Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Popovac, Bizovac, Đakovo i Brođanci), utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH 79 tj. plodovi su dosegli 100% svoje konačne veličine uz početak lignifikacije ljuske i nalijevanja jezgre (Slika 1.). U ovoj fenofazi plod oraha potrebno je zaštiti od gospodarski značajnih bolesti i štetnika. U „ljetnoj“ zaštiti oraha od bolesti i štetnika koriste se pripravci na bazi bakra, sistemični fungicidi te biološki pripravci.
Uvidom u podatke agrometeoroloških postaja (CDA), u proteklih 20 dana na području Osječko-baranjske županije zabilježene su vrlo male količine oborina, uglavnom kao posljedica lokalnih pljuskova. Osnovna preporuka voćarima u ovome periodu je vođenje brige o razmacima između tretmana i količini lokalnih oborina na pojedinim lokalitetima. Općenito je poznato kako za vrijeme nestabilnog vremena sa oborinama, sistemični fungicidi „drže“ nasad sigurnim 10-14 dana. Međutim, kod korištenja kontaktnih fungicida, smatra se kako nakon oborina (kiše) u količini od 20-30 mm ili većoj, dolazi do površinskog ispiranja (kontaktnog) fungicida te on više ne pruža pouzdanu zaštitu od zaraze.
Siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla)
Prethodno navedeni klimatološki uvjeti ne pogoduju razvoju Sive pjegavosti oraha ali prognostički modeli sa CDA postaja na pojedinim lokalitetima pokazuju kako su se uvjeti potrebni za slabu infekciju, ostvarili 18. lipnja uglavnom kao posljedica lokalnih pljuskova. Proradi vrlo kišnog proljeća, već početkom mjeseca svibnja u većini nasada u Osječko-baranjskoj županiji ostvarili su se uvjeti za primarne infekcije sa vrlo vidljivim simptomima na listovima i plodovima oraha (Slika 2.). Voćari koji su na vrijeme reagirali i zaštitili nasade tretmanima s pripravcima na bazi bakra i sistemičnim fungicidima, zaustavili su širenje sive pjegavosti. Stoga je preporuka voćarima koji nisu obavili ove zaštite, da što hitnije obave zaštitu nasada kako bi se spriječile sekundarne infekcije i širenje bolesti sa listova na plodove oraha. U nasadima gdje su vidljivi simptomi sekundarne zaraze, preporuka je koristiti sistemične fungicide koji imaju osim preventivnog i kurativni učinak. Za ovu namjenu u RH, registriran je samo kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina+boskalida (Signum) u dozi od – 1,0 kg/ha. Preporuka je obaviti dva tretmana ovim pripravkom u razmaku od 20 dana.
Od kontaktnih fungicida u ovoj fenofazi, registrirana su sredstva na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50), bakarnog oksiklorida (Neoram WG) ili kombinacija bakarnog hidroksida i oksiklorida (Airone SC). Negativna strana kontaktnih pripravaka je njihovo lako ispiranje sa lisne površine te je potrebno ponoviti tretmane nakon jačih oborina tj. kada padne više od 25 mm kiše u jednom navratu.
Bakterijska (crna) pjegavost oraha (Xanthomonas arboricola pv. juglandis)
U pojedinim nasadima posljednjih godina se sve češće može susresti bakterijska (crna) pjegavost oraha koja se postepeno „udomaćuje“ i širi u zaraženim nasadima (Slika 3.). U slučaju povoljnih uvjeta, gubici plodova mogu biti veliki. U zaraženim nasadima, zaštitne mjere imaju za cilj smanjenje inokuluma patogena. Učinkovite agrotehničke mjere odnose se na uklanjanje zaraženih plodova i drugih biljnih dijelova iz nasada, optimizacija gnojidbe (dušik), češća međuredna košnja u nasadu jer je gusti travni i korovni pokrov rezervoar za širenje patogena. Učinkovite kemijske mjere za sada nisu poznate, međutim redovita aplikacija pripravaka na bazi bakra, u programu zaštite protiv sive pjegavosti može smanjiti količinu inokuluma u nasadu i širenje zaraze. Nadalje voćarima se preporučuje i aplikacija ekološkog pripravka na bazi Bacillus amyloliquefaciens soj QST 713 (Serenade Aso), koji je registriran za široki spektar gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Pripravak se koristi u količini 4-8 l/ha uz najviše 6 primjena u vegetacijskoj sezoni.
Jabukov savijač (Cydia pomonella)
Poradi vrlo povoljnih vremenskih uvjeta, posljednjih 20 dana ulovi leptira jabukovog savijača (C.pomonella) na feromonskim klopkama u nasadima oraha su relativno visoki (Slika 4.). Kako se u zaraženim plodovima već mogu pronaći aktivne ličinke prve generacije (Slika 5.), preporuka je voćarima uklopiti insekticidne tretmane u redoviti program zaštite. Zaštita od ovoga štetnika može se obaviti insekticidima na bazi: deltametrina (Decis 100 EC, Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC), klorantraniliprola (Coragen 20 SC, Voliam i Shenzi 200 SC) ili emamektin benzoata (Affirm opti). Ekološki proizvođači mogu za suzbijanje jabukovog savijača koristiti pripravak na bazi: spinosada (Laser). Kao nadopuna kemijskim mjerama, preporuka je također koristiti i biološki preparat na bazi Cydia pomonella Granulovirusa-CpGV (Carpovirusine Evo 2).
Granotoč (Zeuzera pyrina)
Posljednjih godina u Osječko-baranjskoj županiji bilježi se sustavno širenje granotoča (Z.pyrina) u nasadima oraha. Granotoč je noćni leptir iz porodice Cossidae a pripada skupini fizioloških štetnika (štetnik drveta). Štete čine gusjenice (Slika 6.), koje se hrane srčikom grana ili se mogu naći u deblima oraha (Slika 7.), gdje otvaraju put za prodor gljivičnih i bakterijskih patogena. Posebno su opasne u mladim nasadima oraha jer mogu izazvati lom provodne grane tj. kompliciraju oblikovanje uzgojnog oblika.
Za učinkovito suzbijanje granotoča potrebno je primijeniti integrirani sustav suzbijanja štetnika koji se temelji na monitoringu leta te primjeni više mjera zaštite (mehaničkih, fizikalnih, biotehničkih, bioloških i kemijskih). Kemijske mjere suzbijana vrlo su složene i u praksi se ne koriste. Gusjenice se najučinkovitije mogu uništavati mehaničkim putem u obliku odstranjivanja dijela napadnute grane sa gusjenicom i njezinog spaljivanja ili uz korištenje čelične sajle promjera 1-2 mm ili trimer silka promjera 2-3 mm (Video zapis 1.). Aktivni hodnik sa ličinkom prepoznaje se po karakterističnim simptomima nazočnosti ekskremenata na ulazno/izlaznom otvoru iz kojega se često luče biljni sokovi (Slika 6.).
Video zapis 1. Mehaničko uništavanje gusjenice granotoča u deblu oraha uz korištenje čelične sajle promjera 1 mm (snimio T.Validžić)
Orahova grinja – lisna šiškarica (Eriophyes erinea)
U većini nasada primijećena je nazočnost orahove grinje-lisne šiškarice (Eriophyes erinea), čiji se simptomi napada očituju u formiranju karakterističnih ispupčenja (gale) na listovima oraha (Slika 8.). Gale se formiraju kao reakcija lisnog tkiva na napad grinja. Grinja je vrlo sitan kukac i ne može se uočiti golim okom ili voćarskom lupom. Ovoga štetnika najčešće nije potrebno suzbijati a slučaju jače pojave, grinja se može suzbiti pripravcima na bazi močivog sumpora (na temperutrama višim od 18°C ali nižim od 28°C) ili akaricidima. Međutim u RH u zaštiti oraha nemamo registriranih akaricidnih ili sumpornih pripravaka.
Podsjetnik voćarima – Orahova muha
Let orahove muhe (Rhagoletis completa) u istočnoj RH još nije započeo. Prvi ulov imaga orahove muhe u vegetacijskoj sezoni 2024. godine, zabilježen je dana 03. srpnja. Također, podsjećaju se vlasnici nasada oraha koji su prijavili mjeru ruralnog razvoja M10.1.12. – KFK ili intervencija 70.01.01.), kako je potrebno postaviti u nasade feromonske, vizualne ili hranidbene klopke za Orahovu muhu (Rhagoletis completa), najkasnije 30.06. a koje uz redovite preglede i vođenje propisane evidencije, moraju ostati u nasadu do 31.08. tekuće vegetacijske sezone.
O terminima prve zaštite orahove muhe, voćari će biti obaviješteni u posebnoj preporuci zaštite bilja. S prvim tretmanom protiv orahove muhe kreće se otprilike dva tjedna nakon prvih ulova.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
dr. sc. Tihomir Validžić