Proizvodnja zdrave i kvalitetne jezgre oraha posljednjih godina postaje sve zahtjevnija i kompliciranija. Praktična iskustva voćara u svijetu kao i recentna istraživanja u RH, pokazuju kako je orah postao vrlo zahtjevna (osjetljiva), voćna vrsta. Uzgoj oraha otežavaju klimatske promjene kao i širenje novih bolesti i štetnika. Dodatni problem voćarima u EU je usvojena IPM regulativa, koja drastično smanjuje broj dostupnih aktivnih tvari u njegovoj zaštiti. Orah je prema podignutim površinama, vodeća voćna kultura u RH. Tijekom vegetacijske sezone 2024., u RH je potvrđen novi tehnološki štetnik oraha za koji trenutno nemamo hrvatski naziv. Vrsta Polyodaspis ruficornis pravi štete na plodovima oraha u obliku razlaganja tkiva zelene lupine i jezgre ploda. Štete prave isključivo ličinke a napadnuti plodovi najčešće nemaju tržišnu i uporabnu vrijednost. Kako se radi o malo istraženom štetniku, za sada nisu poznate mjere zaštite osim onih preventivnih u obliku suzbijanja drugih tehnoloških štetnika oraha posebno jabukovog savijača.
Posljednjih 20-ak godina u Republici Hrvatskoj neprestano raste interes za podizanjem novih nasada oraha. Nasadi oraha podižu se na manjim OPG-ima, najčešće površine 1-5 hektara a zamjetan je i trend sadnje većih komercijalnih nasada nerijetko i preko 50 hektara površine. Prema podacima EUROSTAT-a za 2024. godinu, 27 zemalja članica EU imaju ukupno 106.860 hektara pod nasadima oraha, od čega na RH otpada 8.500 ha, odnosno 9,1%. Međutim, usporedno sa sadnjom tisuća hektara novih nasada u RH, dotadašnji narativ kako je orah nezahtjevna voćna vrsta, počinje se dijametralno mijenjati. Recentna istraživanja u RH, pokazuju kako je orah postao vrlo zahtjevna (osjetljiva), voćna vrsta što potvrđuju i svakodnevna iskustva voćara, posebno po pitanju širenja (novih) bolesti i štetnika. Ono što dodatno opterećuje proizvodnju oraha (posebno na manjim OPG-ima) je činjenica kako zaštitu produktivnog nasada oraha komplicira veliki volumen krošnje. Obavljanje kvalitetne zaštite podrazumijeva dodatna ulaganja na OPG-u u obliku nabavke prilagođenih uređaja za zaštitu (atomizeri), što povećava troškove proizvodnje.
Tijekom 2024. godine, u nasadima oraha u istočnoj Hrvatskoj, pronađeni su oštećeni plodovi sa vanjskim simptomima koji su nalikovali na simptome napada orahove muhe. Zelena lupina (ekzokarp) ovakvih plodova, pokazivala je djelomično ili potpuno izraženu nekrozu tkiva smeđe ili crne boje. Progresija ovih simptoma izazivala je pojavu naknadnog smežuranja lupine (Slika 1.).
U većini plodova koji su pokazivali navedene simptome, pronađene su ličinke orahove muhe i/ili gusjenice jabukovog savijača (C. pomonella). Međutim, u pojedinim plodovima pronađene su i ličinke/kukuljice nepoznatog štetnika različitih razvojnih stadija. Naknadnom determinacijom, utvrđeno je kako se radi o vrsti Polyodaspis ruficornis Macquart, 1835, koja pripada porodici muha vlatarica (Chloropidae). Ova muha preferira plodove koji su prethodno oštećeni gljivičnim i bakterijskim patogenima te napadom drugih štetnika oraha (Slika 1.). Pronađena vrsta do sada nije bila zabilježena u RH, te za istu trenutno nemamo hrvatski naziv. P. ruficornis zabilježen je i u susjednoj BiH tijekom 2023. godine, gdje su se utvrđene štete na plodovima oraha kretale i do 30%. Vrsta je kao štetnik oraha osim u BiH, do danas potvrđena još u Mađarskoj, Rusiji i Ukrajini. Monitoringom koji je proveden u istočnoj RH, tijekom 2024. godine, utvrđene štete na plodovima oraha bile su niže i kretale su se do 10%.
Porodica muha vlatarica (Chloropidae), najveća je porodica unutar roda Diptera. Vrste iz ove porodice karakterizira široka rasprostranjenost a do sada su iz ove porodice identificirana 204 roda s opisanih oko 3.000 vrsta. Porodica obuhvaća nekoliko važnih štetnika strnih žitarica te štetnike sjemena travnih i korovnih vrsta. Prehrambene preferencije ličinki iz ove porodice jako variraju od saprofaga, fitofaga, predatora i parazita jajnih nakupina, pauka, lisnih uši, štitastih moljaca te koprofaga (ishrana na ekskrementima drugih kukaca). Široki spektar prehrambenih supstrata, karakterističan je i za vrstu Polyodaspis ruficornis. Za sada je poznato kako se ličinke ove vrste hrane zdravim ili raspadajućim biljnim tkivom (fitofagi), ekskrementima drugih kukaca (koprofagi) te oslabljenim ili uginulim kukcima ili njihovim ličinkama kao tzv. endoparaziti. Prethodna istraživanja pokazala su kako su ličinke P. ruficornis pronađene u oštećenim cvatovima vrsta iz porodice glavočika (Asteraceae), u stabljikama kukuruza napadnutim kukuruznim moljcem (Ostrinia nubilalis) kao i oštećenim sjemenim tobolcima vrsta iz porodice perunika (Iridaceae).
Na žalost vrlo je malo dostupnih literaturnih izvora o morfologiji i biološkom ciklusu vrste P. ruficornis (Video-zapis 1.).
Video-zapis 1. Ličinke P. ruficornis u jezgri ploda oraha, snimljene 12.09.2024. (snimio: T.Validžić)
Simptomi napada
Početni simptomi napada očituju se tijekom ljeta na zelenoj lupini ploda u obliku djelomične ili potpuno izražene nekroze tkiva crne boje. Zaraženi dio lupine na dodir je mekan te se nakon otvaranja može uočiti nekrotično tkivo s ličinkama i kukuljicama P. ruficornis (Slika 2.). Progresija ovih simptoma izaziva pojavu naknadnog sušenja i smežuranja lupine. Ovi početni simptomi, nalikuju na simptome napada orahove muhe (Rhagoletis completa). Međutim, ovi karakteristični simptomi, mogli su se uočiti već sredinom mjeseca srpnja, što je približno mjesec dana ranije od prvih uočljivih simptoma od napada orahove muhe u klimatskim uvjetima istočne RH. Ličinke i kukuljice P. ruficornis u najvećem broju slučajeva, bile su pronađene osim u zelenoj lupini i u jezgri ploda oraha koja je pokazivala simptome dekompozicije u obliku žitke mase tamno smeđe ili crne boje.
U slučaju kada je štetnik napao samo zelenu lupinu ploda, pokožica jezgre ploda dobiva tamniju (smeđu) boju ali je još uvijek neoštećena i ima smanjenju tržišnu vrijednost. Uzrok ove pojave je prodor vrlo agresivnih naftokinona (juglon), koji se oslobađa u lupini te prodire kroz šav ljuske do same jezgre. Međutim, u slučaju kada su ličinke P. ruficornis prodrle kroz tvrdu ljusku do same jezgre najčešće kroz ulazni otvor gusjenice jabukovog savijača (Cydia pomonella), ovakve jezgre nemaju više uporabnu ni tržišnu vrijednost. Ovdje je potrebno naglasiti kako su svi plodovi sa zaraženom jezgrom, pokazivali simptome prethodnog napada gusjenice jabukovog savijača (Slika 3.).
U ovako zaraženim plodovima oraha, uz ličinke P. ruficornis u jezgri se često mogu istovremeno zateći i gusjenice jabukovog savijača ili njezini hodnici i ekskrementi (crvljivost). Najčešće, u zaraženom plodu može se pronaći do 15 ličinki P. ruficornis različitih razvojnih stadija uz čestu nazočnost kukuljica vrlo karakteristične crvene boje, vretenasto-ovalnog oblika.
Poradi vrlo sličnih simptoma napada na zelenoj lupini te sličnosti ličinki P. ruficornis s ličinkama orahove muhe, površnim pogledom vrlo se lako mogu zamijeniti. Ovo se posebno odnosi na trenutak kada su ličinke orahove muhe u ranim stadijima razvoja (2-3 stadij) tj. kada su ličinke orahove muhe duljine 3-5 mm (Slika 4.). Za točnu determinaciju štetnika, potrebno je uz korištenje ručne lupe (povećanja 10x) ili binokulara, izvršiti pregled posteriornog dijela ličinki oko analnog otvora – dišnice (spiracles) i urogomphus, koji se bitno razlikuju kod obje vrste (Slika 6.). Međutim, kada su ličinke oba štetnika u zadnjem stadiju razvoja, moguće ih je vrlo lako razlikovati po boji i dužini tijela. Ličinke zadnjeg stadija P. ruficornis mliječno su bijele boje i duljine 4-5 mm, dok su odrasle ličinke orahove muhe svijetlo-žute boje i duljine 8-10 mm (Slika 5.).
Biološke i morfološke osobine P. ruficornis
Vrsta P. ruficornis pripada porodici muha vlatarica (Chloropidae). Ono što zbunjuje sa voćarskog aspekta, je činjenica kako porodica muha vlatarica obuhvaća nekoliko važnih štetnika žitarica te štetnika sjemena travnih i korovnih vrsta. Štete na plodovima oraha uzrokuju isključivo ličinke koje hraneći se, izazivaju djelomičnu ili potpunu dekompoziciju tkiva ploda oraha u obliku žitke mase, bilo da se radi o zelenoj lupini ili samoj jezgri. Odrasli stadij P. ruficornis sitan je kukac (mušica), duljine tijela od 2,5-3 mm (Slika 7.). Osnovna boja tijela je crna sa izraženim blagim sjajem. Jaja su izduženo-ovalna, dimenzija 0,8 × 0,2 mm, bijela, blago zašiljena na jednom kraju. Kukuljica je vretenasto-ovalnog oblika, narančaste do tamno crvene boje što je vrlo karakterističan morfološki detalj koji pomaže kod determinacije šteta na orahu. Dužina kukuljice iznosi 3-5 mm (Slika 8a.). Ličinke završnog stadija su mliječno bijele boje, duljine do 5 mm i bez nogu (apodne). Štetnik prezimljava u obliku kukuljice u zaraženim plodovima, sjemenim tobolcima korovnih vrsta iz porodice perunika te plodovima šumskih vrsta koje su bogate proteinima (žir, kesten i sl.). Za sada je poznato kako štetnik ima više generacija a odrasli oblik leti od sredine travnja do kraja listopada. Najvjerojatnije je kako se iz razumljivih razloga, prva proljetna generacija (tijekom mjeseca travnja i svibnja), hrani na nekoj od korovnih vrsta iz porodice perunika i glavočika. Točan primarni domaćin/domaćini u RH za sada nisu identificirani.
Video-zapis 2. Gusjenica jabukovog savijača u zelenoj lupini ploda oraha, snimljena 12.07.2024. (snimio: T.Validžić)
Zaštita i preporuke
Kako vrste iz porodice Chloropidae imaju značajnu ulogu u ekosustavu kao razlagači organske tvari, vrlo je vjerojatno da je vrsta P. ruficornis sekundarni štetnik oraha, a uslijed klimatskih promjena i još nedovoljno istraženih klimatskih čimbenika, naglo se širi u nasadima oraha. Put za prodor ličinki P. ruficornis do jezgre ploda otvaraju ličinke drugih štetnika oraha (jabukov i orahov savijač, kukuruzni moljac). Ličinke ostvaruju zarazu i kroz oštećenja zelene lupine koja su nastala kako posljedica gljivičnih i bakterijskih oboljenja. Kako su gotovo svi analizirani plodovi, pokazivali simptome primarnog napada jabukovog savijača (Slika 9.) ili primarnog oštećenja gljivičnih i bakterijskih patogena (bolesti plodova), plod je tijekom vegetacije kroz redoviti program zaštite, potrebno zaštiti od napada navedenih primarnih štetnih organizama.
Trenutno nije jasno da li će u nadolazećim godinama biti potrebno ciljano suzbijati ovog štetnika ili će se metode zaštite temeljiti samo na navedenim preventivnim zaštitnim mjerama. Potrebna su dodatna istraživanja biološkog ciklusa P. ruficornis, kako bi se istražio primarni domaćin prve proljetne generacije, početak leta i odlaganja jaja kao i broj generacija u klimatskim uvjetima RH. Posebno je potrebno istražiti učinkovitost registriranih insekticidnih pripravaka na navedenog štetnika. O rezultatima navedenih istraživanja ovisit će i moguće mjere zaštite u nasadima oraha.
Izvori podataka
Buck, M., Woodley, N.E., Borkent, A., Wood, D.M., Pape, T., Vockeroth, J.R., Michelsen, V., & Marshall, S.A. (2009). Key to Diptera families – adults. Chapter 6, pp. 95-144.
Duso, C., Lago, G. (2006.). Life cycle, phenology and economic importance oft he walnut husk fly Rhagoletis completa Cresson (Diptera: Tephritidae) in northern Italy. Annales de la Société Entomologique de France, 42(2), 246-247,
EUROSTAT (2024). Dostupno na : https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/view/apro_cpsh1_custom 13245204/
Hellqvist, S. (2017). Polyodaspis ruficornis – en för landet ny fritfluga (Diptera: Chloropidae) funnen i Västerbotten. Skörvnöpparn. 9, 1:52.
Kiauka, G.F., Nartshuk, E.P. (1972). On the Biology of the Grass Fly Polyodaspis ruficornis Mcq. (Diptera, Chloropidae). Entomologicheskoe Obozrenie. 51(4): 734–742.
Nartshuk, E.P. (2014). Grass-fly Larvae (Diptera, Chloropidae): Diversity, Habitats, and Feeding Specializations. Entomological Review. 94(4): 514–525.
Nuriyeva, I.A., Nadirova, G.I. (2020). To the entomofauna of the walnut tree (Juglans regia L.) in Azerbaijan. Conceptual and applied aspects of scientific research and education in the field of invertebrate zoology: collection of articles V International conference. Tomsk October 26-28, 2020. – Tomsk: Tomsk State University Press, 119-122,
Orosz, S., Oláh, R. (2018). Results of the survey for the invasive Rhagoletis completa Cresson, 1929 (Diptera: Tephritidae) in Hungary. Hungarian Agricultural Research. Environmental management, land use, biodiversity. 27(2): 4-7.
Piskorski, R., & Dorn, S. (2011). How the oligophage codling moth Cydia pomonella survives on walnut despite its secondary metabolite juglone. Journal of Insect Physiology, 57(6), 744–750.
Popov, G.V., Lezhenina, I.P., Kholkhoyeva, L.S. (2007). On the Biology of Pests of the Bearded Iris Iris hybrida (Iridales): Acklandia servadeii (Diptera, Anthomycidae) and the Associated Species Polyodaspis ruficornis (Diptera, Chloropidae) in Eastern Ukraine. Izv. Kharkov. Entomologicheskoe Obozrenie. 14(1–2): 182–187
Riccardi, P.R., Amorim, D. (2020). Phylogenetic relationship and classification of the Chloropinae of the world (Diptera: Chloropidae). Zoological Journal of the Linnean Society, 190, 889–941.
Safonkin, A. F., Triseleva, T. A. and Akent’eva, N. A. (2013). Distribution of Frit Flies (Chloropidae: Meromyza Mg.) in Vologda Oblast and East Poland. Biology Bulletin, 40(5): 479–487.
Validžić, T., Sarajlić, A., Majić, I. (2021). Dinamika leta orahove muhe (Rhagoletis completa Cresson, Diptera: Tephritidae) u Osječko-baranjskoj županiji u 2021. godini. Glasilo biljne zaštite, Vol. 21/No. 6: 573-586
Zovko, M., Ostojić, I., Petrović, D., Brekalo, H. i Primorac, J. (2024). Polyodaspis ruficornis (Macquart, 1835) (Diptera: Chloropidae) manje poznat štetnik ploda oraha u Bosni i Hercegovini. Entomologia Croatica, 23 (1), 27-35.
dr. sc. Tihomir Validžić
e-mail: tihomir.validzic@mps.hr