Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika jabuka upućena je neposredno prije zadnje dekade mjeseca svibnja (20.5. o.g.)!
U proteklom mjesecu svibnju u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu čak 26 jutra najniža temperatura zraka je bila u rasponu od 3,8° do 9,8°C! Stoga je prosječna svibanjska toplina bila -0,6°C ispod višegodišnje vrijednosti! Ukupno je oborina u proteklom mjesecu svibnju zabilježeno tek 53,1 % od očekivanog prosjeka (vidi Tablicu 1.). U posljednja dva dana temperature zraka su prema najavama porasle na vrijednosti 29,4°-30,3°C! Narednih sedam dana očekujemo sunčano, suho i vrlo vruće razdoblje s najvišim dnevnim temperaturama zraka 30°-32°C!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika jabučastog voća tijekom mjeseca svibnju 2025. godine na nekim mjernim lokalitetima zapadnom, središnjem i istočnom dijelu Međimurja:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 43,2 mm | 7.195 minuta | 54,00 % | 15,80°C |
| Mursko Središće | 39,2 mm | 7.435 minuta | 70,74 % | 14,71°C |
| Donja Dubrava | 36,8 mm | 11.655 minuta | 62,16 % | 14,97°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
Suma prosječnih dnevnih temperatura zraka od početka kalendarske godine (1.1. 2025.) do kraja mjeseca svibnja (31.5. 2025.) u središnjem dijelu uz rijeku Muru iznosi 1.267,4°C! Pri takvim vrijednostima više ne očekujemo oslobađanje zimskih askospora, odnosno završila je opasnost od primarnih (skrivenih) zaraza voćnjaka (jabuka i krušaka) uzročnikom krastavosti (Venturia)! Stanje u nasadima jabuka: na netretiranim jabukama dominantne bolesti u 2025. su pepelnica (Podosphaera) i krastavost (Venturia). Intenzitet pojave krastavosti (Venturia) na lišću osjetljive sorte Zlatni delišes i Jonagold krajem mjeseca svibnja o.g. na nezaštićenim stablima je značajno velik (potpuna zaraza plodova i početak prijevremena otpadanja jače zaraženog lišća)! Vrlo jaku zarazu na lišću netretiranim stablima sorte Idared bilježimo od pepelnice (Podosphaera)!
Znakove karantenske bakterijske paleži (Erwinia amyloflora) krajem svibnja o.g. pronalazimo u manjoj mjeri (uglavnom na sortama Gala i Zlatni delišes, “zaostale” cvjetne infekcije iz prve polovice proteklog mjeseca svibnja)!
Voćari koji su mjere zaštite obavljali prema uputama od 03.5.-26.5. 2025. primjenom kombiniranih pripravaka s učinkom na veći broj uzročnika bolesti (npr. Venturia, Podosphaera, Monilinia, Botrytis, Alternaria, Colletotrichum, Diplocarpon), a nemaju simptoma krastavosti u svojim nasadima, već od prvog tjedna mjeseca lipnja o.g. provode naredna suzbijanja uzročnika bolesti u većim razmacima 10-15-ak dana (ovisno o količini i rasporedu narednih oborina)!
U poljskom mikro-pokusu na kritičnom lokalitetu Mursko Središće (zbog dugotrajnog zadržavanja vlage u krošnjama jabuka) tijekom razdoblja 21.3.-24.5. 2025. provedeno je deset aplikacija (dvije manje nego protekle 2024.), te je na sortama jabuka Zlatni delišes, Jonagored i Idared dobivena odlična djelotvornost u suzbijanju krastavosti (Venturia) i pepelnice (Podosphaera) primjenom anorganskih i organskih pripravaka (dodin, ciram, penkonazol, ditianon & pirimetanil, ditianon & kalijevi fosfonati, tebukonazol & fluopiram, fluksapiroksad, tetrakonazol, kaptan, ciflufenamid, boskalid & piraklostrobin), te biološkog pripravka na osnovi Bacillus amyloliquefaciens!
U većini nasadima gdje nema znakova krastavosti lišća moguće je početkom lipnja o.g. koristiti pripravke koji pored krastavosti suzbijaju druge uzročnike bolesti koje se tijekom ljeta pojavljuju na plodovima prema iskustvima iz ranijih sezona (npr. gorka trulež – Colletotrichum, smeđa trulež – Monilinia)!. U narednom razdoblju na osjetljivim i slabije zaštićenim nasadima očekujemo razvoj drugih bolesti plodova i lišća jabuka prilagođenih visokim ljetnim temperaturama, sparini i povremenim grmljavinskim pljuskovima (npr. Alternaria, Marssonina)! Stoga je u nasadima jabuka potrebno nastaviti primjenu fungicida prema njihovim registracijama (spektar djelotvornosti) i ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Voćari koji su u sustavu dodatnih zahtjeva na praćenje kvalitete plodova (npr. GlobalGAP) voditi računa o dodatnim zahtjevima na rezidue (ostatke) pesticida!
Budući od zadnjih dana svibnja i noćne vrijednosti temperature zraka imaju vrijednosti 12,9-13,7°C raste opasnost od prve pojave šteta plodova jabuke i kruške od najvažnijeg tehnološkog štetnika – jabučnog savijača (Cydia pomonella) (i drugih uzročnika “crvljivosti”)! Na nezaštićenim stablima ranih sorti jabuka (npr. Bjeličnik) u središnjem dijelu Županije tek u zadnjoj dekadi proteklog mjeseca (24.5.) pronalazimo plodove jabuka oštećene od jabučne osice pilatke (Hoplocampa testudinea)! Suma temperatura >10°C mjereno od početka ove godine do kraja mjeseca svibnja (01.1.-31.5. 2025.) iznosi 281,8°C! Stoga u narednim danima (krajem prvog tjedna mjeseca lipnja o.g.) očekujemo prve moguće štete na plodovima od različitih uzročnika “crvljivosti plodova” (vidi Tablicu 2.)! Od fizioloških štetnika jabuka i krušaka na osjetljivim sortama, gdje u ranijim aplikacijama nisu suzbijane različite vrste uši (Aphis, Eriosoma, Dysaphis), na vršom lišću i mladicama dominira jabučna zelena uš (Aphis pomi), te kruškina buha (Psylla pyri).
U nasadima jabuka gdje još nisu korišteni akaricidi zbog porasta temperatura u narednom razdoblju pratiti moguću pojavu prvih “žarišta” crvenog voćnog pauka (Panonychus) (pokretne grinje), naročito na osjetljivim sortama (npr. Braeburn, Fuji, Gala i Zlatni delišes)!
Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na ferotrapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja (nasadi bez mreže protiv tuče) tijekom zadnje dekade mjeseca svibnja 2025. (20.5.-01.6.)!:
| Štetni organizam | Cydia pomonella | Leucoptera | Cydia molesta | Cydia funebrana | Pandemis | Ostrinia |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 0,5 | 0,5 | 5,6 | 5,2 | 0,75 | 0,0 |
Cydia pomonella=jabučni savijač; Leucoptera=moljac kružnih mina; Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Pandemis=savijač kožice ploda; Ostrinia=kukuruzni moljac!
Narednih dana preporučujemo obaviti prvo usmjereno suzbijanje jabučnog savijača (Cydia pomonella) registriranim insekticidima. U nasadima s izraženim rastom jednogodišnjih mladica pojavljuje se i populacija savijača kožice ploda (u proteklom razdoblju u zapadnom dijelu Županije je zabilježen let leptira vrsta Pandemis) (vidi Tablicu 2.)!
Izbor insekticida prilagoditi pozitivnim sekundarnim učincima na druge štetnike koji se tijekom ljeta pojavljuju u nasadima jabuka i krušaka, te maksimalnom broju njihove aplikacije u sezoni i propisanoj karenci. Naredne usmjerene aplikacije insekticida moraju provoditi s razmacima 13-15 dana!
U nasadima s konfuzijom (zbunjivanjem) jabučnog savijača ovih dana je također dobro preventivno primijeniti neki od registrirani selektivnog insekticida radi suzbijanja više vrste gusjenica iz skupine savijača kožice ploda (Pandemis) i breskvina savijača (Cydia molesta) u nasadima jabuka!
Zbog primjene insekticida u narednom razdoblju, te njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!
Vlasnike plantažnih nasada krušaka obavještavamo na redovito praćenje populacije kruškine buhe (Psylla pyri), naročito u nasadima sa izraženim porastima mladica. Za moguće suzbijanje ljetne populacije koristiti dopuštene insekticide koji su istovremeno učinkoviti protiv jabučnog savijača (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Tablica 3. Pregled jabučastog voća na ekonomski značajnije neželjene organizme početkom ljeta (fitofagne grinje, kukci):
| Neželjeni organizam | Mjesto kontrole (biljni organ) | Stadij neželjenog organizma | Kritični broj |
| Crveni voćni pauk (Panonychus ulmi) | Na listovima uz provodnicu, ako je napad jak i na vršnom lišću | pokretni stadiji | 60 % napadnutih listova |
| Hrđasta grinja (Aculus schlechtendali) | Lišće postaje svjetlije, a plodovi mrežavi, grinje vidljive povećanjem 15x | pokretni stadiji | 200-300 grinja po listu |
| Koprivina grinja
(Tetranychus urticae) |
Na donjoj strani starijeg lišća | pokretni stadiji | 60 % napadnutih listova |
| Krvava uš jabuke (Eriosoma lanigerum) | Mladice s bijelom prevlakom | različiti stadiji | 10-12 % napadnutih stabala |
| Jabučna zelena uš (Aphis pomi) | Vrh mladice i vršni listovi | beskrilne i krilate uši | 10-15 % napadnutih vrškova |
| Pepeljasta uš (Dysaphis plantaginea) | Listovi jako kovrčavi, plodovi deformirani | beskrilne i krilate uši | Odstranjivanje zaraženih vrhova i lokalno tretiranje samo napadnutih stabala! |
| Moljac kružnih mina (Leucoptera malifoliella) | Na naličju vršnog lišća | imago, jaja, mine, kukuljice | 2-3 mine/listu |
| Savijači kožice plodova (Adoxophies, Pandemis, Archips) | Vrhovi mladica zapredeni, napadnuti plod, oštećeno mjesto prekriveno listom | gusjenice, let leptira, jaja | 2-3 gusjenice na 100 mladica ili plodova |
| Kalifornijska štitasta uš (Diaspidiotus perniciosus) | Na granama i plodovima (crvene pjege) | razni stadiji | Napad se ne tolerira! |
Također, u nasadima krušaka preporučujemo nastaviti ljetnu preventivnu zaštitu protiv uzročnika krastavosti (Venturia) dopuštenim površinskim fungicidima prema propisanim ograničenjima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Dodatna zaštita pčela: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku. Većina insekticida su vrlo opasni i otrovni za pčele, pa tijekom ljetnog razdoblja valja poduzeti sve predradnje da se izbjegne negativni učinak na oprašivače (pokositi cvatući podrast, vremenom aplikacije izbjegavati prisutnost pčela u nasadima)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.