Sve veći utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju potiče poljoprivredne proizvođače da svoju poljoprivrednu proizvodnju prilagode tim promjenama te implementiraju klimatski pametne prakse na svom gospodarstvu uz poštivanje načela održive i regenerativne poljoprivrede.
Regenerativna poljoprivreda temelji se na visokoj razini i očuvanju biološke raznolikosti i ekosustava uz očuvanje zdravlja tla, vode i zraka, zdravlja ljudi i životinja, uz poboljšanje svih resursa koji se koriste za proizvodnju dovoljne količine kvalitetne hrane uz istovremeno obnavljanje ekosustava i očuvanje zdravlja cijele biosfere, na način da ih poboljšava a ne uništava. Za regenerativnu poljoprivredu nema univerzalnog recepta nego se ona planira prema specifičnostima, mogućnostima i zahtjevima poljoprivrednog proizvođača kao i resursima s kojima raspolaže te njihovim agroklimatskim uvjetima. Regenerativna poljoprivreda zahtjeva poseban sistem upravljanja poljoprivrednim zemljištem uz primjenu samo onih preporučenih agrotehničkih mjera u cilju poboljšanja zdravlja tla i bioraznolikosti (plodored, povećanja mikrobiološke aktivnosti, poboljšanja vodozračnih odnosa, popravljanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstava tla, sprečavanja erozije, konzervacijska obrada i malčiranje) te uzgoj životinja uz osiguranje svih mjera dobrobiti.
Osim regenerativne poljoprivrede važni su i neki drugi aspekti koji su obuhvaćeni održivom poljoprivrednom proizvodnjom, a koji su definirani u nacionalnim strategijama i planovima. Kroz integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za razdoblje od 2021. do 2030. godine koji se nadovezuje na postojeće nacionalne strategije i planove, uz informacije o emisijama stakleničkih plinova, stanju i trendovima u domeni zaštite okoliša, gospodarstva i društvenih kretanja, kao i preporuke za unapređenje provedbe politike zaštite okoliša i održive poljoprivredne proizvodnje važan cilj je uz smanjenje emisije stakleničkih plinova i dekarbonizacija. Jedan od ciljeva u okviru dekarbonizacije u poljoprivrednoj proizvodnji koja ima važnu ulogu zbog vlastitih emisija je i prilagodba klimatskim promjenama, uvođenje dobrih poljoprivrednih praksi, poboljšanje agrotehnike, poticanje inovacija u sektoru i podizanje razine suradnje između znanstvenih i istraživačkih institucija. Mjere prilagodbe koje doprinose dekarbonizaciji u poljoprivrednoj proizvodnji te smanjenju emisija metana, dušika i amonijaka kroz poboljšanja u prehrani životinja te sustava prikupljanja i skladištenja stajskog gnoja su promjene u prehrani goveda i svinja i kvaliteti stočne hrane, poboljšanje stočarskih gospodarstava i sustava gospodarenja stajskim gnojem, izmjena sustava uzgoja stoke, anaerobna razgradnja stajskog gnoja i proizvodnja bioplina, poboljšanje uzgojno-selekcijskog programa, zdravlja i dobrobiti životinja, unaprjeđivanje i promjena sustava obrade tla (reducirana i konzervacijska obrada), proširenje plodoreda s većim učešćem leguminoza, intenziviranje plodoreda korištenjem međuusjeva, poboljšanje metoda primjene organskih i mineralnih gnojiva (sporog djelovanja obložena polimerima), agrošumarstvo, hidromelioracijski zahvati i sustavi zaštite od elementarnih nepogoda, uvođenje novih otpornih kultivara, sorti i vrsta, sakupljanje i obrada poljoprivrednih nasada i ostataka za korištenje u energetske svrhe, sekvestracija ugljika na površinama postojećih močvarnih i tresetišnih područja i šuma, racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem i gospodarenje pašnjacima uz poboljšanje kvalitete voluminoznih krmiva i unapređenje sustava napasivanja.
Razlozi za neophodno provođenje regenerativne poljoprivrede (u cilju očuvanja plodnosti i zdravlja tla uz primjenu reduciranih sustava obrade koji su vezani za poboljšanje bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava tla te sprečavanje i ublažavanje erozije, bolji vodozračni odnosi i mikrobiološka aktivnost tla) su naša potpuno degradirana i osiromašena tla. Sustavi gospodarenja koji uključuju zahvate konzervacijske obrade tla, organske gnojidbe, zadržavanje dijela površine pod travnjacima, odgovarajuću strukturu plodoreda, sjetvu leguminoza i međuusjeva imaju pozitivan utjecaj na podizanje organske tvari u tlu koja ima ključnu ulogu u održavanju povoljne mikrobiološke aktivnosti tla. Izravni utjecaj na emisiju stakleničkih plinova kod reduciranog sustava obrade tla prvenstveno se odnosi na značajni utjecaj na sadržaj organskog ugljika (povećanje akumulacije organske tvari u tlu, posebno kod kombinacija sustava minimalne obrade i pokrovnih međuusjeva ) te s aspekta smanjenog utroška energije (fosilnih goriva) zbog manjeg broja radnih sati strojeva. Reducirana obrada tla je povoljna i sa stajališta suzbijanja korova, uspostave optimalnog funkcioniranja tla i optimalne visine uroda po jedinici proizvodne površine – odnosno ukupnom smanjenju proizvodnih troškova.
Uz navedene prednosti reducirana i konzervacijska obrada mogu dovesti i do nekih poteškoća u poljoprivrednoj proizvodnji poput: dužeg zadržavanja vlage na težim tlima zbog većeg sadržaja organske tvari na površini, a time i kasniju sjetvu ili pripremu tla; može dovesti do većeg nakupljanja rezidualnog dušika i eventualno veće adsorpcije primijenjenih pesticida u površinskom sloju kao i pojavi veće populacije nekih štetnih organizama.
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede kroz sudjelovanje u brojnim projektima u suradnji s poljoprivrednim proizvođačima prezentira nove mogućnosti održive i regenerativne poljoprivredne proizvodnje. Jedan od navedenih projekata je i Climate Farm Demo kao jedinstvena paneuropska mreža pilot demo poljoprivrednika koja pokriva 28 zemalja i sva pedoklimatska područja. Njezin je opći cilj ubrzati usvajanje praksi i rješenja klimatski pametne poljoprivrede od strane poljoprivrednika i svih aktera sustava znanja i inovacija klimatski pametne poljoprivrede (AKIS) s ciljem prilagodbe sustava poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama i postizanja ugljično neutralnog poljoprivrednog sektora do 2050. godine, čime se ispunjavaju ciljevi klimatske strategije EU. Kako bi se postigao ovaj cilj, projekt predstavlja pristup povezivanja pilot demo poljoprivrednika i njihovih savjetnika za klimatske farme na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se povećala međusobna razmjena znanja i iskustava u njihovim odgovarajućim AKIS-ima. Tehničke i društvene inovacije koje pokrivaju širok raspon tematskih područja bit će predstavljene široj poljoprivrednoj zajednici organiziranjem demo događaja i podrškom interaktivnom i peer-to-peer učenju kroz nova i inovativna rješenja. Strateška i operativna suradnja organizirat će se s projektima, vodećim inicijativama i kreatorima politika na nacionalnoj razini kako bi se dijelilo znanje i organizirale koordinirane akcije. Poljoprivredni proizvođači koji su svjesni ogromnog utjecaja klimatskih promjena i utjecaja klime na poljoprivredu kao jednog od najranjivijih sektora, uključili su se u projekat i provedbu određenih mjera, kroz razmjenu iskustava s drugim proizvođačima i korištenje znanja o inovacijama.
Dr. sc. Mara Bogović
