Kukuruz i soja
Lokalna senzorska mjerenja (Ruškovica, Janja Lipa, Selište)
Temperatura zraka: mjesec je bio izrazito topao — maksimalne dnevne vrijednosti često iznad 34 °C, posebno 1., 3. i 21. srpnja (npr. 37 °C na 3.7.), dok su minimalne temperature bile od oko 12–17 °C. Prosječne dnevne temperature zraka kretale su se između 16 °C i 27 °C. Na lokaciji Ruškovica srednja vrijednost krajem mjeseca bila je oko 19–20 °C.
Temperatura tla i lista: tlo je često bili zagrijano (maksimalno oko 38 °C), temperature lista su također bile visoke — stavljale usjeve pod stres.
Relativna vlažnost zraka: prosječne vrijednosti relativne vlažnosti u zraku bile su često visoke (70–100 %), no tijekom najtoplijih dana (npr. 21. i 24. srpnja) relativna vlažnost je pala na oko 55–60 %.
Oborine: nekoliko padalinskih epizoda — npr. 7. srpnja palo je oko 15 mm, 8. srpnja više od 93 mm (većinom u obliku jakih pljuskova), 18. i 23. srpnja padaline oko 38–70 mm. Većina dana je prošla suho. Prosjeci po lokacijama (kombinacija triju senzorskih izvora pokazuje slično pomicanje trendova — najveće padaline sredinom mjeseca, visoke temperature početkom i krajem srpnja).
Srpanj 2025. obilježen je kombinacijom visokih temperatura, visokog zasićenja vlage i nekoliko jasnih epizoda obilnih pljuskova. Ovakve fluktuacije atmosferskih uvjeta značajno utječu na razvoj usjeva.
Trenutno stanje kukuruza i soje – faze razvoja
Kukuruz: većina polja je u fazi cvatnje, neke rane sorte su stigle u fazu mliječnog zrenja. Visoke temperature i dovoljno vlage u tlu pomogli su razvoju same biljke, no stres uslijed ekstremne vrućine može uzrokovati abortus cvjetića.
Soja: što raniji bokori su bili u fazi cvatnje, glavna masa u razdoblju punjenja zrna. Radi dužeg sušnog perioda u kojemu su biljke, zbog stresa, neke i oštećene, ali nakon obilnijih padalina, razvoj biljke se ubrzao.
Uočene štete i povezane nepogode
Tuča: Na području Kutine je 17.7.2025. zabilježena oluja s tučom veličine graška. Tuča nije nanijela prevelike štete, ali mjestimično su štete vidljive.
Posljedice: Vjetar i pljuskovi mogu uzrokovati polijeganje kukuruza na nizinama te površinsko ispiranje zrna soje i eroziju tla. Nije prijavljeno značajnije oštećenje kulturama tučom.
Suša: Na rubovima parcela, vidljivi su znakovi kloroze. Na nekim parcelama je do kloroze došlo uslijed napada grinje, a na nekima su usjevi zadobili blage simptome fitotoksičnosti, a radi nedostatka padalina i visokih temperatura, nisu se mogle pravilno oporaviti.
Preporuka:
Za bolju obnovu biljke u stresnim uvjetima, važno je koristiti biostimulatore.
Biostimulatori (BST) su preparati koji potiču fiziološke procese u biljkama radi boljeg iskorištavanja hranjiva, otpornosti na stres (sušu, tuču, bolesti) i povećanja prinosa. Za razliku od klasičnih gnojiva, ne dodaju značajne količine hranjiva, nego aktiviraju unutarnje mehanizme biljke. Biostimulatori sadrže aminokiseline, huminske i fulvo kiseline, ekstrakte algi, vitamine i hormone rasta, mikro i makroelemente. Biostimulatori se primjenjuju folijarno. U kukuruzu treba primijeniti biostimulator u zadnjem prohodu, kada je zelena masa najveća kako bi biljka što bolje upila preparat. U kukuruzu je bitno koristiti biostimulatore s elementima Cink (Zn) koji aktivira enzime za fotosintezu i Fosfor (P) koji je najbitniji element za razvoj korijena i prijenos energije. U soji je bitno koristiti biostimulatore na bazi Bora (B), prije cvatnje, radi bolje oplodnje.
Folijarna prihrana se razlikuje od primjene biostimulatora jer sadrži hranjive elemente, dok biostimulatori uz to sadrže i aminokiseline.
Procjena utjecaja na prinos
Pozitivni čimbenici: relativno dobra dostupnost vlage tla početkom i sredinom mjeseca podržala je puni razvoj biljne mase i formiranje zrna.
Rizici: ekstremna vrućina krajem mjeseca može uzrokovati suhi stres u dnevnim satima, što može reducirati veličinu zrna i broj zrna po klipu ili mahuni.
Prognoza prinosa: ukupan prinos kukuruza i soje i dalje je izgledan kao prosječan do nešto ispodprosječan za ranije sorte, ovisno o tome hoće li i kolika će se vrućina i vlaga nastaviti u kolovozu i rujnu.
Tijekom mjeseca srpnja minimalna dnevna temperatura je bila 10,6 °C, maksimalna dnevna temperatura 35,9 °C, prosječna temperatura zraka od 18,9 do 26,6 °C. Prosječna vlaga zraka kretala se u rasponu 62,1 % do 85,5 %. ,senzori za mjerenje vlage tla krajem tjedan pokazuju 24-200 cb što ukazuje na jako suho tlo, te potrebu navodnjavanja.
Na području Sisačko-moslavačke županije, usjevi kukuruza i soje nalaze se u fazi intenzivnog nalijevanja zrna (kukuruz) te formiranja mahuna i početka nalijevanja zrna (soja). Opće stanje usjeva je zadovoljavajuće, ali izražene su lokalne razlike u razvoju, najviše zbog vremenskih nepogoda i neujednačenih količina oborina. Krajem lipnja i početkom srpnja zabilježeni su valovi visokih temperatura i sušnih razdoblja, što je kod dijela usjeva izazvalo stres zbog suše, osobito na pjeskovitim i slabo propusnim tlima. Dana 12. srpnja 2025. područje oko Kutine i Popovače zahvatilo je jako nevrijeme s tučom, koje je prouzročilo mehanička oštećenja na listovima i stabljici kukuruza te djelomično oštećenje cvjetova i mladih mahuna soje. U nižim dijelovima terena s lošijom drenažom došlo je i do povremenog zadržavanja vode, što može negativno utjecati na razvoj korijena.
Procjena utjecaja na prinos
Kukuruz: Očekuje se smanjen prinos 10–20 % na dijelovima pogođenima sušom i tučom, dok ostale površine imaju potencijal za solidan prinos, uz nastavak povoljnih vremenskih uvjeta.
Soja: Na parcelama s oštećenjem cvjetova moguća je redukcija broja mahuna, ali uz dobru vlagu u nastavku vegetacije prinos bi mogao ostati u granicama prosjeka.
Preporuke za kolovoz:
Navodnjavanje: Gdje god je moguće, osigurati dodatno navodnjavanje tijekom kritičnih faza nalijevanja zrna kod obje kulture.
Ublažavanje šteta: Nakon tuče, provesti folijarnu prihranu (biostimulatori, aminokiseline) za brži oporavak biljaka.
Agrotehničke mjere: Redovita kontrola na prisutnost bolesti i štetnika (osobito nakon tuče), održavati čistoću među redovima i spriječiti razvoj korova.
Jabuka i vinova loza
Jabuka
Mjesec srpanj obilježile su visoke temperature i izražen nedostatak vlage u tlu. U periodu od 07.07. do 13.07.2025. godine na mjernoj postaji u Setušu zabilježene su sljedeće temperature: minimalna dnevna temperatura 10,6 °C, maksimalna dnevna temperatura 32,4 °C, prosječna temperatura zraka od 17,8 do 23,8 °C. Prosječna vlaga zraka kretala se u rasponu 65,4 % do 94,2 %. Početkom tjedna zabilježene su i oborine kojih je sveukupno kroz tjedan bilo 33,5 mm. Unatoč oborinama, senzori za mjerenje vlage tla krajem tjedan pokazuju 130-160 cb što ukazuje na jako suho tlo, te potrebu navodnjavanja. U periodu od 14.07. do 21.07.2025. g na mjernoj postaji u Setušu zabilježene su sljedeće temperature: minimalna dnevna temperatura 10,6 °C, maksimalna dnevna temperatura 33,4 °C, prosječna temperatura zraka od 18,7 do 23,4 °C. Prosječna vlaga zraka kretala se u rasponu 62,1% do 93,2 %. Sredinom tjedna zabilježene su i oborine kojih je sveukupno kroz tjedan bilo 2,1 mm. Unatoč oborinama, senzori za mjerenje vlage tla krajem tjedan pokazuju 200 cb što ukazuje na jako suho tlo, te potrebu navodnjavanja.
Voćne vrste poput jabuke, kruške, šljive te vinove loze pokazuju veliku osjetljivost na ovakvu kombinaciju sušnih uvjeta i toplinskog stresa, što rezultira usporenim rastom, opadanjem lišća i plodova, te smanjenjem diferencijacije pupova za iduću sezonu.
Stanje nasada voćnih vrsta u promatranom razdoblju pokazuje značajne znakove stresa uzrokovanog visokim temperaturama i nedostatkom vlage.
Vinova loza
Mjesec srpanj obilježen je kao ekstremno sušan s minimalnom količinom oborina. Prema agrometerološkim podacima na lokaciji Voloder količina oborina koja je pala u prvoj polovici 7 mjeseca je bila max 15.4 L/ m2. Maksimalne dnevne temperature zraka kretale su se između 32,8 °C i 34,9 °C, a prosječne 24,8 °C. Relativna vlaga zraka bila je izrazito niska, s dnevnim minimumima koji su padali ispod 35 % što je pogodovalo isušivanju tla, posebice u poslijepodnevnim satima, dok je prosječna temperatura lista se kretala oko 23 °C. Trenutno fenofaza sorte Škrlet je u fazi početka razvoja šare, što znači da će tokom 8 mjeseca sve više omekšavati, nakupljati šećere i smanjivati kiseline.
Preporuka s obzirom na nastavak visokih temperatura u srpnju i kolovozu i na osjetljivost na sušu i stres treba izvršiti folijarnu zaštitu antistresnim sredstvima (aminokiselinama), očuvanje vlage u tlu- plitko okopavanje i usitnjavanje površine tla te napraviti defolijaciju uklanjane donjih listova kako bi se poboljšala bolja prozračnost i mogućnost nastajanja truleži.
Trenutačno su prinosi zadovoljavajući ali ako se nastave velike suše bez kiše ili mogućnosti navodnjavanja smanjit će se prinosi i kvaliteta.
Josipa Miličić, dipl. ing. agr.