Prije 14 dana upućena je preporuka za mjere zaštite vinove loze nakon završetka cvatnje (13.6.)! U drugoj polovici ovog mjeseca dominiraju vrući i sparni ljetni dani, a prema najavama od početka ovog tjedna (23.6.) bilježimo pravi ljetni “toplinski udar” s najvišim vrijednostima koje su zadnja četiri dana na području vinorodne općine Štrigova u rasponu 32,6°-36,4°C (mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti rajnski rizling)! Najavljene oborine protekle noći zabilježili smo u malim količinama (1,2 mm), a narednih 6-7 dana nadalje očekujemo iznadprosječne ljetne vrućine s vrijednostima 33-38°C! U središnjem je dijelu Međimurskog vinogorja (Železna Gora) u dosadašnjem dijelu mjeseca lipnja zabilježeno samo 28,8 % očekivanih oborina, a prosječna je mjesečna temperatura zraka veća +3,72°C od očekivanog prosjeka.
Tablica 1. Prva pojava uzročnika bolesti vinove loze u poljskom mikro-pokusu (Vučetinec) na netretiranom trsju vinske sorte Moslavac bijeli (Šipon) tijekom 2025. godine (do 21.6. 2025.):
| Uzročnik bolesti | Datum prve pojave | Zaraženi organi | Ekonomska štetnost |
| Plamenjača (Plasmopara) | 20.6. 2025. | samo lišće | Ne |
| Crna trulež (Guignardia) | 27.5. 2025. | samo lišće | Ne |
| Siva plijesan (Botrytis) | – | – | ? |
| Sušica cvata (Phoma) | – | – | ? |
| Crna trulež (Guignardia) | 21.6. 2025. | zametnute bobice | ? |
| Pepelnica (Erysiphe) | – | – | ? |
*pregledi mikro-pokusa od 27.5. do 21.6. 2025.!
Nakon nešto svježijeg (-0,5°C) i oborinama siromašnog (-34,5 mm) mjeseca svibnja tijekom prve dvije dekade lipnja o.g. bilježimo manje povoljne uvjete za razvoj uzročnika bolesti vinove loze! U takvim uvjetima prvu zarazu uzročnikom najopasnije bolesti plamenjače (Plasmopara) registrirali smo tek 16.6. 2025., a prvi simptom na nezaštićenom lišću tek 20.6. 2025.! Početkom zadnje dekade mjeseca lipnja o.g. na tek zametnutim bobicama pronađeni su prvi simptomi crne truleži (Guignardia) (netretirano trsje vinske sorte moslavac bijeli ili šipon), ali nakon 23.6. ne bilježimo uvjete za epidemijsko širenje niti ove bolesti (tek protekle noći i moguće s narednim oborinama)!
Zdravstveno stanje u nasadima: Sve su vinske sorte u proteklom razdoblju završile cvatnjom i traje intenzivan rast i razvoj bobica. U Tablici 1. su prikazani dani prve pojave i dosadašnja potencijalna štetnost važnijih uzročnika bolesti vinove loze u Međimurskom vinogorju. Zbog iznadprosječne lipanjske topline i značajno manje oborina od očekivanja nismo bilježili epidemijski razvoj najopasnije bolesti vinove loze: plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Ne netretiranom trsju u proteklih mjesec dana na lišću se pojavljuju simptomi crne truleži (Guignardia) (27.5.) i vrlo malo plamenjače (Plasmopara) (20.6.)! Na cvjetnim organima nije bilo sive plijesni (Botrytis), niti sušica cvata (Phoma) (zabilježena tek sporadična dojava s terena). Proteklog vikenda (21.6.) na netretiranom trsju vinske sorte moslavac bijeli ili šipon vidljivi su prvi simptomi crne truleži na tek zametnutim bobicama (Guignardia), ali je zbog ekstremnih vrućina i izostanka oborina teško procijeniti štetnost ove bolesti u 2025. sezoni!
VAŽNO: Zbog takvog stanja vinogradarima preporučujemo redovito pratiti zdravstveno stanje vinograda, a naredne mjere zaštite krajem lipnja i/ili početkom srpnja o.g. planirati i obavljati u razmacima 12-15 dana! Preporučujemo nastaviti mjere usmjerene zaštite kombiniranim tvorničkim sustavnim i površinskim organskim ili anorganskim pripravcima za preventivnu zaštitu vinograda od najvažnijih uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe), uz izbor pripravaka koji istovremeno daju zaštitu i protiv drugih gljivičnih bolesti vinove loze (npr. siva plijesan, crna trulež, crna pjegavost, crvena palež, kisela trulež) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli i neki kombinirani pripravci) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2023.) njihova učinkovitost je zadovoljavajuća tek u kombinaciji ili mješavini s drugim skupinama! Zbog vrlo visokih ljetnih temperatura ne preporučujemo koristiti sumporne fungicide.
Zbog brzog razvoja bobica nakon cvatnje moguće je planiranje i provođenje mjera zaštite protiv sive plijesni (Botrytis cinerea) na osjetljivim vinskim položajima i sortama registriranim kemijskim ili biološkim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Nakon 23. lipnja o.g. na dva od četiri praćena lokaliteta u vinogorju bilježimo početak leta druge (ljetne) generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana). Zbog naknadnog razvoja rane plijesni na oštećenim bobicama prag tolerantnosti ove populacije je nula, odnosno potrebno je na vrijeme poduzeti mjere usmjerene zaštite od pojave i razvoja njihovih ličinki! Stoga preporučujemo u narednim danima poduzeti mjere njihova usmjerenog suzbijanja primjenom dovoljno učinkovitih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: U drugoj zaštiti nakon cvatnje vinograda preporučujemo planirati i provoditi drugo usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Nakon što je 2018. godine cijelo Međimursko vinogorje proglašeno demarkirano područje, obveza svih posjednika vinograda je suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus titanus): prijenosnika karantenskog štetnog organizma Grapevine flavescence doreé MLO (zlatna žutica vinove loze)! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)! Suzbijanje američkog cvrčka moraju provoditi i ekološki vinogradari koji posjeduju sorte otporne na plamenjaču (Plasmopara) i pepelnicu (Erysiphe)!
Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Prema iskustvima iz ranijih sezona brojnost vektora je različita od vinograda do vinograda, te ovisi o primjeni insekticida koje vinogradari koriste za suzbijanje drugih štetnika tijekom ljetnih mjeseci (grožđanih moljaca), kada se rokovi tretiranja poklapaju s vremenom suzbijanja američkog cvrčka!
Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti (Plasmopara, Erysiphe, Botrytis) i štetnika (Lobesia, Scaphoideus), dobro je krajem mjeseca lipnja i tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!
Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!
U mladim nasadima sadnje 2025. godine preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara). Protiv pepelnice u mladim nasadima vinove loze iz sadnje 2025. manja je opasnost od pojave i razvoja, ali u takvim nasadima u narednim danima preporučujemo suzbijati ličinke američkog cvrčka!
VAŽNO: Sa lipanjskim porastom temperatura zraka bilježimo i pojavu prvih simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno u danima nakon 09.6. 2024. uglavnom na sortama Sauvignon bijeli, Moslavac ili Šipon i Sauvignon cabernet), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD) (uočeno od 16.6. 2025. na sorti pinot sivi).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.