Prije 13 dana upućena je preporuka o mjerama druge usmjerene zaštite vinograda nakon cvatnje (27.6. 2025.)!
Protekla je dva tjedna obilježilo različito meteorološko razdoblje: u svim danima od 26.6. do 6.7. 2025. bilo je vrlo vruće, suho i sparno razdoblje s najvišim temperaturama zraka u rasponu 32,1°-36,4°C. Zadnjih tjedan dana (04.7.-10.7.) kiša pada gotovo svakodnevno u različitim količinama: od svega 0,2 mm do 46,4 mm! Srpanjskih je oborina o.g. na lokalitetu Železna Gora ukupno 68,6 mm a najviše su temperature zraka pale na vrijednosti 20,3-26,7°C (vinorodna općina Štrigova, mjerni uređaj “iMetos” u vinskoj sorti Rajnski rizling)
Naredna dva dana temperature u porastu s 25° na 28°C, a naknadno krajem vikenda i početkom narednog tjedna ponovno očekujemo ljetne vrućine (31-32°C) (13.7.-15.7.)!
Bobice se brzo razvijaju, pa u nekih vinskih sorti već od prvih dana ovog mjeseca bilježimo početak zatvaranja grozda (npr. Rajnski rizling, Pinot sivi i sl.).
Budući je od početka mjeseca lipnja o.g. pa do kraja prvog srpanjskog tjedna zabilježeno samo 29,6 mm oborina, simptome najopasnije bolesti vinove loze plamenjače (Plasmopara) ove sezone u vinogorju u prvoj dekadi srpnja ne pronalazimo! Istovremeno, još od kraja ovogodišnjeg mjeseca svibnja (27.5.) na lišću se u vidljivom obliku pojavljuju simptomi crne truleži (Guignardia)! Ali, kako od druge polovice lipnja do kraja prvog tjedna srpnja o.g. nije bilo značajnijih oborina (a temperature su tada čak tijekom 17 dana bile u rasponu 31,7°-36,4°C) značajnije širenje ove bolesti na zametnute bobice na netretiranom trsju nije zabilježeno! Dojave o prvim znakovima pepelnice grožđa (Erysiphe) u slabije zaštićenim nasadima zaprimamo posljednjih osam dana! U poljskom mikro-pokusu na vinskoj sorti Moslavac bijeli (Šipon) (lokalitet Vučetinec) na netretiranom trsju i grožđu ekonomske štete od spomenutih bolesti (Plasmopara, Guignardia, Erysiphe) do jučerašnjeg dana nismo zabilježili! Smatramo da ekonomske štete na grožđu od uzročnika plamenjače ili peronospore (Plasmopara) ove sezone neće biti!
Mikro-pokus smo protiv najopasnije bolesti plamenjače (Plasmopara) i pepelnice (Erysiphe) u dosadašnjem dijelu sezone usmjereno tretirali pet puta tijekom razdoblja od 12.5. 2025. do 10.7. 2025. (prosječni razmak tretiranja 14,7 dana tijekom kojih je prosječno zabilježeno 30,5 mm oborina): istraživali smo učinkovitost anorganskih spojeva (bakar-glukonat, sumpor), mikro-bioloških pripravaka (Bacillus amyloliquefaciens FZB 24 13), te organskih pojedinačnih ili kombiniranih djelatnih tvari registriranih za suzbijanje plamenjače (Plasmopara) (abecednim redom: ametoktradin & kalijevi fosfonati; amisulbrom; bakar-hidroksid & cimoksanil; bakar-hidroksid & bakar-oksiklorid & benalaksil-M; ciazofamid; cimoksanil; ditianon & kalijevi fosfonati; folpet; folpet & metalaksil-M; kaptan; kalijevi fosfonati; mandipropamid & zoksamid; metalaksil-M; zoksamid & cimoksanil te zoksamid & oksatiapiprolin) i pepelnice (Erysiphe) (abecednim redom: ciflufenamid; ciflufenamid & difenkonazol; fluopyram & tebukonazol; fluksapiroksad; krezoksim-metil & penkonazol; mefentriflukonazol; metrafenon; tebukonazol & trifloksistrobin; tebukonazol i tetrakonazol).
Vrućina i sparina u narednom razdoblju nadalje pogoduje i aktivnom širenju pepelnice vinove loze (Erysiphe), a značajan razvoj ove bolesti na netretiranom i slabije zaštićenom grožđu očekujemo u narednih 20-ak dana! Stoga u narednim mjerama zaštite preporučujemo nastaviti suzbijanje pepelnice vinove loze registriranim pojedinačnim ili kombiniranim fungicidima (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: Zbog uočene slabije djelotvornosti nekih skupina fungicida na pepelnicu grožđa u Međimurskom vinogorju (npr. strobilurini, kinolini, triazoli, neki kombinirani pripravci) (dobiveno u poljskim mikro-pokusima na vinskoj sorti Moslavac bijeli ili Šipon tijekom sezona 2002.-2024.), u aplikacijama nakon cvatnje vinograda ne preporučujemo njihovu pojedinačnu primjenu!
U mladim nasadima sadnje 2025. godine u narednom razdoblju preporučujemo koristiti kombinirane fungicide protiv plamenjače ili peronospore (Plasmopara) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Protiv pepelnice u mladim nasadima vinove loze iz sadnje 2025. manja je opasnost od pojave i razvoja, ali u takvim nasadima u narednim danima preporučujemo suzbijati američkog cvrčka (Scaphoideus)!
Nakon 23. lipnja o.g. na sva četiri praćenja lokaliteta u vinogorju bilježimo let druge (ljetne) generacije leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia botrana) (kritični brojevi registrirani su u zadnjem tjednu lipnja i prvom tjednu srpnja o.g.)! Prema iskustvima iz ranijih sezona let leptira pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia) traje 30tak dana! Za razliku od prezimljujuće populacija, njihova je ljetna pojava vrlo štetna. Gusjenice ljetne populacije oštećuju bobice, nakon čega već od druge polovice srpnja dolazi do nesmetanog razvoja plijesni i truleži grožđa: tzv. “zelena plijesan” – Botrytis)! Stoga u narednom razdoblju preporučujemo nastaviti poduzimanje preventivnih mjera njihova suzbijanja primjenom registriranih insekticida (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: U trećoj zaštiti nakon cvatnje vinograda preporučujemo nastaviti usmjereno suzbijanje ličinki američkog cvrčka (Scaphoideus titanus) – prirodnog širitelja zlatne žutice vinove loze (Grapevine Flavescence dorée, FD) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Nakon što je 2018. godine cijelo Međimursko vinogorje proglašeno demarkirano područje, obveza svih posjednika vinove loze je suzbijanje američkog cvrčka (Scaphoideus titanus): prijenosnika karantenskog štetnog organizma Grapevine flavescence doreé MLO (zlatna žutica vinove loze)! Osim vlasnika nasada europske plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.), mjere zaštite se moraju provoditi na pojedinačnom trsju uz okućnice (“brajde”), ali i direktno rodnoj američkoj lozi (nema otpornih sorti na karantensku zlatnu žuticu)!
Prirodni prenositelj (vektor) američki cvrčak (Scaphoideus titanus) je nađen u svim zaraženim katastarskim općinama, ali također u nezaraženim vinogradarskim područjima Međimurja! Posjednici bilja su obvezni redovito pratiti američkog cvrčka postavljanjem žutih ljepljivih ploča i suzbijati štetnika prema programu koji propisuje najmanje dvije do tri aplikacije insekticida registriranih u Republici Hrvatskoj za tu namjenu (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
VAŽNO: U narednim danima obavezno postaviti žute ljepljive ploče kako bi se pratila brojnost odraslih oblika američkog cvrčka (Scaphoideus)!
Prema iskustvima iz ranijih sezona u razdoblju kada se istovjetni rokovi suzbijanja pepeljastog grožđanog moljca (Lobesia) i američkog cvrčka (Scaphoideus) bolje rezultate očekujemo istovremenom primjenom dvije vrste insekticida: vodeći računa o njihovoj termo-stabilnosti i rezultatima biološke učinkovitosti!
Zbog otrovnosti i opasnosti insekticida protiv grožđanih moljaca i američkog cvrčka na pčele, potrebno je prije primjene insekticida pokositi cvatući podrast u vinogradima (a naročito bijelu djetelinu), te primjenu obavljati u kasnijim večernjim satima kada pčele ne lete!
VAŽNO: Ove sezone već sa lipanjskim porastom temperatura zraka bilježimo i pojavu simptoma bolesti koja nastaju zbog razaranja drva ili začepljenja žilnog staničja u trsju vinove loze, od koji su najčešće: apopleksija (“eska”) (Phaemoniella chlamydospora, Togninia minima, Fomitiporia mediterranea) (uočeno u danima nakon 09.6. 2025. uglavnom na sortama Sauvignon bijeli, Moslavac ili Šipon i Sauvignon cabernet), sušenje krakova trsa i upala kore (Eutypa lata, Botryosphaeria obtusa), te zlatna žutica (Grapevine Flavescence dorée, FD) (uočeno od 16.6. 2025. na sorti Pinot sivi, Rajnski rizling i dr.).
Kako ne možemo predvidjeti količinu i raspored oborina u drugoj polovici kolovoza i tijekom rujna o.g., uz redovite mjere zaštite protiv uzročnika bolesti i dobro je tijekom srpnja planirati i provoditi tretiranje folijarnim vodo-topivim gnojivima s naglašenim sadržajem hranjiva kalcij:magnezij:kalij (Ca:Mg:K2O)! Time se pozitivno utječe na jačanje kožice bobica kako bi bile otpornije na pucanje pri mogućim jačim kasno-ljetnim i rano-jesenskim padalinama!
Izbjegavati miješanje folijarnih gnojiva sa teškim metalima (npr. bakarnim pripravcima, sredstva koja sadrže Al-fosetil) i anorganskim spojevima (npr. sumpornim fungicidima)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.