Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako je sortiment lijeske u fenofazi intenzivnog rasta i nalijevanja jezgre: BBCH 72-75, (Slika 1.). Obilaskom nasada može se zaključiti kako se u većini nasada može očekivati prosječni urod ili nešto viši s napomenom kako je u svim nasadima uočena pojava izvan prosječne krupnoće plodova.
Nasadi lijeske su od sredine svibnja u tzv. „kritičnom periodu“ kada je potrebno zaštititi list i plod od gospodarski značajnih bolesti i štetnika. Preporuka je obilazak nasada i pregled stanja na grmovima/stablima barem dva puta tjedno, kako bi bilo vremena za možebitno poduzimanje hitnih mjera zaštite. U „ljetnoj“ zaštiti lijeske od bolesti koriste se pripravci na bazi bakra te sistemični fungicidi.
Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja (CDA), u proteklih 15 dana na području Osječko-baranjske županije zabilježene su vrlo male količine oborina, uglavnom kao posljedica lokalnih pljuskova. Osnovna preporuka voćarima u ovome periodu je vođenje brige o razmacima između tretmana i količini lokalnih oborina na pojedinim lokalitetima. Općenito je poznato kako za vrijeme nestabilnog vremena sa oborinama, sistemični fungicidi „drže“ nasad sigurnim 10-14 dana. Međutim, kod korištenja kontaktnih fungicida, smatra se kako nakon oborina (kiše) u količini od 20-30 mm ili većoj, dolazi do površinskog ispiranja (kontaktnog) fungicida te on više ne pruža pouzdanu zaštitu od zaraze.
Trulež plodova lješnjaka
Kako je lijeska u posebno osjetljivoj i kritičnoj fazi nalijevanja jezgre, potrebno je u zavisnosti od lokalnih oborina i prethodnog termina zaštite, spriječiti razvoj i širenje gljivičnih oboljenja od kojih se najčešće javlja Smeđa trulež plodova–Monilinia spp. i suha trulež plodova–Nematospora coryli. Posebno je potrebno spriječiti razvoj vrlo složenog kompleksa gljivičnih patogena koji izazivaju tzv. trulež (pokvarenost) jezgre. Ovo vrlo opasno oboljenje širi se posljednjih godina u nasadima lijeske u EU i SAD-u. U Italiji se ovo oboljenje naziva Nocciola avariata (Slika 2.) a izazivaju ga gljivice iz rodova Cladosporium, Didymella, Fusarium/diaporthe, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.).
Lijeska se od navedenih oboljenja štiti pripravcima na bazi bakra i to u smanjenim dozama prema uputi na etiketi. Prema FIS-bazi u trenutnoj fenofazi razvoja lijeske, registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50, 2-3 kg/ha) i bakarnog oksiklorida (Neoram WG, 0,2-0,25%). Navedene dozacije/ koncentracije odnose se na primjenu navedenih pripravaka u smanjenoj dozi tj. „u zeleno“. Od sistemičnih fungicida, registriran je kombinirani pripravak na bazi piraklostrobina + boskalida (Signum, 1,0 kg/ha).
Kako je razvoj ovih oboljenja uvjetovan i čimbenikom „stresa“ (suša, sunčeva insolacija – Slika 5., nagla izmjena dnevnih temperatura, napadi štetnika i sl.), preporuka je voćarima višekratni tretman nasada pripravcima koji su registrirani kao biostimulatori ili ojačivači bilja.
Posljednjih nekoliko godina u nasadima u Osječko-baranjskoj županiji, pepelnica lijeske (Phyllactinia corylea) vrlo se rijetko susreće. U slučaju prvih simptoma, za zaštitu se mogu koristiti samo kontaktni pripravci na bazi sumpora (Chromosul 80, Thiovit Gold, Cumulus DF, Cosavet DF, Microthiol special disperss, Heliosoufre S). NAPOMENA: Poradi prognostičke najave nadolazećih vrlo visokih dnevnih temperatura, kod korištenja sumpornih pripravaka treba voditi računa da se ne primjenjuju na temperaturama višim od 28°C, poradi moguće pojave fitotoksičnosti na pojedinom sortimentu lijeske.
Gljivični rak lijeske
U pojedinim nasadima uočena je pojava širenja gljivičnog raka lijeske, koji se posljednjih godina sve više širi u Osječko-baranjskoj županiji. Ovu opasnu bolest izaziva patogena gljivica (Cytospora decipiens) koja razvojem micelija uništava vaskularni sustav stabla/grma (provodne snopiće). Simptomi zaraze očituju se u obliku progresivnog odumiranja skeletnih grana koje se suše i prilikom jačeg vjetra lome (Slika 3.). Karakteristični simptom na zaraženim skeletnim granama je lučenje eksudata u obliku crvenih kapljica koje sadrže spore (konidije) a šire se vjetrom i vodom (Slika 4.). Mjere borbe protiv ovoga oboljenja je sustavno korištenje bakarnih pripravaka kako tijekom vegetacije tako i u jesensko/zimskom periodu. Zaražene skeletne grane moraju se odrezati tijekom vegetacije 30 cm ispod zaraženog dijela te iznijeti iz nasada i spaliti. Alat koji se koristio za rezidbu potrebno je temeljito dezinficirati (70% alkohol + natrijev hipoklorit (varikina) u omjeru 80:20).
Štetnici lijeske
Kada se govori o štetnicima lijeske u svim nasadima primijećena je vrlo velika populacija zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp. i dr.). Simptomi napada lisnih ušiju vrlo se lako prepoznaju već kod ulaska u nasad, jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova i plodova (Slika 6.). Medna rosa na plodovima, idealna podloga za klijanje spora i brzi razvoj gljiva čađavica te truleži plodova.
Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci registrirana su sredstva na bazi spirotetramata (Movento – sistemik) i deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani) s napomenom kako se poradi IPM regulative, ostala sredstva na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) u lijesci smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. tretman za suzbijanje zimskih jaja. NAPOMENA: Praksa pokazuje kako populacije lisnih ušiju posljednjih godina postaju sve rezistentnije na pojedine insekticidne aktivne tvari pa tako i deltametrin.
Uz navedene pripravke može se dodati i pripravak na bazi silikonskih polimera (Silmax EC i sl.), koji poradi efekta ljepljive površine, imobilizira i sprječava širenje štetnika na biljnim organima.
Fitofagne stjenice (posebno Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys), tijekom obilaska nasada nisu zamijećene u značajnijoj mjeri. Međutim, na pojedinim lokalitetima posljednjih su godina štete na plodovima bile vrlo vidljive i značajne. Na ovakvih lokalitetima potreban je pažljiv vizualni pregled 5-10% stabala kako bi se utvrdila eventualna nazočnost imaga (odraslih oblika) ili klastera položenih jaja na naličju listova (Slika 7.). Kritični broj je pronalazak dva imaga po stablu/grmu.
Na žalost u RH (slična je situacija i u EU), nemamo registriranog pripravka za suzbijanje ovoga štetnika ali redoviti tretmani nasada prethodno navedenim insekticidnim pripravcima, djelomično smanjuju i populaciju fitofagnih stjenica.
Općenito je poznato kako smo u RH pa tako u EU, vrlo ograničeni u izboru registriranih pripravaka. Međutim, sukladno članku 53. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja, pravne i fizičke osobe mogu zatražiti izdavanje dozvole u hitnoj situaciji za primjenu neregistriranog sredstva za zaštitu bilja. Ovim institutom pojedina država članica može odobriti za razdoblje od najviše 120 dana stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja za ograničenu i kontroliranu uporabu, ako se takve mjere pokažu nužnima zbog opasnosti koja se ne može obuzdati na neki drugi zadovoljavajući način. Obrazac zahtjeva može se preuzeti na portalu Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS): https://fis.mps.hr/dokumenti-obrasci/sve
Suzbijanje neproduktivnih izbojaka lijeske
Suzbijanje ili uklanjanje neproduktivnih izbojaka korijenovog vrata lijeske (Slika 8.), provodi se mehaničkim ili kemijskim putem. Ovo je vrlo važna mjera kako bi se spriječilo nepotrebno iscrpljivanje grmova tijekom vegetacije a tijekom mirovanja vegetacije na uklanjanje ovih odrvenjelih izbojaka može se potrošiti više od 30% vremena potrebnog za rezidbu jednog grma/stabla. Od kemijskih pripravaka za ovu namjenu može se koristiti pripravak na bazi Piraflufen-etila (Mizuki). Sredstvo se primjenjuje prije nego što odrveni osnova izdanka tj. do dužine 15 cm a može se primijeniti do stadija kada je 60% plodova doseglo konačnu veličinu BBCH-76, što bi odgovaralo trenutnoj fenofazi razvoja lijeske.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
dr.sc. Tihomir Validžić