Mjesec lipanj je obilježen ekstremno visokim temperaturama, s vrhovima do 41 °C te potpunim izostankom oborina. Relativna vlaga zraka bila je niska (40–70 %), a evapotranspiracija visoka (do 6,8 mm/dan), što je uzrokovalo vrlo težak vodni stres u voćnjacima, osobito na propusnim tlima. Vlaga tla je dosezala vrijednosti 180 – 200 cb, što je na granici fiziološke suše (nakon 50 treba navodnjavati). Globalno zračenje, ključan izvor energije za fotosintezu, kretalo se od 166,9 do 306,9 W/m², dodatno povećavajući temperaturu listova i tla.
U takvim uvjetima, transpiracija biljaka je bila vrlo intenzivna, ali zbog ograničene dostupnosti vode (nema oborina, niska vlaga tla i zraka), biljke su zatvarale puči kako bi spriječile gubitak vode. Posljedično je usporena fotosinteza, što je dovelo do zastoja u rastu i razvoju. Na području Baranje i drugih toplijih regija, čak i navodnjavani nasadi pokazivali su simptome stresa – zbog brzog gubitka vode iz tla, visoke temperature i niske vlage zraka.
Voćne vrste poput jabuke, kruške, šljive te vinove loze pokazuju veliku osjetljivost na ovakvu kombinaciju sušnih uvjeta i toplinskog stresa, što rezultira usporenim rastom, opadanjem lišća i plodova, te smanjenjem diferencijacije pupova za iduću sezonu.
Stanje nasada voćnih vrsta u promatranom razdoblju pokazuje značajne znakove stresa uzrokovanog visokim temperaturama i nedostatkom vlage.
Nasadi jabuke su u fazi intenzivnog rasta plodova, no prisutni su zastoj u rastu, opadanje plodova te oštećenja poput ožegotina, uz oslabljenu diferencijaciju pupova za iduću godinu. Najviše su pogođeni voćnjaci na slabo bujnim podlogama pogotovo na području Slavonije i Baranje. Najveći problem je kod tek posađenih voćnjaka gdje mlade voćke pate od nedostatka vode. Može doći do razvoja tanjih staničnih stjenki i čvrstoće ploda što utječe na sposobnost skladištenja.
Lijeska pokazuje izraženije probleme na plitkim tlima, gdje dolazi do zastoja u rastu, opadanja lišća i povećanog broja praznih plodova te pojava fizioloških bolesti ploda.
Šljive su u fazi nalijevanja ploda, no zabilježeni su problemi kao što su prerano opadanje plodova, žućenje lišća te smanjena masa i kvaliteta plodova. Toplina ubrzava mekšanje plodova, što može izazvati neujednačenu zriobu, gubitak čvrstoće i prijevremeno dozrijevanje.
Masline se nalaze u fazi rasta plodova. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji su pod velikim toplinskim i vodenim stresom, što je uzrokovalo zaostajanje u vegetaciji.
Kod citrusa, posebice mandarina, također je primijećen toplinski stres koji opterećuje stabla i može negativno utjecati na diferencijaciju pupova za narednu sezonu.
PREPORUKE ZA VOĆNE VRSTE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA SUŠE
- Redovito navodnjavanje (gdje je dostupno), uz nadzor potreba po kulturama.
- Folijarna prihrana (biostimulatori, aminokiseline, kalcij, mikroelementi) primjenjuje se kako bi se biljci omogućilo brže usvajanje hranjiva putem lista, osobito kad je usvajanje iz tla otežano zbog suše. Biostimulatori i aminokiseline pomažu u smanjenju stresa, dok kalcij i mikroelementi jačaju otpornost biljke. Međutim, u uvjetima velike suše i ekstremno visokih temperatura treba biti oprezan s prihranom jer biljka tada zatvara puči i smanjuje biološke procese, što otežava usvajanje hranjiva. Također, uslijed visokih temperatura može doći do ožegotina i paleži na listovima.
- Plitka obrada tla i održavanje pokrova (malčiranje, zatravljivanje) provodi se kako bi se smanjio gubitak vlage isparavanjem i poboljšala sposobnost tla da zadrži vlagu. Time se štiti površinski sloj tla i čuva mikroklima oko biljke.
- Planiranje dodatnih ulaganja u sustave za očuvanje biljne proizvodnje (navodnjavanje, zasjenjivanje, organski pokrov tla).
Nikolina Štedul, dipl. ing. agr.