Pregledom komercijalnih nasada oraha na više lokaliteta u Osječko-baranjskoj županiji (Popovac, Bizovac, Slatinik Drenjski, Habjanovci i Brođanci), utvrđeno je kako su kultivari oraha u fenofazi prema skali BBCH: 86-87 tj. pregrada jezgre (septum) je smeđa, sjajna i suha uz početak raspucavanja zelene lupine (Slika 1.).
Orahova muha (Rhagoletis completa)
Podaci o letu orahove muhe (Rhagoletis completa), koji su prikupljeni uz uporabu žutih ljepljivih ploča s dodatkom feromonskog atraktanta na lokalitetima u Osječko-baranjskoj županiji u ovoj vegetacijskoj sezoni su u najmanju ruku zbunjujući. Prosječni dnevni ulovi muhe na feromonskim lovkama kreću se od gotovo zanemarivih do ekstremno visokih, što nije bio slučaj proteklih godina. Naime, na većini lokaliteta (kako komercijalnim tako i solitarnim stablima na okućnicama), ulovi štetnika su vrlo mali tj. tjedni ulovi su bili 1-2 muhe i to u periodu prvog ovogodišnjeg vrhunca leta oko 15. kolovoza. Ovo se odnosi na komercijalne nasade ali i na solitarna stabla na kojima nisu obavljane nikakve mjere zaštite. Ova razina tjednih ulova sugerirala bi kako u ovoj vegetaciji nije potrebno obavljati ciljane tretmane protiv ovoga štetnika. Posebno je zbunjujuća činjenica kako i većina solitarnih stabala na okućnicama na kojima se prati let orahove muhe imaju gotovo zanemarive ulove.
Moguće objašnjenje ovoga fenomena može ležati u biološkim osobinama orahove muhe. Sukladno prethodnim istraživanjima u svijetu, utvrđeno je kako su dinamika leta i intenzitet reprodukcije orahove muhe povezani s klimatskim faktorima, ponajviše temperaturom i srednjom relativnom vlagom zraka. Optimalne srednje dnevne temperature za razvoj imaga i ličinki kreću se u rasponu od 16°C do 28°C (Kasana i AliNiazee, 1994 i 1996; Duso i Lago, 2006). Niže srednje dnevne temperature razmjerno produljuju fenološke faze razvoja imaga (spolno sazrijevanje). Sličan efekt srednjih dnevnih temperatura odnosi se i na inkubaciju jaja kao i na razvojne stadije ličinki. Laboratorijska istraživanja pokazala su kako temperature više od 35°C u kombinaciji s niskom relativnom vlagom zraka, višestruko smanjuju životni vijek imaga dok je temperatura od 40°C letalna za imago u trajanju od nekoliko sati (Boyce, 1934; Kasana i AliNiazee, 1994 i 1996; Duso i Lago, 2006).
Analizom podataka s agrometeoroloških postaja (CDA) u Osječko-baranjskoj županiji posljednja 2 mjeseca, može se zaključiti kako su srednje dnevne temperature bile vrlo visoke ali nisu prelazile 28°C. Maksimalne dnevne temperature dostizale su i 39°C a posebno su zanimljiva očitanja sa senzora temperature lista. Zabilježene temperature lista bile su na pojedinim lokalitetima ekstremne i kretale su se do čak 49,7°C (Slika 2.), uz vrlo nisku relativnu vlagu zraka. Iz navedenog, moglo bi se potencijalno zaključiti kako su klimatski uvjeti bili letalni za veliki broj odraslih orahovih muha ali i položenih jaja u plodovima oraha.
Istovremeno, ono što zbunjuje je činjenica kako su u pojedinim EKO komercijalnim nasadima, u posljednjih 15 dana, utvrđeni vrlo visoki prosječni dnevni ulovi i to oko 15 imaga (muha). Razloge za ovako utvrđene ekstreme tijekom monitoringa leta orahove muhe u istočnoj Hrvatskoj, trenutno je teško objasniti. U jednom ekološkom nasadu ukupni tjedni ulov bio je ekstremno visok i iznosio je 207 imaga (Slika 3.). Na zaraženim plodovima u ovome vremenskom periodu već su dobro vidljivi vanjski simptomi u obliku tamnjenja zelene lupine. Nakon skidanja pokožice u mezokarpu se mogu pronaći odrasle ličinke orahove muhe koje su svjetlo žute boje i dužine do 10 mm (Video zapis 1.).
Video zapis 1. Ličinke orahove muhe (R.completa) u zelenoj lupini ploda oraha – ekzokarp (snimio T. Validžić)
U prethodnoj preporuci (21.07.2025.), voćarima je dana preporuka za prvi insekticidni tretman protiv orahove muhe 22.07.2025., te je sukladno navedenom, preporučen i drugi insekticidni tretman za 15-ak dana tj. 06. kolovoza 2025. Kako se u prvoj dekadi mjeseca rujna očekuje drugi ovosezonski vrhunac leta imaga, voćarima se preporučuje obavljanje i trećeg tretmana protiv ovoga štetnika. U prvoj dekadi mjeseca rujna očekuje se drugi sezonski vrhunac leta orahove muhe.
NAPOMENA: Petogodišnjem praćenjem leta orahove muhe u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako obične žute ljepljive ploče ili križne ljepljive ploče bez dodatka feromonskog atraktanta nisu pouzdane za praćenje leta orahove muhe i detekciju populacije u nasadu. Stanje uhvaćenih imaga na lovkama bez atraktanta može voćare dovesti u zabludu. Ovo je potvrđeno i vegetacijskoj sezoni 2024., kada je na 500 postavljenih žutih ljepljivih ploča uhvaćeno 26 imaga dok je na samo jednoj križnoj ploči uz dodatak feromonskog atraktanta u istom nasadu uhvaćeno 340 imaga orahove muhe. Ovisno o učinkovitosti prva dva tretmana i brojnosti uhvaćenih imaga na feromonskim klopkama, voćari moraju donijeti odluku hoće li obaviti i treći insekticidni tretman. Ovaj tretman se preporučuje u periodu od 01-05.rujna, vodeći računa o KARENCI primijenjenog pripravka. Ako su ulovi na feromonske lovke bili vrlo mali ili su potpuno izostali, treći tretman se može i izostaviti.
Trenutno u RH imamo registriran samo jedan insekticidni pripravak za suzbijanje orahove muhe i to na bazi spinosada (Laser). Pripravak je dozvoljen i u ekološkoj proizvodnji. Voćarima se preporučuje obavljanje 2-3 tretmana ovim pripravkom uz dodatak biljnog proteinskog mamca (Buminal). Međutim, na populaciju imaga orahove muhe u većoj ili manjoj mjeri, djeluju insekticidni pripravci (tzv. sporedni učinak), koji su registrirani za suzbijanje ostalih štetnika oraha. Preporuka je koristiti biljni proteinski mamac i u slučaju korištenja ostalih registriranih insekticidnih pripravaka u zaštiti oraha u vrijeme leta orahove muhe. U prethodnoj preporuci navedeni su i insekticidni pripravci koji su registrirani za suzbijanje svih štetnika u orahu, prema FIS-tražilici na dan 21.07.2025. (https://savjetodavna.mps.hr/2025/07/21/preporuka-vlasnicima-trajnih-nasada-oraha-orahova-muha-4/).
Vlasnici pojedinačnih (solitarnih) stabala oraha na okućnicama, mogu uspješno primijeniti metodu masovnog ulova orahove muhe, postavljanjem lovki (žute ljepljive ploče) uz dodatak feromonskog atraktanta. Na stabla se postavljaju dvije žute ploče s atraktantom. Ploče se izmjenjuju se svakih 7 dana ili rjeđe a feromonski atraktant svakih 30 dana. Na tržištu RH mogu se pronaći feromonski atraktanti koje proizvode tvrtke Csalomon (Mađarska) i Pherobank (Nizozemska), dok je distributer ovih feromona u RH tvrtka Colić Trade d.o.o. iz Biograda na Moru. Distributer žutih križnih ljepljivih ploča (Rebell amarillo) u RH je tvrtka Andermatt Bioinput d.o.o. iz Varaždina.
Jabukov savijač (Cydia pomonella)
Monitoringom leta jabukovog savijača (C.pomonella), u nasadima oraha u ovoj vegetacijskoj sezoni, utvrđena je ekstremno visoka populacija leptira a preliminarna procjena trenutne zaraze plodova kreće se u komercijalnim nasadima od 10-50% dok se na solitarnim stablima na okućnicama kreće od 50-90% (Slika 4.). Za monitoring leta leptira koriste se Delta-trap lovke uz dodatak feromonskog atraktanta. Postotak zaraze plodova u pojedinom nasadu ovisi o više čimbenika kao što su lokacija nasada (blizina nasada jezgričavog voća), vrijednostima srednjih dnevnih temperatura kao i o stupnju primijenjenih agrotehničkih mjera, ponajviše kemijske zaštite. Trenutni zabilježeni let treće generacije leptira nije intenzivan i kreće se od 6-8 leptira na tjednom nivou. Recentna istraživanja pokazuju kako je moguće da se u klimatskim uvjetima RH razvija i četvrta generacija štetnika.
U nasadima oraha u kojima se ne provode nikakve mjere zaštite (Eko i sl.), kao i solitarnim stablima, utvrđen je ekstremno visok prosječni dnevni ulov (6-8) odraslih leptira (imaga), što na tjednom nivou iznosi 42-56 leptira (Slika 5.). Ovakvi ekstremni ulovi mogu sugerirati kako će jabukov savijač u nadolazećim sezonama postati glavni tehnološki štetnik oraha.
Tipični simptomi napada jabukovog savijača očituju se na plodovima oraha već sredinom mjeseca lipnja. Ženke prve generacije odlažu jaja na plodove ili listove u blizini plodova. Jaja su sitna, prozirna i u obliku opnenastog štitića (Slika 6.), promjera 1 mm. Nakon inkubacije (3-5 dana), gusjenice se kreću prema plodovima u koje se ubušuju. Najveći broj gusjenica preferira prodor u plod u blizini peteljke ili na mjestu dodira dva ili više plodova. Na ulaznom otvoru vidljivi su ekskrementi gusjenice (grizotine). Ličinke koje su se ubušile na ovome mjestu, najčešće prodiru kroz šav ljuske sve do jezgre ploda. Međutim, određeni manji broj gusjenica (3 i 3 generacije), prodire u plod na bilo kojem mjestu ploda te se najčešće hrane isključivo zelenom lupinom ploda (Slika 7.). U ovom slučaju ne dolazi do oštećenja same jezgre te takva jezgra nakon krckanja ploda može imati upotrebnu i tržišnu vrijednost.
Gusjenice savijača koje su se već ubušile u plod ne mogu se suzbijati insekticidnim pripravcima (Slika 8.). Stoga se suzbijanje jabukovog savijača provodi kada se gusjenice pile iz položenih jaja sve do trenutka ubušivanja u plod tj. kada su direktno izložene utjecaju kontaktnih insekticida. Utvrđivanje optimalnih rokova za suzbijanje sve tri generacije savijača, relativno je složeno i zahtjeva pomoć struke te uvid u meteo podatke s najbližih agroklimatskih (CDA) postaja. Rokovi za suzbijanje računaju se po modelu sume efektivnih temperatura jer je poznato kako je za razvoj gusjenice iz jaja (inkubacija), potrebna suma efektivnih temperatura od 90°C. Insekticidni tretmani za svaku generaciju leptira, obavljaju se kada temperaturna suma dođe do vrijednosti od 90°C za svaku generaciju leptira a nakon kritičnog ulova na feromonskim klopkama (3-5 leptira). Izračun optimalnih rokova suzbijanja otežava i činjenica kako se let pojedinih generacija leptira redovito preklapa.
Kako je trenutno let leptira treće generacije slabog intenziteta, preporuka je voćarima da u nasadima gdje je pregledom 1.000 plodova u nasadu utvrđena zaraza veća od 5%, obavljanje ciljanih insekticidnih tretmana u slijedećoj vegetacijskoj sezoni registriranim insekticidnim pripravcima na bazi aktivnih tvari: deltametrin, spinosad, Cydia pomonella Granulovirus, klorantraniliprol i emamektin benzoat.
Napomena proizvođačima: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
Literatura:
Boyce, A.M. (1934). Bionomics of the walnut husk fly, Rhagoletis completa. Hilgardia 8: 437-438.
Kasana A., AliNiazee, M.T. (1994). Effect of constant temperature on development of the walnut husk fly, Rhagoletis completa. Entomologia Experimentalis et Applicata 73: 247-254.
Duso, C., Lago, G. (2006). Life cycle, phenology and economic importance oft he walnut husk fly Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae) in northern Italy. Annales de la Société Entomologique de France, 42 (2): 245-254.
dr. sc. Tihomir Validžić