Trešnjina muha je najvažniji štetnik višnje, trešnje i maraske, a proširena je na cijelom području uzgoja ovih vrsta u Hrvatskoj. Uzrokuje „crvljivost“ plodova te oni imaju lošu kakvoću, podložni su truljenju, manja je količina soka kod višnje i maraske, a rezultat svega je umanjena tržna vrijednost. U našim su uvjetima najčešće napadnute sorte srednjeg i kasnog vremena zrenja.
Odrasla trešnjina muha je sjajno crne boje, duljine oko 4 mm sa dobro uočljivim trokutastim štitićem žute boje na prsištu. Na krilima muhe nalaze se karakteristične tamne pruge (Slika 1). Ličinke su bijele boje, a mogu narasti do 6 mm (Slika 2).
Štetnik prezimi kao kukuljica u površinskom sloju tla voćnjaka na dubini 3-5 cm, a nakon što temperatura tla poraste iznad 10°C izlijeću odrasle muhe. Let najčešće počinje sredinom svibnja (u Dalmaciji krajem travnja) i traje do sredine srpnja.
Po izlasku iz kukuljica, muha prolaze razdoblje sazrijevanja tijekom kojeg se hrane ugljikohidratima, proteinima i vodom. Ovisno o temperaturi zraka, nakon 7-14 dana ženke postaju sposobne za parenje i odlaganje jaja. Parenje se odvija tijekom sunčanih dana s temperaturom iznad 15˚C, a započinje kada ženka u potrazi za mjestom za polaganje jaja sleti na plod koji zauzima mužjak. Najčešće su to osunčani plodovi s južne strane krošnje. Muhe se uglavnom drže unutar voćnjaka u kojem su izašle iz kukuljice. Samo u nedostatku plodova za odlaganje jaja lete na veće udaljenosti.
Odlaganje jaja odvija se oko podneva i tijekom ranog poslijepodneva za sunčanih dana kada temperature porastu iznad 16 °C na plodove koji su počeli mijenjati boju i postali mekši i sočniji. Ženka leglicom napravi džepić u plodu te u njega odloži jaje. Plod na tom mjestu omekša i podložan je truljenju. Jedna ženka tijekom svog života može odložiti 20-80 jaja. Ličinka izlazi iz jaja nakon 6-10 dana. Iako u pojedini plod može biti odloženo više jaja, u njemu najčešće ostaje samo jedna ličinka. Njen razvoj u plodu završava za dvadesetak dana, a tada se spušta na tlo i kukulji. Većina ličinki izlazi iz plodova približno u vrijeme berbe. Zbog toga je vrlo važno ubrati sve plodove sa stabla kako bi se spriječilo kukuljenje ličinki u voćnjaku i smanjila brojnost štetnika naredne godine. Stadij kukuljice traje do narednog proljeća, a dio kukuljica ostaje u dijapauzi i duže od godinu dana. Trešnjina muha ima samo jednu generaciju godišnje.
Stupanj zaraze plodova u voćnjaku ovisi o razlikama među sortama i vremenskim uvjetima. Rane sorte trešanja izbjegnu napad trešnjine muhe jer se beru prije nego što su muhe spremne za odlaganje jaja. Razlike u sadržaju šećera i kiselosti sorti trešanja dovode do razlika u prehrani ličinki i posljedično do razlika u plodnosti ženki koje se pojavljuju. Ženke iz voćnjaka trešanja obično pokazuju veću plodnost od ženki iz voćnjaka višanja. Suho i sunčano vrijeme tijekom leta, kopulacije i odlaganja jaja dovode do jačih zaraza dok kišni uvjeti ometaju odlaganje jaja te mogu izazvati truljenje plodova, a time i uginuće ličinki. S druge strane kišni uvjeti pred berbu koji uzrokuju pucanje plodova mogu povećati populaciju muhe u narednoj godini ako voćari odustanu od berbe oštećenih plodova trešnje.
Da bi suzbijanje trešnjine muhe bilo uspješno, potrebno je na osnovi praćenja štetnika odrediti optimalan rok za primjenu insekticida. Za određivanje početka leta štetnika mogu se koristiti različite metode kao što je pregled razvoja kukuljica, detekcija prvih novoizašlih muha u kavezima, matematički modeli koji se temelje na temperaturi tla i zraka te upotreba atraktanata. Početak leta trešnjine muhe možemo očekivati kada suma temperature tla viša od 5°C mjerena na dubini 5 cm dosegne 430°C. Poljoprivrednim proizvođačima je upotreba atraktanata najprihvatljivija metoda za ocjenu pojave i intenziteta napada. Kod nas se u tu svrhu najčešće koriste žute ljepljive ploče (sa ili bez dodatka hranidbenih mamaca) koje se u voćnjake postavljaju sredinom travnja na južnu ili jugoistočnu stranu krošnje (Slika 3). Prag štetnosti ovisi o epohi dozrijevanja višanja i trešanja te očekivanom prinosu. Za kasne sorte iznosi 0,25 do 0,5 muha po ploči. S obzirom na činjenicu da muhe nakon 7-14 dana odlažu jaja, a razvoj jaja traje 6-10 dana može se odrediti rok primjene insekticida tako da se on poklapa s terminom izlaska ličinki iz jaja. Ove je godine let muhe počeo sredinom svibnja, no vremenski uvjeti do sada nisu bili povoljni za kopulaciju i odlaganje jaja. Optimalan rok primjene insekticida u svakom slučaju je dosta blizu berbe pa treba voditi računa o karenci izabranog insekticida!
Mjere zaštite
– kod podizanja nasada birati rane sorte trešanja i višnje pogodne za mehaničku berbu
-rezidbom ograničiti visinu stabala kako bi se omogućila dobra pokrivenost sredstvom za zaštitu bilja i olakšala potpuna berba zrelih plodova
– rana i potpuna berba svih plodova kojom se iz voćnjaka uklanjaju ličinke prije kukuljenja u tlu
– odgoditi košnju trave do neposredno pred berbu čime se može odgoditi početak leta muhe za desetak dana
– u manjim voćnjacima i na okućnicama postavljanjem 3-5 žutih ploča s atraktantom po stablu mogu se umanjiti štete (za veći volumen krošnje potrebno je 5-10 žutih ploča po stablu)
– metoda „privuci i ubij“ postavljanjem Decis trap lovki u krošnju stabala
– primjena registriranih insekticida u fazi promjene boje plodova i izlaska ličinki iz jaja
U Hrvatskoj su trenutno za suzbijanje trešnjine muhe registrirani insekticidi na osnovi deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC, Deltagri) s karencom 7 dana i na osnovi acetamiprida (Mospilan 20 SG, Mospilan 20 SP) s karencom 14 dana. Optimalan rok primjene insekticida u svakom slučaju je dosta blizu berbe pa treba voditi računa o karenci izabranog insekticida!
mr.sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: zeljkica.medurecan@mps.hr