U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji u kojoj se očekuju visoki i kvalitetni prinosi, koji ovise o interakciji biljke s ostalim vegetacijskim i agroklimatskim uvjetima, neophodno je provođenje racionalne gnojidbe prema preporuci i provedenoj analizi tla. Analiza tla je osnovni preduvjet za pravilnu ekološki i ekonomski opravdanu gnojidbu koja je nužna za povećanje prinosa i poboljšanje kvalitete poljoprivrednih proizvoda, pri čemu je uz ostale uvjete neophodno osigurati optimalnu opskrbu biljaka svim biogenim elementima kroz čitavo razdoblje vegetacije.
U poljoprivrednoj proizvodnji tlo je važan resurs koji usjevima osigurava usvajanje hranjivih tvari i vode pri čemu prinosi u najvećoj mjeri ovise o pristupačnosti i opskrbljenosti tla makro i mikrohranjivima. Analiza tla je važna radi utvrđivanja količine raspoloživih biljci pristupačnih hraniva kao i ostalih kemijskih i fizikalnih svojstava tla, reakcija tla (pH), postotni udio humusa, ukupni dušik, fiziološki aktivni kalij i fosfor, postotni udio kalcijevog karbonata (CaCO3) i kalcijevog oksida (CaO). Prema potrebi provodi se analiza ostalih makro i mikroelemenata ili utvrđivanje toksičnih teških metala (olovo, kadmij, živa, arsen, nikal).
Metode uzorkovanja tla za analizu
Veličina površine na kojoj želimo izvršiti uzorkovanje za analizu može značajno varirati, pri čemu površina koja predstavlja jedan prosječan uzorak mora biti homogena (ujednačena po svim svojstvima). Postoji nekoliko metoda uzorkovanja, od kojih su neka namijenjena isključivo za znanstvena istraživanja ili praćenje (monitoring) stanja poljoprivrednog zemljišta, dok se neki jednostavniji način uzorkovanja (slučajno uzorkovanje i nesustavno statističko uzorkovanje) najčešće koriste na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Prostorni raspored uzorkovanja ovisi o obliku, veličini površine koju je potrebno analizirati i o cilju istraživanja pa se ovisno o tome koristi nekoliko vrsta i podvrsta prostornog rasporeda uzorkovanja: slučajno ili randomizirano uzorkovanje, nesustavno statičko uzorkovanje, sustavno statičko uzorkovanje i kontrolno kružno uzorkovanje. Kod slučajnog uzorkovanja pojedinačni (poduzorci) se uzimaju sasvim slučajno bez ikakve sheme ili plana uzorkovanja, tj. sve ovisi o uzorkivaču i njegovoj procjeni. Iako su kod takvog način uzorkovanja moguće greške, ono je prihvatljivo kada se radi o vrlo ujednačenim (homogenim) površinama i pri tome je važno da se uzorkuje čim više pojedinačnih (poduzoraka) za jedan prosječan uzorak. Nesustavno statističko uzorkovanje ili uzorkovanje u obliku slova, predstavlja jednostavan, ali i najprihvatljiviji način uzorkovanja. Pojedinačni uzorci s određene parcele uzimaju se u obliku određenoga slova, najčešće W, X, Z, N, S.
Slika: HAPIH
Isto tako moguće je koristiti zamišljenu shemu šahovskog polja s kojeg se uzimaju pojedinačni uzorci. Pri tome je važno zamisliti određeno slovo ili shemu na određenoj površini te bez ikakvog mjerenja uzeti više pojedinačnih uzoraka sa zamišljenih točaka. Prilikom uzorkovanja potrebno je odmaknuti se nekoliko metara od ruba parcele ili od pristupnog puta i kanala. Dubina uzorkovanja najčešće ovisi o dubini obrade tla i gnojidbe za određenu kulturu te dubini razvoja korijenja. U praksi za ratarske i povrtlarske kulture uzorci se uzimaju na dubini od 0-30 cm. Zbog dubljeg razvoja korijena, dubine obrade i melioracijske gnojidbe, dubina uzorkovanja kod višegodišnjih kultura (voćke i vinova loza) je veća pa se uzorci uzimanju s dvije dubine (0-30 cm i 30-60 cm). Pojedinačni uzorci tla za vinograde i voćnjake obavezno se uzimaju iz dvije dubine i to posebno 0-30 cm i 30-60 cm. Pritom se pojedinačni uzorci s te dvije dubine uzimaju s istog mjesta, tako da se prvo uzorkuje oranični, a zatim podoranični sloj (potrebne su dvije kante ili vreće za skupljanje pojedinačnih uzoraka iz dvije različite dubine tla). Na kraju se formiraju po dva prosječna uzorka za svaku uzorkovanu površinu i to posebno jedan prosječni uzorak tla za dubinu 0-30 cm i jedan za 30-60 cm.
Kada se uzima uzorak tla
Uzorkovanje nije preporučljivo provoditi kada je tlo presuho, prevlažno ili previše zbijeno. Preporuka je da se uzorkovanje u ratarstvu i povrćarstvu provodi nakon skidanja usjeva, odnosno nakon žetve ili berbe određene kulture, a prije obrade i gnojidbe za sljedeću kulturu. Kod trajnih nasada uzorak se također uzima nakon berbe a prije gnojidbe. Za uzorkovanje tla mogu se koristiti namjenske sonde od nehrđajućeg čelika, dok se uzorkovanje na manjim površinama može provesti i lopatom (štihačom) koja mora biti čista i bez hrđe.
Slike: Tatjana Martinović
Na većim površinama se mogu koristiti sonde koje se montiraju na različite radne strojeve za precizno uzorkovanje na kojima su ugrađeni GPS uređaji. Prilikom uzorkovanja na većim površinama GPS uređajem provjerava se stanje terena. Geopozicioniranje središnje točke kruga uz pomoć GPS uređaja obavezno je kod ovakvog načina uzimanja uzoraka, a omogućava stvaranje referentne točke i ponovno uzorkovane na istoj geografskoj poziciji. Poželjno je napraviti i skicu terena s točnim koordinatama uzorkovanja. Skica mora sadržavati oznaku strane svijeta, konture rubova parcele, dimenzije, shemu uzimanja uzoraka i opis reljefa. Važno je pravilno provesti uzorkovanje tla radi daljnje kontrole plodnosti tla, praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta, izrade planova i preporuka za gnojidbu ovisno o zasićenosti tla makro i mikro elementima, izrada planova za buduće višegodišnje nasade i ostale aktivnosti koje zahtijevaju analizu sastava tla. S velikih površina uzima se po jedan prosječni uzorak za svakih 10 ha. U slučajevima različitosti mikroreljefa (depresije, nagibi, drugi tip tla, druga gnojidba, druga predkultura) tj. kod heterogenih terena, uzima se više prosječnih uzoraka (za svaku karekterističnu površinu posebno).
Priprema prosječnog uzorka za laboratorij
Jedan prosječan uzorak mora se sastojati od više pojedinačnih poduzoraka ovisno o veličini parcele. Prosječan uzorak od 1,0 – 1,5 kg predstavlja prosječan sastav tla na parceli s koje je uzet, a dobiven je od više pojedinačnih uzoraka. Prosječan uzorak se sastoji obično od 20-25 pojedinačnih uzoraka tla (što zavisi od veličine parcele), koji se izmiješaju i dobije se jedan prosječan uzorak. Sadržaj hranjivih elemenata u tlu je neujednačen, pa zato prosječan uzorak daje pouzdanije rezultate o plodnosti tla sa cijele parcele. Ako je prosječni uzorak prevelik, uzorak se smanji dijeljenjem odnosno četvrtanjem. Masa tla se dobro izmiješa i raširi po ravnoj i čistoj podlozi u obliku kvadrata ujednačene debljine. Nasuprotno se podijeli tlo u obliku slova X na četiri trokuta, dva nasuprotna trokuta se odbace te se ponovi postupak dok ne ostane oko 1 kg svježeg tla. Nakon uzorkovanja i pripreme prosječnog uzorka potrebno ga je pravilno označiti. Oznaka svakog uzorka trebala bi sadržavati osnovne podatke: vlasnik (ime i prezime, adresa, broj tel., e-mail), broj uzorka, oznaka parcele (broj katastarske općine; katastarske čestice i/ili ARKOD, koordinate), površina čestice, dubina uzorkovanja (0-30 i/ ili 30-60 cm) datum i potpis uzorkivača. Uz navedene osnovne informacije radi kvalitetnije interpretacije analize, treba navesti podatke kao što su kultura koja će se sijati ili saditi, kultura koja se trenutno nalazila na površini, prethodna gnojidba i dr. S obzirom da preporučena količina gnojiva varira ovisno o mehaničkom sastavu, može se navesti tekstura tla (laka tla (pjeskovito), srednje teška tla (ilovasto), teška tla (glinasto). S obzirom na zakonske propise potrebno je navesti način proizvodnje, odnosno uzgoja kako bi se u preporuci uvažilo ograničenja (konvencionalna ili ekološka proizvodnja). Kod većeg broja uzoraka može se napraviti njihov popis radi lakše manipulacije i izbjegavanja pogreške. Preporučljivo je da svaki uzorak bude stavljen u dvije prozirne vrećice i označen s dvije jednake oznake. S vanjske strane polietilenske vrećice uzorak se može označiti vodootpornim flomasterom, dok se u unutarnju vrećicu može staviti ista oznaka napisana grafitnom olovkom na papiru zbog otpornosti na vlagu. Tako pripremljen uzorak s ispunjenim obrascima za analizu tla dostavlja se u ovlašteni laboratorij.
Slike: Tatjana Martinović
Prema dobivenim rezultatima analize tla i preporukama za provođenje gnojidbe mineralnim i organskim gnojivima možemo osigurati optimalnu raspoloživost neophodnih elemenata biljne ishrane u skladu sa kemijskim svojstvima tla, fiziološkim i tehnološkim potrebama usjeva i planiranom proizvodnjom uvažavajući visoke standarde zaštite okoliša i zdravlja ljudi. Temeljem rezultata analize možemo odrediti točnu količinu, vrstu, vrijeme i način aplikacije gnojiva ovisno o sortnoj i tehnološkoj specifičnosti nasada i klimatskih faktora.
Tko je obavezan provoditi analizu tla
Analiza tla je zakonski propisana i obvezna za korisnike čije su površine upisane u ARKOD i jednake su ili veće od 1,00 ha, to podrazumijeva sve oranice, livade, pašnjake, krške pašnjake, vinograde, voćnjake, maslinike, kulture kratke ophodnje te mješovite višegodišnje nasade kao i za državno zemljište u zakupu te sve čestice koji se nalaze na ranjivom području (prema IV. Akcijskom programu zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla NN 95/2025) ali i za sve korisnike eko sheme 31.04. koja se odnosi na gnojidbu stajskim gnojem.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18, 98/19, 112/19, 57/22 ) propisana je obveza praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla koje se provodi u ovlaštenim laboratorijima. Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su provoditi ispitivanje plodnosti tla (analize tla) na poljoprivrednom zemljištu upisanom u ARKOD sustav te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida. Ispitivanje plodnosti tla u užem smislu podrazumijeva uzimanje uzoraka tla, analizu ili procjenu mehaničkog sastava tla, agrokemijske analize tla i tumačenje rezultata sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“ broj 47/19).
Monitoring poljoprivrednog zemljišta
Metodologija za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta propisuje se za: trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta kroz ispitivanje plodnosti tla evidentiranog u sustavu za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (ARKOD sustav) kojeg koriste fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik OPG-a. Praćenjem stanja poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se i prati stanje plodnosti tla i oštećenja tla sukladno načelima dobre poljoprivredne prakse u zaštiti tla i voda, odnosno korisnik vodi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida sukladno posebnim propisima. Svrha praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta je: zaštita poljoprivrednog zemljišta od degradacije uslijed nepridržavanja načela dobre poljoprivredne prakse, smanjenje pritiska na okoliš i očuvanje poljoprivrednog zemljišta, uspostava informacijske baze podataka o svojstvima i načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, stanju plodnosti tla i stanju onečišćenosti tla, te pripreme izvješća na godišnjoj razini. Plodnost tla je sposobnost tla da osigura potrebe biljaka za hranjivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom, odnosno da osigura pogodne uvjete za razvoj podzemnoga i nadzemnog dijela biljke. Zaštita poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, ograničavanjem i sprečavanjem od direktnog unošenja, te unošenja vodom i zrakom štetnih tvari i poduzimanjem drugih korisnih mjera za očuvanje i poboljšanje njegove plodnosti. Štetna tvar je svaka tvar u tlu u koncentraciji koja je privremeno ili trajno štetna za njegovu osnovnu ulogu povoljnog staništa za kultivirano i prirodno bilje. Štetne tvari su i tvari koje se uobičajeno unose u poljoprivredno tlo, ali zbog neadekvatne primjene, koja se odnosi na količinu i vrijeme mogu prouzročiti štete u okolišu.
Koliko često se provodi analiza tla
Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta u smislu ispitivanja plodnosti tla provodi se na temelju analize tla na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, za korisnike koji su upisani u upisnik poljoprivrednika i OPG-a, upisnik ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje, a za korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, koje se koristi na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed, te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa. Zahtjevi korisnika podnose se periodično svake četiri godine na propisanom obrascu, prema osobnom planu i rasporedu najkasnije svake četiri godine ili temeljem prethodno dobivene obavijesti od strane Agencije prema procjeni rizika. Zahtjev za ispitivanja plodnosti tla korisnici su dužni podnijeti za sve ARKOD parcele poljoprivrednog zemljišta koje su jednake ili veće od 1,00 ha, a koje se koriste kao oranice, livade, pašnjaci, krški pašnjaci, vinogradi, voćnjaci, maslinici, kulture kratke ophodnje te mješoviti višegodišnji nasadi. Iznimno Agencija će za ARKOD parcele koje su manje od 1 ha na temelju analize rizika utvrditi obvezu praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta do 5 % parcela ili površina. Analiza rizika obuhvaća: način korištenja poljoprivrednog zemljišta, prijetnje prema tlu, veličinu površine, ukupnu površinu poljoprivrednog gospodarstva i dr. Agencija će o obvezi koja proizlazi iz analize rizika obavijestiti korisnike. Ispitivanje plodnosti tla za poljoprivredno zemljište osim za ribnjake, obavlja se u vremenskom periodu od 1. lipnja do 31. listopada, na oranicama nakon žetve usjeva, u višegodišnjim nasadima u jesensko-zimskom razdoblju poslije berbe, a prije primjene gnojiva. Iznimno se uzorci mogu uzimati i izvan navedenog roka primjereno agrotehničkim zahvatima pojedinih kultura i agroekološkim uvjetima. Ispitivanje plodnosti tla za ribnjake obavlja se nakon isušivanja ribnjaka u vremenskom periodu od 1. listopada do 1. lipnja. Jedan prosječan uzorak tla predstavlja površinu do deset hektara, ako je površina ujednačena. Ukoliko parcela nije homogena za svaku varijaciju, odnosno drugi tip tla ili razliku u nadmorskoj visini parcele i depresije uzima se poseban uzorak tla. Jedan prosječan uzorak tla za ribnjake predstavlja površinu do dvadeset hektara. Prosječan uzorak sastoji se od 20 – 25 pojedinačnih uzoraka tla ravnomjerno raspoređenih po ARKOD parceli. Pojedinačni uzorci se dobro izmiješaju, te se dobiva prosječni uzorak, težine od 1 – 1,5 kilograma. Ukoliko je tlo skeletno potrebna je veća količina uzorka ovisno o udjelu skeleta. Uzorke tla mogu uzimati ovlašteni laboratoriji, odnosno druge pravne osobe koje nisu ovlašteni laboratoriji, te korisnici (posjednici) poljoprivrednog zemljišta, koji su obvezni završiti izobrazbu za uzorkovanje tla. Izobrazbu o uzorkovanju tla organizira i provodi savjetodavna služba (Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva).
Laboratorijska analiza tla
Parametri za ispitivanje plodnosti tla u laboratoriju predstavljaju osnovne agrokemijske analize tla: reakcija tla (pH KCl i H2O), sadržaj humusa, sadržaj ukupnog N (samo kod trajnih nasada), sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O, hidrolitska kiselost ili sadržaj ukupnih karbonata, sadržaj fiziološki aktivnog vapna (samo kod trajnih nasada kada je sadržaj karbonata veći ili jednak 10%), sadržaj skeleta (kod skeletnih tala), mehanički sastav tla te laboratorijska analiza ili procjena. Parametri za ispitivanje plodnosti tla za ribnjake su: reakcija tla (pH KCl i H2O), sadržaj ukupnog C i N, sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva P2O5 i K2O, sadržaj CaCO3.
Općenito pod pojmom analize tla podrazumjevaju se svi postupci uzimanja uzoraka tla, laboratorijska analiza uzoraka i interpretacija rezultata. U užem smislu analiza tla je skup više različitih kemijskih postupaka kojima se utvrđuje, kako razina hranjivih elemenata u uzorku tla, tako i njegova kemijsko-fizikalno-biološka svojstva važna za ishranu i zdravstveni stanje bilja. Rezultati analize tla omogućuju procjenu vrste i količine gnojiva za nadoknadu pojedinog hranjivog elementa u tlu, obzirom na njegovu raspoloživost, stanje i fenofazu usjeva kao i planirani prinos usjeva. Gnojidbena preporuka uzima u obzir fizikalno-kemijske podatke analize tla, a za izračun potrebne količine mora uvažavati ekonomičnost s obzirom na planirani i realno mogući prinos, potencijal plodnosti tla i specifične potrebe uzgajane kulture.
Mjere popravka plodnosti tla i provođenje gnojidbe prema rezultatima analize
Analiza tla i biljnog materijala predstavlja važan podatak u planiranju gnojidbe i sastavljanja budućeg programa gnojidbe kao i očuvanju plodnosti tla. Svaka kultura tijekom rasta i razvoja (jednogodišnje ratarske kulture, povrće, i trajni nasadi voćaka i vinove loze), tijekom svog vegetacijskog ciklusa troši određenu količinu hraniva. Ovisno o agroekološkim uvjetima i visini prinosa, iznošenje hraniva se može značajno razlikovati. Svaki usjev nakon žetve ili berbe iznese dio hraniva iz tla koji se iduće godine gnojidbom treba nadoknaditi. Ona također može ukazati na probleme koji se javljaju pri uzgoju uslijed nepovoljne reakcije tla, nakupljanja vodotopivih soli ili nedostatka i disbalansa određenih hranjiva, a rezultati analize tla daju odgovore o kemijskom, fizičkom i biološkom stanju tla, potrebne za pravilno upravljanje tlom i narednim usjevima. Prema dobivenim rezultatima neophodno je planirati daljnje provođenje mjera popravka tla (kalcizacija, unošenje organske tvari, izbalansiranu opskrbljenost hranjivima) radi očuvanja zdravlja i plodnosti tla.
Analiza tla se može obaviti u referentnom laboratoriju:
HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU – CENTAR ZA TLO sa sjedištem u Osijeku, Vinkovačka cesta 63c, Osijek,
Ostali ovlašteni laboratoriji su:
- EUROFINS CROATIAKONTROLA d.o.o. Zagreb, Karlovačka cesta 4L, Zagreb,
- LABOSAN d.o.o., Laboratorij Virovitica, Josipa Jurja Strossmayera 106, Virovitica,
- INSPECTO d.o.o. Uprava/Laboratorij, Vukovarska cesta 239, Eko-industrijska zona Nemetin, Osijek;
- SVEUČILIŠTE JOSIPA JURAJA STROSMAJERA U OSIJEKU, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Laboratorij Zavoda za agroekologiju, Vladimira Preloga 1, Osijek,
- SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, AGRONOMSKI FAKULTET, Analitički laboratorij Zavoda za Opću proizvodnju bilja, Svetošimunska cesta 25, Zagreb ,
- SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, AGRONOMSKI FAKULTET, Analitički laboratorij Zavoda za melioracije, Svetošimunska cesta 25, Zagreb,
- SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, AGRONOMSKI FAKULTET, Analitički laboratorij Zavoda za pedologiju, Svetošimunska cesta 25, Zagreb,
- KUTJEVO d.d., Agrokemijski laboratorij, Kralja Tomislava 1, Kutjevo,
- VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE KRIŽEVCI, Agrokemijski laboratorij, Milislava Demerca 10, Križevci,
- REGIONALNI CENTAR ZA BIOTEHNOLOŠKA ISTRAŽIVANJA I RAZVOJ BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE, Ulica Ivana Cankara 76, Slavonski Brod,
- Razvojna agencija AGRO ustanova za razvoj grada Grubišnog Polja, Ulica Ivana Nepomuka Jemeršića 37D, Grubišno Polje,
- SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, AGRONOMSKI FAKULTET, Analitički laboratorij Zavoda za ishranu bilja, Svetošimunska cesta 25, Zagreb,
- TRIN d.o.o., Analitički laboratorij, H.V. Hrvatinića 1, Vinkovci.
Dr. sc. Mara Bogović
Voditeljica područne službe za
stručnu podršku Varaždin