U posljednjim godinama svjedoci smo klimatskih promjena koje uzrokuju sve češće i snažnije vremenske nepogode u Hrvatskoj, uključujući i razornu tuču. Iako tuča ne mora biti učestala, ali kada se dogodi često nastaju štete na višegodišnjim nasadima koje se saniraju kroz više godina.
Ovaj trend ukazuje na potrebu za prilagodbom poljoprivrednih praksi i infrastrukture kako bi se smanjile štete od sve intenzivnijih vremenskih nepogoda.
Štete na višegodišnjim nasadima
Višegodišnji nasadi – poput vinove loze, voćnih nasada jabuka, krušaka, bresaka ili oraha – osjetljivi su na fizička oštećenja jer se njihova proizvodnja temelji na zdravlju drvenastih struktura koje traju godinama. Pa tako mogu nastati:
- Mehanička oštećenja: oštećenja na lišću, granama i plodovima, što može smanjiti fotosintezu i prinos.
- Povećana osjetljivost na bolesti: oštećena tkiva postaju ulazna točka za patogene, što može dovesti do razvoja bolesti poput monilije, sive truleži i plamenjače, te zahtijeva dodatna tretiranja, što ujedno poskupljuje već ionako oštećenu proizvodnju.
- Smanjena kvaliteta plodova: oštećeni plodovi često nisu tržišno prihvatljivi, te se koriste za preradu, što utječe na ekonomsku isplativost proizvodnje i održivost na tržištu.
Mjere oporavka i zaštite
Nakon pojave tuče, ključno je brzo i stručno reagirati, najbolje je čim to vremenski uvjeti dopuste, a preporučuju se sljedeće mjere za oporavak višegodišnjih nasada:
- Primjena fungicida: korištenje zaštitnih sredstava za sprječavanje razvoja gljivičnih bolesti na oštećenim dijelovima biljaka.
- Folijarna prihrana: primjena hranjivih tvari putem lista bogate aminokiselinama, mikroelementima i algama, koje pomažu biljkama da se oporave od stresa.
- Praćenje stanja nasada: redovita kontrola nasada radi pravovremenog uočavanja i suzbijanja eventualnih bolesti koje mogu ući kroz rane od tuče.
- Pravovremena agrotehnička obrada: održavanje zdravlja i otpornosti biljaka kroz pravilnu njegu i gnojidbu.
Prevencija budućih šteta:
Za smanjenje rizika od budućih šteta uzrokovanih tučom, preporučuje se:
- Instalacija protugradnih mreža:
Protugradne mreže su specijalizirane mreže izrađene od UV-stabiliziranog polietilena koje se postavljaju iznad nasada – najčešće vinograda, voćnjaka i plantaža borovnica, jabuka, trešanja i drugog voća. Njihova primarna funkcija je mehanička zaštita biljaka i plodova od tuče, ali nude i dodatne koristi.
Prednosti korištenja protugradnih mreža
- Zaštita od tuče
Mreže uspješno amortiziraju udar zrna tuče, sprječavajući njihovo direktno oštećenje na biljkama i plodovima. - Dodatna zaštita od sunca i ptica
Ovisno o tipu i gustoći, neke mreže mogu smanjiti UV zračenje i spriječiti ožegotine na plodovima. Također štite od ptica koje često nanose štetu u vrijeme zriobe. - Produženje vijeka trajanja nasada
Mreže smanjuju fizički stres na biljkama, čime dugoročno pridonose očuvanju vitalnosti nasada. - Pod mrežama je gotovo uvijek smanjeni let jabučnog savijača.
- Povećanje tržišne kvalitete ploda
Plodovi ostaju neoštećeni i vizualno privlačniji, što povećava njihovu tržišnu vrijednost, te osigurava stabilnost proizvođača na tržištu.
Tipovi mreža i način postavljanja
- Krovne mreže (krovni sustavi) – najčešći oblik kod voćnjaka; montiraju se na armirane stupove s razapetim sajlama.
- Viseće mreže (tenda sustavi) – često korištene u vinogradima.
- Bočne mreže – štite i sa strana, posebno u područjima s jakim vjetrovima.
Postavljanje protugradnih mreža zahtijeva planiranje i ulaganje u infrastrukturu (stupove, sajle, nosače) koje je dosta veliki izdatak, ali se pokazuje isplativim već nakon nekoliko sezona.
Zaključno, borba protiv šteta od tuče u višegodišnjim nasadima traži znanje, pripremljenost i ulaganje. Tuča će, nažalost, i dalje biti prisutna, ali pravilnim mjerama oporavka i prevencije moguće je umanjiti njezin negativan utjecaj i očuvati poljoprivrednu proizvodnju, koja je temelj opstanka brojnih ruralnih sredina.
Nikolina Štedul, dipl. ing. agr.