Ratarstvo i krmno bilje
Za pregled trenutnog stanja najzastupljenijih ratarskih kultura, kukuruza i soje, te travnjačkih površina treba se podsjetiti na glavna obilježja klimatskih parametara u svibnju i lipnju, a što je utjecalo i na zasnivanje usjeva ovih kultura i na sadašnje stanje.
Svibanj na području Karlovačke županije:
Prosjek 3 agrometeoroloških Pinova postaja na području Karlovačke županije; prosječna temperatura zraka iznosila je 14,8 °C (raspon: 14,1 °C -15,5 °C), a prosječna maksimalna temperatura zraka 29,8 °C (raspon prosjeka: 27,7-32,7 °C), a maksimalna zabilježena temperatura zraka je 32,7 °C.
Ipak vrijeme u svibnju obilježile su količine oborina koje su ovisno o području iznosile: raspon 141,9 – 176,3 litara (prosjek 3 agrometeoroloških Pinova postaja u Karlovačke županiji je 158,8 litara), što je izazvalo i višednevno zadržavanje vode na poljoprivrednim površinama ravničarskih područja županije i time odgodu sjetve kukuruza i soje.
U lipnju na području Karlovačke županije smo imali:- prosjek 3 agrometeoroloških Pinova postaja na području Karlovačke županije prosječna temperatura zraka iznosila je 22,4 °C (raspon: 21,2-23,5), a prosječna maksimalna temperatura zraka 38,4 °C (raspon prosjeka: 36,7-40,9), a maksimalna zabilježena temperatura zraka je 40,9 °C
Ipak vrijeme u lipnju obilježile su količine oborina, u suprotnom načinu od prethodnog svibnja, koje su ovisno o području iznosile svega: raspon 0,4-16,1 litara (prosjek 3 agrometeoroloških Pinova postaja u Karlovačke županiji je 5,8 litara), te smo imali izuzetan nedostatak vlage u tlu kako za nicanje kasnije sijanih usjeva kukuruza tako i za rast i razvoj usjeva iz ranijih rokova sjetve.
U srpnju, (01.07-24.07)., na području Karlovačke županije smo imali: prosjek 3 agrometeoroloških Pinova postaja na području Karlovačke županije prosječna temperatura zraka iznosila je 22,2 °C (raspon: 21,3-23 °C), a prosječna maksimalna temperatura zraka 36,7° C (raspon prosjeka: 35,4-39,1), a maksimalna zabilježena temperatura zraka je 39,1 °C.
U srpnju su količine oborina su ovisno o području iznosile: raspon 31,3-49,2 litara (prosjek 3 agrometeoroloških Pinova postaja u Karlovačke županiji je 33,3 litara), te smo imali i dalje nedostatak vlage u tlu što je nepovoljno utjecalo na rast i razvoj usjeva.
Zapažanja:
- Kukuruz -neujednačeni usjevi i biljke i na istoj parceli, prorijeđen sklop uslijed lošeg i neujednačenog nicanja, biljke nižeg rasta u fazi metličanja, izraziti vizualni znakovi nedostatka vlage u tlu i tokom srpnja.
- Soja za sada u relativno dobroj kondiciji ali su biljke nešto kraćeg porasta.
- Krmno bilje i travnjaci su u stanju stagnacije u rastu, tako da košnja nije u planu.
Preporuka: Pratiti stanje usjeva, navodnjavati gdje postoje uvjeti.
Područje: Ogulin i okolica (Josipdol, Plaški, Tounj)
Kulture : krumpir, luk, grah, kupus, i ostalo povrće
Ogulinsko područje, poznato po uzgoju povrtlarskih kultura, u lipnju, kao i u cijeloj Hrvatskoj su izostale oborine pa se može po svim jarim poljoprivrednim kulturama određen pad u prinosu, osim strnih žitarica i DTS-a.
U srpnju je bilo oborina, koje su spriječile katastrofalnu štetu. Prema 5 agroklimatskih postaja na Ogulinskom području zabilježeno je prosječno 58,54 mm oborina u obliku kiše i jačih pljuskova, bez tuče. Najviše je kiše palo na području Plaškog 102,6 mm, a najmanje na području jedne agroklimatske stanice na području Ogulina 19,7 mm.
Prosječna temperatura za srpanj je 21,6 ºC, minimalna temperatura 7,82 ºC u Plaškom, a maksimalna temperatura zraka 36,5 ºC u Tounju.
Prosječna temperatura tla je iznosila 21,68 ºC, minimalna temperatura tla 16.8 ºC a maksimalna temperatura tla 32.8 ºC.
Prosječna vlaga zraka u srpnju je iznosila 72.6 %.
Zapažanja:
- Krumpir – znakovi nedostatka vlage iz prethodnog sušnog razdoblja, prisiljena zrioba i sušenje cime kod ranih i srednje kasnih sorti, kasne sorte još u cvatu, bolja situacija nego kod ranih sorti.
- Grah – sušenje donjih listova, znatno niži rast obzirom na vrijeme sjetve, manji broj zametnutih mahuna, odbacivanje cvjetova i slično zbog sušnog perioda prije navedenih količina oborina. Sada se primjećuje oporavak, novi listovi i cvjetovi te zametnute mahune. Primjećuje se prisilno dozrijevanje graha.
- Kupus – zbog nedostatka vlage u sušnom periodu kupus je vidljivo u lošem stanju gdje se nije vodile brige o navodnjavanju i agrotehnici, različiti su usjevi što ovisi o vremenu sadnje, sorte i navodnjavanju, rane sorte kupusa u berbi, prinos lošiji oko 30 %, unatoč navodnjavanju. Kupus koji se nije navodnjavao – šteta je 50-90 %.
- Luk – polegao i počinje berba, prinos znatno niži od prosjeka, otprilike 30-40 % niži. Bolesti na luku uglavnom nije bilo zbog sušnog perioda i niže vlage zraka.
Preporuka poljoprivrednicima: uslijed vodnog deficita u tlu preporuča se tretiranje biostimulatorima usjeva i prihrana putem lista. Međuredne kulture, ovisno o stadiju razvoj a potrebno je odraditi kultivaciju tla, malčiranje – pokrivanje ili zasjenjivanje tla na manjim površinama, obavezno osigurati navodnjavanje.
Zaključak: prema agrometeorološkim podacima, biljke u ovom razdoblju su bile pod blagim toplinskim stresom, zbog nešto oborine u obliku kiše, pa se navodnjavalo gdje oborine nije bilo dovoljno. Štete od tuče nije bilo, osim pojave erozije tla na oranicama sa nagibom zbog obilnih mjestimičnih pljuskova. Nevrijeme i tuča na području Karlovačke županije nisu zabilježena.
Poljoprivrednici su navodnjavali uglavnom kupus i krumpir, sustavom raspršivača, tifon sustavom, ponegdje se puštala voda u redove usjeva. Zbog nedostatka organiziranog sustava navodnjavanja, poljoprivrednici su se snalazili na razne načine (cisterne, pumpe iz obližnjih vodotokova i sl.) što im je znatno povećalo troškove u proizvodnji.
Nikola Gržan, dipl. ing. agr.
