U narednih tjedan dana očekuje nas nastavak proljetno-vlažnog razdoblje s novim oborinama (15.5., 18.5., 19.5.), uz najviše dnevne temperature 20-25°C (noći će nadalje biti svježe s vrijednostima do 10°C)! Time se rizik od pojave uzročnika bolesti pri nezaštićenim usjevima u narednom razdoblju povećava!
Prema podacima američkog fitopatološkog društva na vrstama roda Rubus je opisano čak 32 različita gljivična oboljenja i 5 bakterioza, a na 18 različitih sorata kupina u sjevernom dijelu Europe je detektirano 33 različitih gljivica (od čega je 12 patogenih vrsta). Vodeća sorta kupine bez bodlji u našoj zemlji Thornfree razvija duge izdanke i bujan grm, te je vrlo osjetljiva na dnevne temperaturne promjene krajem zime i početkom proljeća. Relativno je otporna na uzročnika pjegavosti lišća (Mycosphaerella rubi), ali je dosta osjetljiva na žutu hrđu (Kuehneola uredinis) i patološke uzročnike pjegavosti i(ili) sušenja izdanaka (Septocyta ruborum, Didymella applanata). Neposredno pred berbu i tijekom berbe se često razvija siva plijesan plodova (Botrytis cinerea).
Ekonomski najvažnije gljivične bolesti kupina i malina koje se pojavljuju na izdancima, lišću i plodovima su Didymella applanata, Septocyta ruborum, Kuehneola uredinis i Botrytis cinerea.
Kritično razdoblje za oslobađanje prezimljujućeg infektivnog potencijala uzročnika bolesti na prošlogodišnjim izdancima traje od kraja mjeseca travnja do kraja mjeseca lipnja. Navedeni patogeni uzrokuju na kupinama karakteristične simptome prijevremena sušenja izdanaka, a sigurna je determinacija moguća makro- i mikro-skopskim pregledom inficiranih biljnih uzoraka. Vlasnici nasada kupina i malina najčešće stručnu pomoć zatraže tijekom ljetnih mjeseci, neposredno pred početak berbe kupina, kada se u nasadu pojavljuju simptomi patološkog sušenja pojedinih izdanaka.
Na bolesti kupina i malina vrlo povoljno utječu proljetne i ljetne oluje s jakim vjetrom, većom količinom kiše i/ili tučom. Smatramo da od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova u prosječnim godinama treba obaviti 3-5 usmjerenih zaštita fungicidima, odnosno ista se ponavlja nakon svakih 40-60 mm kiše!
Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti registriranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). U konvencionalnoj i ekološkoj proizvodnji kupina i malina od početka intenzivnog porasta mladica do kraja cvatnje provodimo protiv uzročnika paleži, sušenja i odumiranja izdanaka redovite mjere zaštite dopuštenim pripravcima, pri čemu količina i raspored oborina značajno utječe na raspored aplikacija!
Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina voditi računa o mogućim mjerama zaštite od sive plijesni plodova (Botrytis) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine i maline.
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla vlasnike plantažnih nasada upućujemo na redovito praćenje populacije dominantnih vrsta u našoj zemlji: npr. pupara (Byturus), fitofagnih stjenica (Lygus), lisnih uši (Aphis, Amphorophora), fitofagnih grinja iz skupine crvenih pauka (Tetranychus), kupinovu i malinovu grinju (Acalitus, Phyllocoptes), mušica galica (Thomasiniana), te u novije vrijeme octenih mušica pjegavih krila (Drosophila suzukii) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Na američkim borovnicama u kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu bilježimo od paleži cvijeta i truleži boba (monilije) (Monilinia vaccinii-coymbosi) i sive plijesni (Botrytis cinerea), koje prezime na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke. Ove godine je početak cvatnje borovnica bilježena već početkom drugog tjedna mjeseca travnja, ali su naknadne hladnoće (07.4.-11.4.) značajno oštetile cvjetne organe i umanjile urode borovnica!
Za razliku od kupina i malina američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica! U Međimurju smo u proteklom razdoblju lokalno zabilježili ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera)!
VAŽNO: sve voćare i druge poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr