Utjecaj ekstremnih meteoroloških uvjeta na uzgoj krumpira

Još od sredine i krajem 1990-ih godina, najčešće u zadnjoj dekadi mjeseca srpnja ili prvih dana kolovoza, na području Međimurske županije trži proizvođači krumpira se redovito pozivaju na “Dane polja krumpira” kako bi upoznali proizvodne rezultate novih i opće raširenih sorti krumpira, te mogućim novostima u uzgoju (raniji usjev – pokrovni usjev, način obrade, uravnotežena gnojidba, razmaci sadnje, mjere njega i zaštite usjeva)!

Sadnja krumpira započinje kada je tlo na dubini sadnje zagrijano barem 8 °C i nije previše vlažno, a tijekom proljeća 2025. sadnja je obavljena u širokom rasponu dana: već od kraja prve dekade ožujka pa do početka druge dekade mjeseca travnja! Sortna pokusna polja posađena su u danima 11.4.-14.4. 2025. a nicanje usjeva je zabilježeno, ovisno o sorti, zadnjih dana mjeseca travnja i početkom svibnja 2025.! Meteorološki uvjeti tijekom svibnja i lipnja neobično su važni za rast i razvoj, te zdravstveno stanje usjeva krumpira. Krumpir kao planinska biljka tijekom rasta i razvoja, a posebice nakon cvatnje i tuberizacije, mjesečno zahtijeva 100-120 mm dobro raspoređenih oborina a pritom najviše dnevne temperature zraka ne bi trebali biti >28 °C! Upravo mjesec svibanj i lipanj u višegodišnjim prosjecima na području Međimurja ubrajamo među “najkišovitije godišnje razdoblje”, što je povijesno utjecalo da krumpir postane jedan od najvrjednijih biljnih proizvoda na oranicama.

Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za početni razvoj i razvoj usjeva krumpira u mjesecu svibnju 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3 °C!

Promatrano po izmjerenim količinama padalina na tri mjerna mjesta u Međimurskoj županiji tijekom svibnja 2025. je zabilježeno samo 53,9 % očekivanih oborina, a mjesečna temperatura zraka je pritom u ravničarskim dijelovima bila 0,5 °C niža od očekivanja (vidi Tablicu 1.). Gotovo sva jutra od 05.5.-25.5. 2025. imale su najniže vrijednosti temperature zraka <9 °C, a  vrijednosti <5 °C zabilježene su tijekom jutra 11.5., 13.5., 14.5. i 25.5. 2025.! Već zadnjeg dana svibnja 2025. najviše su temperature zraka porasle na vrijednost 29,2°C! Svježe i kišom relativno siromašno svibanjsko razdoblje nije pogodovalo početnom i brzom rastu cime krumpira. U višegodišnjim prosjecima u danima 20.5.-25.5. očekujemo zatvaranje redova na većini krumpirišta, ali u 2025. to nije bio slučaj. Krumpirišta su mjesec lipanj 2025. “dočekala” sa slabije razvijenom cimom od očekivanja, a tijekom prvog lipanjskog tjedna u svim je danima (01.6.-07.6.) zabilježena najviša dnevna temperatura zraka u rasponu 30,3-31,7°C! Tih je dana većina sorti započela cvatnju a tada započinje i formiranje gomolja (tuberizacija).

Tablica 2. Neki mjerni podatci bitni za razvoj usjeva krumpira (formiranje i rast  gomolja) u mjesecu lipnju 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:

U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4 °C!

Ukupno je u mjesecu lipnju 2025. na lokalitetima ravničarskih polja Međimurske županije izmjereno samo 16,9 % očekivanih oborina, a pritom je prosječna temperatura zraka bila 3,9 °C iznad mjesečne srednje vrijednosti (vidi Tablicu 2.)! Samo jedan kišni dan s oborinama >10 mm je zabilježen 16.6. 2025.! Čak tijekom 22 lipanjska dana najviše su temperature zraka bile u rasponu 29,1 °C-37,2 °C! Prve simptome nežive paleži lišća krumpira zbog visokih temperatura primijetili smo na ranim sortama (npr. Adora) već 03.6. 2025.! Za usjeva krumpira je “paklenih” lipanjskih pet dana s najvišim temperaturama zraka 34,3 °C-37,2 °C zabilježeno u danima 23.6.-30.6. 2025.! Stoga je u zadnjoj dekadi mjeseca lipnja 2025. zabilježeno propadanje (sušenje) cime na većini polja krumpira, naročito na parcelama gdje je posađeno “farmersko sjeme” (vidi Sliku 1.), te na laganijim zemljištima s nižim sadržajem humusa (<2 %)! Krumpirišta navodnjavana kišenjem, uz primjenu deklariranog sjemena u sadnji i provedenim mjerama usmjerene zaštite, krajem lipnja 2025. su bila u dobroj kondiciji i zdravstvenom stanju (vidi Sliku 2.) (<15 % površina posađenih krumpirom).

Slični trend meteoroloških neprilika je nastavljen tijekom prvih dana mjeseca srpnja o.g., jer su najviše temperature zraka u danima 01.7.-06.7. 2025. svakodnevno bile u rasponu 31,0 °C-37,1 °C! Obilnije su oborine zabilježene u zapadnom dijelu Županije i središnjim krajevima uz rijeku Muru u danima 07.7.-08.7. 2025. (npr. od 51,2 mm u Murskom Središću do 58,8 mm u Železnoj Gori)! Tada je samo tijekom dva dana zabilježeno više oborine nego tijekom cijelog mjeseca svibnja i lipnja 2025.! Do jutarnjih sati 28.7. 2025. na lokalitetima u zapadnom i središnjem dijelu Međimurja zabilježeno je više oborina od očekivanog prosjeka (npr. od mm do mm) (vidi Tablicu 3.), a mjesečna je temperatura pritom veća za °C od očekivane srednje vrijednosti!

Tablica 3. Neki mjerni podatci bitni za završni razvoj usjeva krumpira (formiranje gomolja) u dosadašnjem dijelu mjeseca srpnja 2025. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 28.7. 2025. u 6.00 h):

U višegodišnjim prosjecima tijekom mjeseca srpnja u Međimurju očekujemo 67,2 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 20,8 °C!

Nažalost, za većinu međimurskih polja posađenih krumpirom oborine zabilježene tijekom srpnja 2025. nisu imale veći utjecaj na količine očekivanih prinosa. U danima od 16.7.-24.7. 2025. obavljene su procjene prinosa 37 različitih sorti krumpira na 4 različita lokaliteta, od čega je na tri pokusna polja uzgoj krumpira obavljen bez navodnjavanja, a na jednom pokusnom polju je krumpir navodnjavan kišenjem tri puta! Procijenjen prinos svih frakcija gomolja krumpira (sitni, krupni) je prikazan u Tablici 4.!

Tablica 4. Procjena *prinosa gomolja krumpira u zadnjoj dekadi srpnja 2025. (bez navodnjavanja i sa navodnjavanjem) (za 40.000 sadnih mjesta/ha):

*naveden je ukupan prinos svih gomolja (sitni i krupniji), pa se navedene količine (t/ha) moraju umanjiti barem 30-40 % za količine gomolja koji se odvajaju jer su presitni za tržište!

**korišteno deklarirano sjeme slijedećih sorti krumpira (podrijetlom iz Nizozemske i Njemačke, po abecedom redu): Albertine, Alouette, AR 14 – 3578, Arizona, Camelia, Chester, Colomba, Corinna, Cordula, Elise, Esmee, Evolution, Florentina, HZA 13-1642, HZD 11-1735, HZD 15-1757, Jolene, Juventa, Karelia, Larissa, Leonore, Libra, Lucinda, Lugano, Memphis, Napoleon, Otolia, Paradiso, Primabelle, Rashida, Riviera, Sidney, Sunita, Sylvana, Taormina, Theresa i Vogue!

U sortnim poljskim pokusima krumpira tijekom 2025. dominiraj žuta boja kožice krumpira (od ukupno istraživanih 37 sorti samo je 5 sorti krumpira crvene boje kožice gomolja). Za preradu su istraživane samo tri sorte krumpira (kasne sorte, namjena za čips). Od preostalih 34 konzumnih sorti samo je 7 srednje kasnih, dok 27 sorti krumpira na istraživanim poljima ubrajamo u vrlo rane, rane i srednje rane! Sortnim pokusima u 2025. je nastavljen višegodišnji trend dominantnosti krumpira žute boje kožice gomolja u odnosu na crvenu, odnosno sve više se uzgajaju sorte kraće vegetacije (vrlo rani, rani i srednje rani krumpir)! Na taj način tržni proizvođači krumpira odabirom sorti žele umanjiti negativan utjecaj nedostatka oborina i neželjenih vrlo visokih temperatura zraka na očekivane prinose pri uzgoju na poljima bez navodnjavanja.

Rezultati u Tablici 4. pokazuju da su visoke temperature i nedostatak oborina tijekom mjeseca lipnja i prvog tjedna mjeseca srpnja 2025. gotovo prepolovile očekivane prinose gomolja na parcelama gdje je posađeno deklarirano sjeme i provedena preporučena agrotehnika i njega (plodored, gnojidba, sklop, suzbijanje korova, štetnika i uzročnike bolesti, te primjena sredstva kojima ublažavamo negativan utjecaj visokih temperatura na cimu krumpira).

Na poljima gdje je korišteno “farmersko sjeme” (sjeme iz vlastite reprodukcije ili dvogodišnje sjeme) prinosi su značajno manji nego što prikazuju rezultati u Tablici 4.! Procjenjujemo da je 40 % površina krumpira u Međimurju tijekom 2025. sezone posađeno “farmerskim sjemenom”, pa će štete od visokih temperatura i oborina biti značajno veće (procjenjujemo 60 % manje prinosa međimurskog krumpira od očekivanih prosječnih godišnjih 60.000 t).

Na poljima koja se navodnjavaju i sortama krumpira duže vegetacije (srednje kasne, kasne) preporučujemo nastaviti mjere usmjerene zaštite od uzročnika bolesti (Phytophthora, Alterniaria), te moguće još druge generacije krumpirove zlatice (Leptinotarsa). Na krumpirištima valja procijeniti vrijeme berbe uroda krumpira, te je prije moguće provesti mehaničko uništavanje cime, odnosno desikaciju ili “kemijsko spaljivanje” cime i korova: za tu namjenu moguće je koristiti registrirano sredstvo na osnovi prirodnih tvari (“prirodni herbicid”): pelargonska kiselina (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Primjenu pelargonske kiseline ograničiti samo na povoljne vremenske uvjete (sunčano, suha do blago vlažna lisna masa, uz temperature 15-25°C). Vlažnost zemljišta mora biti optimalna! Moguće je mehanički prethodno i djelomično uništiti cimu krumpira, a naknadno primijeniti značajno manju količinu pelargonske kiseline od registrirane doze za desikaciju krumpira ili za tu namjenu koristiti djelatnu tvar piraflufen-etil (Mizuki)! Djelatna tvar piraflufen-etil ne suzbija travne korove (npr. Echinochloa, Setaria, Agropyron, Sorghum i dr.).

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.