Mjesec lipanj 2025. bio je obilježen nedostatkom oborina i toplinskim valovima. Većina usjeva kukuruza sijanih u glavnom roku sjetve tijekom mjeseca lipnja bila je u fazi brzoga vegetativnog porasta. Ovo razdoblje rasta kukuruza započinje kad kukuruz ima između 8 i 12 vidljivih listova, a završava izbijanjem metlice. U ovoj je fazi razvoja kukuruza potrebna dobra opskrbljenost usjeva vodom. Kukuruz u ovoj fazi razvoja vrlo intenzivno usvaja hranjive tvari: oko ¾ ukupne količine kalija te više od ½ ukupne količine dušika i fosfora. No, upravo je tijekom lipnja zabilježen nedostatak oborina (u nekim područjima i potpun izostanak) pa su usjevi kukuruza bili izloženi stresu uslijed nedostatka vode. Budući da biljke usvajaju biljna hranjiva iz otopine tla, zbog suše je usvajanje hraniva bilo smanjeno. Posljedično, usjevi kukuruza sijani u glavnom roku sjetve nižeg su habitusa (visina stabljike).
Naknadno sijani usjevi kukuruza tijekom lipnja su se nalazili u fazi ranog porasta. Tijekom ove faze kukuruz troši malo vode. U ovoj je fazi čak i povoljnije nešto sušnije vrijeme jer se tada bolje razvija korijenov sustav. Korijenov sustav prodire dublje u tlo, a takve biljke (s bolje razvijenim korijenovim sustavom) kasnije bolje podnose sušu i nalete vjetra. Za razliku od ovogodišnjeg lipnja, tijekom svibnja su količine oborina bile iznad prosjeka, biljke kukuruza imale su dovoljne količine vode u površinskom sloju tla i neki su usjevi razvili korijen u površinskom sloju tla (ovisi o tlu, provedenoj agrotehnici i dinamici gnojidbe). Plitko ukorijenjeni usjevi osjetljiviji su na sušu i nalete vjetra.
U ovom će se tekstu na jednom primjeru kroz nekoliko fotografija prikazati rast i razvoj usjeva kukuruza sijanog u naknadnom roku sjetve tijekom proteklog razdoblja. Kukuruz iz ovog primjera sijan je 20. svibnja, nakon što je sredinom svibnja na parceli obavljeno siliranje ozimog usjeva raži, grahorice i boba (lokacija Mičetinac, područje grada Đurđevca, OPG Mladen Ferenčak). U razdoblju od 17. do 29. svibnja palo je 34,7 mm kiše, a nakon toga je (od 30. svibnja do 6. srpnja) tijekom razdoblja od ukupno 38 dana palo samo 6,5 litara kiše i to u tri navrata (16. lipnja: 0,5 mm, 20. lipnja: 3,4 mm i 27. lipnja: 2,4 mm) uz prosječne srednje dnevne temperature zraka u navedenom razdoblju 22,7°C. Od 2. do 8. lipnja maksimalne dnevne temperature bile su više od 30°C sedam dana zaredom. Zatim je uslijedio novi toplinski val: od 29. lipnja do 6. srpnja, kada su temperature neprekidno prelazile 31°C osam dana uzastopno. Usjevi kukuruza sijani u glavnom roku sjetve upravo su se u ovom razdoblju nalazili u fazi brzoga vegetativnog porasta, a oni sijani u prvim rokovima sjetve u fazi cvatnje. Usjev kukuruza iz ovog primjera tada je bio u fazi ranog porasta.
Rast i razvoj usjeva kukuruza iz ovog primjera, sijanog u naknadnom roku sjetve prikazuju niže fotografije (fotografije od 1 do 3). Obrada tla bila je u trake (strip-till) pa je pokrivenost tla biljnim ostatcima pretkulture utjecala na temperaturu tla (niža u odnosu na golo tlo) i bolje zadržavanje vlage u tlu te upijanje oborinske vode. Usjev kukuruza iz ovog primjera namijenjen je proizvodnji silaže. Kakvi će biti prinosi u usporedbi s ostvarenim prinosima iz glavnog roka sjetve, znat ćemo uskoro. Fotografija 4 prikazuje ozrnjenost klipa iz naknadnog roka sjetve u usporedbi s klipom iz glavnog roka sjetve (dvije susjedne parcele).
Stoga se poljoprivrednim proizvođačima koji siju veće površine kukuruza preporuča da za sjetvu biraju hibride različite duljine vegetacije kako bi bili u različitim razvojnim fazama tijekom eventualne pojave stresnih uvjeta tijekom vegetacije.
Koje klimatski prilagođene prakse mogu primijeniti poljoprivrednici?
Opisani primjer usjeva kukuruza odnosi se na parcele koje se obrađuju po principima konzervacijske poljoprivrede. O mogućnostima prilagodbe poljoprivredne proizvodnje klimatskim promjenama u posljednje vrijeme puno se više razmišlja nego prije. Povod tome su sve učestalije pojave razdoblja nepovoljnih okolišnih uvjeta tijekom vegetacije (nedostatak ili suvišak oborina, uzastopni nizovi vrućih dana i dr.) koji značajno utječu na razinu poljoprivredne proizvodnje. Dio poljoprivrednih proizvođača pokušava različitim praksama ublažiti utjecaj vanjskih čimbenika na uspjeh proizvodnje. No, nemaju svi proizvođači mogućnost ulaganja u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu. Ima i onih praksi koje ne iziskuju dodatna financijska ulaganja. Jedan od čimbenika koji značajno utječu na vodozračne odnose u tlu je sadržaj humusa. Humus umanjuje negativne učinke dugotrajnih razdoblja suše, ali i razdoblja u kojima u kratkom razdoblju padne velika količina oborina (suvišak vode). Povećanjem sadržaja humusa u tlu npr. s 2,0 na 2,5% postiže se učinak kao da je pala kiša u količini 45 mm/ha. Stoga je jedna od prvih preporučenih mjera zaustavljanje degradacije tla unošenjem organske tvari u tlo. Organska tvar u tlu je važna za održavanje povoljne strukture tla. Povoljno utječe na vodozračni režim i toplinska svojstva tla, aeraciju (sadržaj zraka u tlu) i drenažu tla. Tla koja sadrže dovoljne količine organske tvari manje su izložena eroziji. Dakle, organska tvar ima pozitivne učinke na biološke, fizikalne i kemijske osobine tla. Sve navedene činjenice opravdavaju važnost unošenja biljnih ostataka naročito na onim tlima gdje nema mogućnosti unošenja organskih gnojiva. Žetveni ostaci su „besplatni“, ne treba ih dovoziti na poljoprivrednu površinu. Samo treba znati gospodariti njima na ispravan način. Osim pravilnog gospodarenja žetvenim ostatcima, sjetvom postrnih i pokrovnih usjeva također se utječe na sadržaj organske tvari u tlu. Prilikom odabira vrsta ili mješavina vrsta za sjetvu treba uzeti u obzir različita svojstva biljnih vrsta kao i vanjske čimbenike kako bi uzgoj bio uspješan.
mr. sc. Tatjana Martinović