Prije deset dana (13.5. 2025.) upućena je preporuka vinogradarima o preventivnim mjerama zaštite vinove loze sredinom mjeseca svibnja!
VAŽNO: U prve dvije dekade svibnja o.g. zabilježeno je značajno manje oborina od očekivanih prosjeka (na području vinorodne općine Štrigova u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnja samo 28,4 mm – ili 38,5 % od očekivanog prosjeka)! Jedino je prva četiri svibanjska dana toplina bila iznad prosjeka (28,7°-30,4°C), ali naknadno je značajno osvježilo: od 05.5. do 19.5. 2025. sve su noći u središnjem dijelu Međimurskog vinogorja imale su najniže vrijednosti u rasponu od 5,6°C do 9,3°C (mjerni uređaj “iMetos” na lokalitetu Železna Gora, vinska sorta rajnski rizling) (tek su posljednja tri jutra minimalne temperature 11,1°-13,1°C)! Pritom su najviše dnevne vrijednosti najčešće bile u rasponu 19,5°-28,3°C! Zadržavanje vlage na biljnim organima vinove loze od početka mjeseca traje 5.565 minuta a prosječna je vlažnost zraka 53 %! Stoga je prve dvije svibanjske dekade obilježilo svježije meteorološko razdoblje s manje oborina od očekivanja!
U takvim uvjetima ne očekujemo raniji početak cvatnje vinove loze već krajem mjeseca svibnja!
Nešto svježije i slabije vlažno (kišovito) razdoblje manje je pogodno za primarni (skriveni) razvoj uzročnika bolesti vinove loze: zabilježene su moguće primarne zaraze nekoliko uzročnika bolesti vinove loze: pepelnica (Erysiphe) (07.5. i 21.5.), crna trulež (Guignardia) (07.5. i 21.5.) i siva plijesan (Botrytis) (07.5. i 23.5.)! Zbog vjetrovito-prohladnog vremena u dosadašnjem dijelu mjeseca svibnja manje je bilo povoljno za primarne zaraze uzročnika plamenjače (Plasmopara) i crne pjegavosti (Phomopsis)!
Premda smo protekle večeri i noći očekivali veće količine oborine (15-25 mm) isto se nije obistinilo! U narednim danima nadalje će jutra biti još uvijek nešto svježija (5°-11°C) a tijekom dana očekujemo proljetne temperature (19-23°C).
U poljskom mikro-pokusu na netretiranom trsju vinske sorte moslavac bijeli ili šipon (lokalitet Vučetinec) još nema vidljivih znakova uzročnika bolesti vinove loze! Ali, na nezaštićenom je trsju vrlo izražena ovogodišnja pojava i štetnost od uzročnika akarinoze (Calepitrimerus) i erinoze (Eriophyes) (prvi simptomi uočeni u danima od 23.4., a na slabije zaštićenom i netretiranom trsju simptomi zaraze grinjama šiškaricama naročito izraženi već 29.4.)! Na mladicama pojedinog trsja od početka mjeseca svibnja o.g. raste vidljiva štetnost od zelene stjenice vinove loze (Lygus spinolae) (prohladne svibanjske noći pogodovale nešto jačem napadu ovog štetnika na nezaštićenom trsju na položajima uz šume)!
Nema dojave prvih simptoma sušice cvata (Phoma glomerata), a pojavu prvih simptoma pepelnice (Erysiphe) očekujemo na netretiranom grožđu u drugoj polovici lipnja! VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2023.), pri njihovom izboru preporučujemo prije početka cvatnje dodavati manje količine sumpornih pripravaka!
Preporučujemo nastaviti redovitu preventivnu zaštitu protiv ekonomski najštetnijih bolesti: plamenjače (Plasmopara viticola) i pepelnice (Erysiphe necator), uz izbor kombiniranih pripravaka (ili primjenom “tank-mix” mješavina) koji istovremeno daju bolju postranu zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! U nasadima gdje je od stadija vunastog pupa provedeno barem tri do četiri usmjerenih zaštita prema ranijim uputama zdravstveno stanje vinograda je dobro.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Pepeljasti grožđani moljac (Lobesia botrana) je započeo letom prezimljujuće generacije početkom druge polovice mjeseca travnja (18.4.), ali zbog “svježijeg razdoblja” u većem dijelu mjeseca svibnja (05.5.-19.5.) njihovu kritična pojava nije zabilježena. Pojavu žutog grožđanog moljca (Eupoecillia ambiguella) do kraja proteklog tjedna nije registrirana!
Usmjereno suzbijanje njihove prezimljujuće generacije sredinom mjeseca svibnja o.g. nije potrebno provoditi!
U mladim nasadima sadnje 2025. godine, nakon pojave prvih listića iz cjepova i početnog razvoja mladica preporučujemo obavljati preventivnu zaštitu protiv lozinih grinja šiškarica, uz dodatak površinskih organskih i sumpornih fungicida registriranih za suzbijanje crne pjegavosti (vidi preporuke od 10.4. i 17.4. o.g.) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Kada mladice narastu na dužinu >15-tak cm, umjesto pojedinačnih površinskih fungicida, preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice je u takvim nasadima moguće nastaviti koristiti sumporne fungicide, ali u smanjenim koncentracijama primjene
U nasadima jače oštećenim i/ili napadnutim lozinim grinjama (npr. ove sezone jače napadnute vinske sorte graševina, rajnski rizling, sauvignon i dr.) moguće je koristiti folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem amino– i huminskih kiselina. Važno: U pravilu se folijarno tretiranje vinograda (bio)gnojivima ne preporučuje istovremeno provoditi s pripravcima na osnovi teških metala, npr. Aluminij-fosetil (naročito ako su folijarna gnojiva bogata dušikom) i anorganskim spojevima, npr. sumpornim pripravcima u povišenim količinama. Također, ne miješati sumporne fungicide sa organskim meptil-dinokapom!
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.
milorad.subic@mps.hr