Tijekom mjeseca srpnja u Varaždinskoj županiji zabilježeno je izuzetno suho razdoblje uz dosta visoke dnevne, ali i noćne temperature.
Zbog toplinskog stresa i suše na većini biljnih kultura smanjila se mogućnost transpiracije što je dodatno otežalo rast i razvoj biljaka.
Manjak padalina uzrokovao je vodeni stres koji se odrazio kako u povrćarstvu tako i u ratarstvu i u trajnim nasadima, posebice tamo gdje se navodnjavanje nije moglo provoditi (manjak bunara, niska razina podzemnih voda, itd.) ili nije bilo dovoljno efikasno.
Niže priložena tablica pokazuje prosječne temperature zraka, tla, lista tijekom mjeseca srpnja. Isto tako prikazana je i količina oborina koja je pala na mjesečnoj razini.
Tablica 1. Agrometeorološki podaci sa Varaždinsku županiju
| TEMPERATURA ZRAKA | VLAGA ZRAKA | TEMPERATURA TLA | TEMPERATURA LISTA | VLAGA LISTA | OBORINE (L/m²) | |
| KUĆAN DONJI | 22,4 °C | 77,70 % | 20,3 °C | 23,6 °C | 78,70% | 23,6 |
| (max. 36,2 °C) | ||||||
| VIDOVEC 1 | 22,3 °C | 68,50 % | 22,7 °C | 22,7 °C | 53,10% | 46,7 |
| (max. 36,6 °C) | ||||||
| VIDOVEC 2 | 23,2 °C | 65,60 % | 24 °C | 24,1 °C | 26,90% | 32 |
| (max. 37,4 °C) | ||||||
| VINICA | 20,4°C | 67 % | 23,3 °C | 22,7 °C | 12,60% | 48,5 |
| (max. 36,2 °C) | ||||||
| KRIŽOVLJAN | 21,9 °C | 67,30 % | 22,1 °C | 24,3 °C | 35,60% | 45,2 |
| (max. 35,6 °C) | ||||||
| DONJE LADANJE | 22,2 °C | 71 % | 25,2 °C | 22,4 °C | 22,70% | 49,4 |
| (max. 36,2 °C) | ||||||
| SVETI ILIJA | 22,4 °C | 69,30 % | 18,1 °C | 22,9 °C | 42,50% | 47 |
| (max. 35,5 °C) | ||||||
| DONJA POLJANA | 21,8 °C | 74,20 % | 20,8 °C | 23,1 °C | 50,60% | 58,3 |
| (max. 35,9 °C) | ||||||
| KELEMEN | 22,8 °C | 65,60 % | 23,9 °C | 22,9 °C | 13,30% | 51,3 |
| (max. 35,7 °C) | ||||||
| MALI BUKOVEC | 22,4 °C | 72,70 % | 22,9 °C | 24 °C | 34,80% | 46,4 |
| (max. 36,4 °C) | ||||||
| OŠTRICE | 21,7 °C | 71,60 % | 21,7 °C | 22,7 °C | 30 % | 39,7 |
| (max. 35,6 °C) | ||||||
| ŠAŠA | 22,8 °C | 69,90 % | 18,5 °C | 24 °C | 32,50% | 36 |
| (max. 35,2 °C) |
Na većini lokaliteta prosječne dnevene temperature kretale su se od 21,7 °C – 23,2 °C, a maksimalno zabilježena dnevna temperatura bila je 37,4 °C. Relativna vlaga zraka iznosila je oko 70 %, a količina oborina ovisno o lokalitetu bila je 23,6 – 58,3 L/m².
POVRĆARSTVO
U povrćarskoj proizvodnji kulture koje se ne navodnjavaju pokazuju simptome nedostatka vlage u tlu, posebice salata i kupus, kod kojih u nedostatku vode dolazi do venuća a kasnije i do slabog razvoja glavica. Luk koji je nešto otpornija kultura na sušu u ovakvim ekstremnim uvjetima potrebno je navodnjavati kako bi se ostvarili zadovoljavajući prinosi.
Zbog visoke temperature, vlage zraka i povremenih pljuskova stvorili su se uvjeti pogodni za razvoj bolesti na većini povrtlarskih kultura.
Usprkos padalinama na pojedinim lokalitetima za krumpir i nije bilo od većeg značaja obzirom na prijašnje stanje usjeva i visoke temperature. Ovisno o vrsti tala na većini parcela vidljiva je palež lisne mase (ponegdje na cijelim parcelama, ponegdje djelomično). Više su pogođene površine na kojima je izostalo navodnjavanje zbog nemogućnosti provedbe istog (manjak bunara, nedovoljno cijevi za navodnjavanje, niža razina podzemnih voda).
VOĆARSTVO I VINOGRADARSTVO
Vinogradi u rodu normalno podnose nedostatak vlage u tlu, a mladi vinogradi se navodnjavaju. Gledano kroz sume aktivnih temperatura, u odnosu na 2024. godinu, vegetacija kasni (ovisno od položaja) 6 – 10 dana.
Kod starijih nasada oraha nedostatak vlage te posljedice visokih temperatura u manjem su omjeru vidljive za razliku od mladih nasada.
Lijeska je na lakšim i ne kvalitetnijim tlima počela pokazivati simptome nedostatke vlage, zaostaje u rastu i razvoju, javlja se jače opadanje listova te pojava većeg broja praznih plodova.
U nasadima jabuke i kruške prisutan je zastoj u rastu i razvoju plodova, ponegdje su vidljive i ožegotine od sunca, te opadanje listova.


RATARSTVO
Od ratarskih kultura kukuruz pokazuje najveće simptome nedostatka vlage u tlu. Simptomi su najviše izraženi na laganim i pjeskovitim tlima. Smanjena količina vlage usporila je razvoj klipova te smanjila moguće prinose. Suncokret je još uvijek u dobroj kondiciji no također na laganijim tlima i on je počeo pokazivati simptome nedostatak vlage.

PREPORUKE ZA KOLOVOZ
Tijekom mjeseca kolovoza potrebno je pratiti stanje vodnog deficita u tlu za sve poljoprivredne kulture i prilagoditi navodnjavanje potrebama. Također zbog temperaturnih stresova preporuča se provođenje folijarne prihrane. Posebice se preporuča primjena biostimulatora te aminokiselina kako bi se smanjio stres i povećala otpornost same biljke. Na pojedinim kulturama moguće je i provođenje plitke obrade tla, ostavljanje malča, kako bi se zadržala vlaga u tlu.
Zrinka Večerić, mag. ing. fitomedicine
dr. sc. Mara Bogović