Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od najpoznatijih regija u Republici Hrvatskoj po proizvodnji industrijskog krumpira, što je povezano s postojanjem tvornice za preradu krumpira koja djeluje od 1977. godine. Tijekom godina promijenila je nekoliko vlasnika, a danas posluje pod nazivom Intersnack Adria d.d.. Cjelokupna prerada temelji se na domaćoj proizvodnji krumpira, uz sve veći udio proizvođača iz Međimurske, Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije. Kako bi se postigli bolji prinosi i kvaliteta, kontinuirano se provode sortni pokusi s više od 500 različitih sorata industrijskog krumpira. Proizvodnja krumpira tehnološki je izuzetno zahtjevna, a klimatske promjene – osobito nedostatak oborina i dugi periodi visokih temperatura – dodatno otežavaju uzgoj. Proizvođači su dosad uspješno rješavali glavne probleme vezane uz bolesti i štetnike: plamenjaču (Phytophthora infestans), koncentričnu pjegavost (Alternaria solani), krumpirovu zlaticu (Leptinotarsa decemlineata), te novijeg štetnika – krumpirovog moljca (Phthorimaea operculella). Međutim, tijekom 2025. godine zabilježen je novi i izuzetno štetan uzročnik bolesti – fitoplazma „Candidatus Phytoplasma solani“, poznata pod nazivom stolbur.
Ova bolest prvi je put utvrđena na krumpiru na području Republike Hrvatske 2025. godine. Determinacija uzročnika potvrđena je u fitopatološkom laboratoriju Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).
Fitoplazma „Candidatus Phytoplasma solani“ poznata je u jugoistočnoj Europi još od 2010. godine (Srbija, Mađarska, Rumunjska), a posljednjih godina izazvala je znatne štete u proizvodnji krumpira, celera, cikle i drugih kultura u Njemačkoj.
„Candidatus Phytoplasma solani“ je bakterija bez stanične stijenke iz razreda Mollicutes, koja se u zaraženoj biljci nalazi u floemu (provodnim snopovima).
Ovaj uzročnik ima veliki broj domaćina, među kojima su kultivirane vrste poput krumpira, vinove loze, kukuruza, rajčice, paprike, mrkve i celera, ali i brojne korovne vrste (slak, šćir, kamilica, bijela loboda, kopriva). Prijenosnici bolesti (vektori) su različite vrste cikada i cvrčaka (Hemiptera: Cixiidae). Najpoznatiji vektor je cikada Hyalesthes obsoletus, izrazito polifagna vrsta koja se hrani na mnogim domaćinima poput koprive, slaka, pomoćnice i vrbe. Ima jednu generaciju godišnje, a prezimljuje kao ličinka drugog ili trećeg stadija u korijenu biljaka, hraneći se njima i pritom unoseći fitoplazmu u organizam. Odrasle cikade javljaju se tijekom lipnja, već zaražene, te prenose bolest na krumpir do sredine kolovoza. Osim vrste H. obsoletus, vektori mogu biti i druge vrste cikada poput Reptalus spp. i Pentastiridius leporinus.
|
|
|
Simptomi bolesti
Simptomi infekcije „Candidatus Phytoplasma solani“ na krumpiru su vrlo karakteristični:
- Promjena boje listova i stabljike – od svijetlije do tamnoljubičaste nijanse.
- Uvijanje listova na vršnim dijelovima biljke.
- Skraćeni internodiji i pojava zračnih gomolja.
- Gomolji manji i gumasti na dodir, s tamnijom bojom mesa nakon termičke obrade.
- manji „gumasti“ gomolj koji prilikom termičke obrade daju tamniju boju
(snimio: V.Cvitaš)
Bolest se može prenositi i zaraženim sjemenskim gomoljima, no ta mogućnost se smatra vrlo malom, budući da se proizvodnja sjemenskog krumpira provodi pod strogim nadzorom. Prema podacima HAPIH-a, Candidatus Phytoplasma solani ne smije biti prisutna u sjemenskom krumpiru bilo koje kategorije ili generacije.
Ovogodišnja pojava stolbura na krumpiru može se povezati s porastom populacija cikada i drugih štetnika. Zbog izrazito blagih zimskih uvjeta u posljednjim godinama, populacije štetnika prezimljuju bez značajnih gubitaka.
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije 2025. godine zabilježeni su slabiji napadi krumpirove zlatice, zbog čega je proveden samo jedan tretman insekticidima, što je posljedično dovelo i do porasta populacije cikada. U uobičajenim uvjetima, ovisno o odabiru insekticida tretmani protiv zlatice (2–3 primjene) često djelomično suzbijaju i cikade.
Kako bi se spriječilo daljnje širenje fitoplazme stolbur, potrebno je izraditi novu strategiju zaštite krumpira koja obuhvaća sljedeće mjere:
- Praćenje populacije cikada i identifikacija dominantnih vrsta prijenosnika bolesti na zaraženim područjima.
- Određivanje kritičnih pragova brojnosti i optimalnih rokova suzbijanja.
- Suzbijanje korovnih biljaka – domaćina fitoplazme, kako unutar polja, tako i u njegovoj okolini.
- Odabir položaja za sadnju – izbjegavanje površina u neposrednoj blizini kukuruza ili zapuštenih površina bogatih korovima.
- Integrirana zaštita – kombinacija agrotehničkih mjera, praćenja vektora i ciljane primjene insekticida.
Pojava fitoplazme „Candidatus Phytoplasma solani“ u proizvodnji krumpira predstavlja novi izazov za hrvatske proizvođače. Učinkovito upravljanje ovom bolešću zahtijeva integrirani pristup koji uključuje nadzor populacija vektora, pravovremene zaštitne mjere i uklanjanje alternativnih domaćina. Zbog mogućnosti brzog širenja, važno je uspostaviti sustav ranog upozoravanja i dijagnostike te osigurati edukaciju proizvođača o prepoznavanju simptoma i preventivnim mjerama.
Izvori
- Stručno mišljenje uz nalaz „Candidatus Phytoplasma solani“ u uzorcima krumpira, dr. sc. Dario Ivić, HAPIH
- HAPIH: Regulirani nekarantenski štetni organizmi na sjemenskom krumpiru
- Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu: https://www.pmf.unizg.hr/biol/genophyto
Jadranka Berić dipl.ing.
jadranka.beric@mps.hr