Mjesec kolovoz i postupak zamračivanja je kritično razdoblje u zdravstvenoj zaštiti krizantema, a tijekom proteklog mjeseca srpnja u dva navrata (10.7. i 23.7.) su upućena upozorenja o mogućoj ranoj pojavi gljivičnih i bakterijskih bolesti krizantema.
Posljednja je dva tjedna obilježilo pravo ljetno vrijeme: vrlo vruće i sparno meteorološko razdoblje, uz naknadno najavljene i lokalno obilne ljetne pljuskove. Dnevne su temperature svakodnevno od 19.7.-25.7. 2025. bile u rasponu 30,7°-34,8°C! Proteklog je vikenda kiša padala na svim mjernim lokalitetima (26.7./27.7. 2025.), ali najviše u zapadnim županijskim mjernim mjestima (npr. Železna Gora čak 55,2 mm) a najmanje u istočnom Međimurju (npr. Donja Dubrava 11,0 mm)! Time je u zapadnom i središnjem dijelu Županije zabilježeno više srpanjskih oborina od očekivanih prosjeka (vidi Tablicu 1.). Zadnjih šest dana je malo “osvježilo”, pa najviše dnevne temperature zraka nisu veće od 24,1-28,3°C! Sparno je, pa dnevne vrijednosti relativne vlage u zraku na lokalitetima uz riječne doline posljednjih deset dana imaju raspon vrijednosti 62,6-97,6 %! Jutra su u istom razdoblju nešto svježija (10,7-18,8°C), pa je u noćima bez vjetra moguća pojava dugotrajnije rose (uz riječne doline sumaglice ili magle)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za naknadni razvoj bolesti i štetnika krizantema tijekom proteklog mjeseca srpnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 134,4 mm | 5.325 minuta | 62,00 % | 21,96°C |
| M. Središće | 97,2 mm | 5.460 minuta | 71,13 % | 21,48°C |
| Donja Dubrava | 41,8 mm | 6.030 minuta | 58,95 % | 22,04°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8°C!
U prvim danima kolovoza ne očekujemo ljetne vrućine s dnevnim vrijednostima >30°C! Nove oborine očekujemo tijekom sutrašnjeg dana (02.8./03.8.) i moguće sredinom narednog tjedna (06.8.), uz najviše dnevne temperature u narednih 5-6 dana u rasponu 24-29°C!
Kako krizantema spada u skupinu biljaka kratkog dana čiju cvatnju potiču hormoni koji se formiraju noću u starijem lišću, sama cvatnja će nastupiti ako kod određene visine rasta nastupe dani ispod kritične dužine (kraći od 13 sati). Poznavanjem kritične duljine dana, odnosno granice između dugog i kratkog dana, može se odrediti početak cvatnje krizantema. Pokrivanje krizantema crnim plastičnim folijama obično se provodi od prvog tjedna kolovoza do prvog tjedna rujna, a tada prema višegodišnjim prosjecima povremeno očekujemo kasno-ljetne ciklone koje donose kišne dane i povišenu vlagu zraka. Zamračivanje krizantema u tom razdoblju dodatno pogoduje razvoju nekoliko skupina biljnih bolesti, prvenstveno zbog povišene vlažnosti zraka i učestale rose i/ili magle, koje tijekom kolovoza i početkom rujna često nastaju zbog razlike u noćnim i dnevnim vrijednostima temperatura zraka!
Zbog topline i dugotrajnijeg zadržavanja vlage na biljkama (rosa, magla), obično u takvim uvjetima pronalazimo prve znakove lisnih pjegavosti krizantema (Alternaria, Septoria). Uz zamračivanje krizantema raste opasnost od pojave i razvija bijele hrđe krizantema (Puccinia horiana)! Čak 53 % djelatnih tvari koje smo 2005. i 2006. godine istraživali u suradnji s Gospodarskom školom Čakovec radi suzbijanja najvažnije bolesti krizantema (bijela hrđa – Puccinia horiana) zabranjene su posljednjih 8-10 ili nešto više godina na zajedničkom europskom tržištu (npr. bitertanol, mankozeb, triforin, miklobutanil, propikonazol, ciprokonazol, heksakonazol, klortalonil)! Stoga je suzbijanje bijele hrđe krizantema zadnjih sezona otežano, a izbor registriranih fungicida osigurava samo učinkovitost redovitih preventivnih mjera zaštite! U narednim zaštitama preporučujemo redovito i preventivno primjenjivati dopuštene fungicide za suzbijanje navedenih bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Ekonomski najštetnija i najčešća gljivična bolest nadzemnih organa krizantema je bijela hrđa (Puccinia horiana), protiv koje tijekom uzgoja krizantema provodimo najveći broj usmjerenih zaštita primjenom različitih fungicida. U relativno kratkom razdoblju bijela hrđa može potpuno uništiti osjetljive sorte krizantema. Stoga većina tržnih proizvođača krizantema provodi redovita tjedna tretiranja protiv bijele hrđe, ali uspjeh nije uvijek zadovoljavajući. Bijelom hrđom mogu biti zaraženi svi dijelovi krizanteme, ali je najosjetljivije mlado lišće. Na gornjoj strani oboljelih listova, između lisnih žila, prvo se pojavljuju male svjetlo-zelene ili žućkaste pjege promjera svega 1-5 mm. Tkivo pjega može biti malo “udubljeno” (konkavno), a boja se vremenom mijenja u smeđu (zbog nekroze ili odumiranja tkiva unutar pjega). Može ih biti nekoliko, ali ubrzo se njihov broj povećava pa se međusobno spajaju. S njihove donje strane se razvijaju tipične bradavičaste ružičasto-bijele “izrasline”, veličine 0,5-3 mm, po čemu je bolest dobila ime. Jače napadnuto lišće se kvrči, vene i otpada, a na zaraženim su biljkama cvatovi sitniji. Napadnute biljke imaju smanjenu tržnu vrijednost, a ranija pojava bolesti na biljkama je značajno štetnija. Zabilježene su potpune štete na krizantemama u stakleničkom uzgoju.
Strategija zaštite krizantema od bijele hrđe se temelji na korištenju zdravstveno ispravnog ishodišnog materijala (presadnice porijeklom iz nezaraženih matičnih biljaka) i redovitoj kemijskoj zaštiti u kritičnom razdoblju rasta i razvoja krizantema. Međunarodna i unutarnja trgovina latentno zaraženim presadnicama i biljkama krizantema, rezanim cvijećem krizantema te kontaminiranom ambalažom je osnovni način širenja i izvor zaraze bijele hrđe. Ova bolest je još uvijek značajan karantenski patogen za SAD i Australiju, te se provode intenzivne preventivne mjere radi sprječavanja unosa bolesti u proizvodna područja krizantema. Naši tržni proizvođači krizantema često kupuju presadnice porijeklom iz zemalja gdje je bolest već duže razdoblje udomaćena, te se endemično razvija (npr. Nizozemska, Italija). Tijekom vegetacije se biljke pažljivo pregledavaju na simptome bijele hrđe. Redovito se provodi program preventivnih i kurativnih tretiranja, koji započinje obavezno prije zamračivanja. U Hrvatskoj se često protiv bijele hrđe preporučuju organske površinske i više-manje “sistemične” djelatne tvari (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Prskanja treba obavljati temeljito, a prve zaražene listove otrgnuti i spaliti. Ipak, zbog intenzivne i jednolične uporabe fungicida iz skupine inhibitora biosinteze ergosterola (IBE) i strobilurina početkom novog milenija se pojavljuju rezistentni ili otporni sojevi bijele hrđe krizantema. Uvozom latentno inficiranih presadnica krizantema moguća je introdukcija otpornih sojeva bolesti na fungicide. Iskustva potvrđuju ispravnost propisanih koncentracija spomenutih fungicida (%) samo u slučaju utroška vrlo velike količine škropiva na jedinicu površine (1.900-2.500 lit./ha).
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla, a prema iskustvima iz ranijih sezona, početkom i sredinom kolovoza još uvijek bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus), lisnih uši (Aphidae) i/ili kalifornijskog tripsa (Frankliniella), moguće pojave stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus). Tijekom većeg dijela proteklog mjeseca srpnja bilježimo aktivnost leptira sovica (Noctuidae), dok pojavu leptira druge generacije kukuruznog moljca (Ostrinia nubilalis) bilježimo u drugoj polovici proteklog mjeseca! Toplo i sparno razdoblje tijekom kolovoza može pogodovati razvoju njihovih gusjenica koje napadaju lišće (npr. sovice – Noctuidae) i/ili stabljike krizantema (npr. kukuruzni moljac – Ostrinia).
Stoga je potrebno redovito pregledavati biljke na navedene štetne organizme, vješati i redovito mijenjati žute i plave ljepljive ploče iznad krizantema, te redovito poduzimati mjere za njihovo suzbijanje primjenom dovoljno učinkovitih i dopuštenih sredstva za zaštitu bilja (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr.