ŽUPANIJA/E: Međimurska

Obavijest vlasnicima nasada koštičavog voća

Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije petnaest dana (09.6.)! U višegodišnjim prosjecima lipanj je jedan od najvlažnijih mjeseci tijekom godine u kojem očekujemo nešto više od 100 mm oborina, ali na većini županijskih mjernih lokaliteta isto nije slučaj u 2025. sezoni (vidi Tablicu 1.). U središnjem je dijelu Županije u dosadašnjem dijelu mjeseca lipnja zabilježeno je tek 22,1 % očekivanih oborina. Već od početka ovog mjeseca dominiraju topli ili vrući i sparni dani, a prema najavama od početka ovog tjedna započinje prvi ovogodišnji “toplinski udar” s najvišim dnevnim vrijednostima koje bi u narednih sedam dana trebale biti u rasponu 33°-37°C (jučer je u hladovini na većini mjernih mjesta zabilježeno nešto veće temperatura od 35°C)!

 

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u prve dvije i pol dekade lipnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 24.6. 2025. u 6.00 h):

Mjerni lokalitet Ukupno oborina (mm) Vlaženje lišća (min) Prosječna vlažnost zraka Prosječna temperatura zraka
Železna Gora  28,2 mm 1.380 minuta 51,00 % 22,05°C
Mursko Središće 22,6 mm 2.415 minuta 64,14 % 21,15°C
Donja Dubrava 6,2 mm 5.910 minuta 53,11 % 21,41°C

U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!

 

Zbog dvije travanjske “kišne epizode”, te u više navrata naknadnih manjih oborina, na netretiranim koštičavim stablima u proteklom bilježimo pojavu šupljikavosti (Stigmina), kozičavosti (Blumeriella), bakterijske pjegavosti (Pseudomonas) i truleži plodova (Monilinia). Prema iskustvima iz proteklih sezona dominantne bolesti lišća koštičavog voća bile su šupljikavost (Stigmina) na više voćnih vrsta (npr. breskve, trešnje) i hrđa šljiva (Tranzschelia)! U središnjem dijelu Međimurja na nezaštićenim stablima trešnje sorte Van započelo je od sredine mjeseca svibnja i tijekom lipnja jače prijevremeno otpadanje lišća (uzrok Stigmina i Blumeriella)!

Završava berba plodova u nasadima trešnje uzgajanim na slabo bujnim vegetativnim podlogama (dominantne sorte Kordia i Regina)!

Tijekom dosadašnjeg dijele mjeseca lipnja zabilježeno je šesnaest dana s najvišim temperaturama zraka 29,1°-35,1°C što pogoduje aktivnom (“kritičnom”) letu breskvina savijača (Cydia molesta), te još većoj brojnosti leptira šljivina savijača (Cydia funebrana) (vidi Tablicu 2.). Značajno manje brojna u navedenom je razdoblju bila populacija breskvina moljca (Anarsia lineatella)!

 

Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na feromonskim trapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja tijekom prve polovice mjeseca lipnja 2024. (od 09.6. do 24.6. 2025.)!:

Štetni organizam Cydia molesta Cydia funebrana Anarsia lineatella
Prosječni dnevni ulov leptira 5,9 10,4 1,7

Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia lineatella=breskvin moljac!

 

Od druge dekade mjeseca lipnja o.g. pronalazimo na nezaštićenim stablima bresaka i šljiva u zapadnom ,središnjem i istočnom Međimurju prve štete na plodovima od uzročnika “crvljivosti”!

VAŽNO: Mjere zaštite krajem lipnja (i/ili početkom srpnja) u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i započinjemo berbom više ne preporučujemo tretirati kemijskim pesticidima (moguće je primijeniti biološka sredstva za zaštitu bilja)!

Stoga u nasadima bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u sortama kasnije epohe dozrijevanja, čija berba započinje sredinom ili krajem mjeseca srpnja ili tek tijekom kolovoza.

Za suzbijanje različitih uzročnika bolesti koštičavog voća prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Moguće je u narednim (završnim) aplikacijama (u vrijeme neposredno prije dozrijevanja plodova) u nasadima bresaka, nektarina i šljiva planirati korištenje mikro-bioloških pripravka (K=nije primjenljivo)!

U nasadima trešnje (višnje) nakon berbe plodova prednost dajemo primjeni pojedinačnih organskih fungicida koji djelotvorno suzbijaju šupljikavost (Stigmina) i kozičavost lišća (Blumeriella)!

U nasadima bresaka, nektarina i šljiva nadalje je potrebno pratiti brojnost populacije najvažnijih tehnoloških štetnika – uzročnika “crvljivosti plodova” (vidi Tablicu 2.)! Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina (breskvina savijača i breskvina moljca) (Cydia molesta, Anarsia lineatella) u narednom razdoblju voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom na istoj površini u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!

Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) je započeo još početkom travnja o.g., budući nakon 3. lipnja o.g. bilježimo pojačanu aktivnost njihovih leptira moguće je razvojem počela druga generacija ovog štetnika. Upravo je druga (ljetna) generacija ovog nametnika vrlo štetna na plodovima šljive u formi “crvljivosti plodova” i naknadnog razvoja truleži (Monilinia). U narednim razdoblju preporučujemo planirati usmjereno suzbijanje ljetne populacije šljivina savijača, naročito na sortama šljiva koje dozrijevaju krajem srpnja ili tijekom kolovoza! Prednost kod izbora insekticida također dajemo pripravcima registriranim za suzbijanje šljivina savijača s propisanom karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika crvljivosti (K=nije primjenljivo)!

 

Dodatne zahtjeve na ostatke (rezidue) pesticida imaju proizvođači (proizvođačke organizacije) koji su prihvatili dodatne trgovačke norme (npr. GlobalGAP), pa već od kraja lipnja ili početka mjeseca srpnja moraju birati sredstva i metode koja u berbi plodova ne daju mjerljive ostatke (<0,01 ili 0,001 mg/kg)!

 

Voćare također upozoravamo na octenu mušicu (Drosophila suzukii), novijeg štetnika koji izravno utječe na širenje truleži voća! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!

Istovremeno za suzbijanje uzročnika truleži plodova bresaka i šljiva (Monilinia) moguće koristiti pojedinačne ili kombinirane fungicide s propisanim kraćim karencama (3-7 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (ili mikro-biološke pripravke)!

 

Zbog moguće primjene insekticida u narednom razdoblju i njihove moguće opasnosti i otrovnosti na korisne organizme (pčele medarice), tretiranja obavljati u doba dana kada pčele ne lete, odnosno cvjetni podrast sa bijelom djetelinom u nasadima prije primjene insekticida mora biti pokošen!

Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.

 

VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.

milorad.subic@mps.hr