Pregledom komercijalnih nasada oraha u Osječko-baranjskoj županiji, može se zaključiti kako su stabla oraha u fenofazi zimskog mirovanja (BBCH-99), tj. izgubila su 100% lisne mase (Slika 1.). Stoga je do kraja mjeseca studenog, optimalni termin za obavljanje zimske zaštite kako bi se smanjio infektivni potencijal gljivičnih i bakterijskih oboljenja u vegetacijskoj sezoni 2026. godine. Ovaj tretman treba obaviti kada je temperatura zraka iznad 5°C, a tijekom suhog dana bez oborina, magle i vjetra.
Zimska zaštita nasada oraha postala je posljednjih godina vrlo je važna agrotehnička mjera jer je tijekom ovogodišnje vegetacije ponovno zabilježen vrlo jak napad gospodarski značajnih bolesti oraha (posebno su bili ugroženi plodovi) a štete su se kretale od 30% do čak 80%. Zimska zaštita posebno je važna mjera u nasadima koji su oštećeni djelovanjem olujnih vjetrova ili zbog ledotuče. Iako zimsku zaštitu oraha otežava činjenica velike visine i volumena krošnje (stariji nasadi) te potreba za velikim količinama škropiva, ista se ipak može provesti uz neke prilagodbe na mlaznicama vučenih ili nošenih raspršivača (tzv. turbo mlaznice).
Siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla)
U agroekološkim uvjetima istočne Hrvatske, u protekloj vegetacijskoj sezoni zabilježen je nešto manji intenzitet zaraze sa sivom pjegavosti (Gnomonia leptostyla) u usporedbi s vegetacijskim sezonama 2023. i 2024. Jači stupanj zaraze ovim oboljenjem obilježen zabilježen je samo na solitarnim stablima na okućnicama te u ekološkim nasadima gdje nisu obavljani ciljani tretmani (Slika 2.).
Praksa je pokazala kako se ovo opasno oboljenje može držati „pod kontrolom“ temeljitom primjenom preventivnih agrotehničkih mjera te ciljanim fungicidnim tretmanima. Jedna od vrlo učinkovitih preventivnih mjera je skupljanje zaraženih listova i plodova nakon opadanja te njihovo iznošenje iz nasada (Slika 3.). Iako ovu mjeru nije lagano provesti, njezinim provođenjem značajno se smanjuje infektivni potencijal ove gljivice u slijedećoj vegetacijskoj sezoni. Patogena gljivica G. leptostyla kako i većina ostalih patogenih gljivica, prezimljava u plodnim tijelima na otpalom lišću ili plodovima, na ljuskicama zimskih pupova ili na kori rodnih grančica.
Bakterijska (crna) pjegavost oraha (Xanthomonas arboricola pv. juglandis)
U pojedinim nasadima posljednjih godina se sve češće može susresti bakterijska (crna) pjegavost oraha koja se postepeno „udomaćuje“ i širi u zaraženim nasadima. U slučaju povoljnih uvjeta, gubici plodova mogu biti veliki. Patogena bakterija prezimljava u ljuskicama zdravih pupova ili na kori zaraženih rodnih grančica (Slika 4.) a primarne zaraze se ostvaruju u proljeće nakon prvih kiša u fenofazi cvatnje i oplodnje oraha. U zaraženim nasadima, zaštitne mjere imaju za cilj smanjenje inokuluma patogena. Učinkovite agrotehničke mjere odnose se na uklanjanje zaraženih plodova i drugih biljnih dijelova iz nasada pred period zimskog mirovanja.
Smeđa (vršna) nekroza ploda (eng. „Brown apical necrosis“)
Vrlo veliki gubici plodova oraha od ovoga oboljenja po prvi puta zabilježeni su u istočnoj Hrvatskoj, krajem mjeseca kolovoza 2024. godine. Pojava je primijećena kako u komercijalnim nasadima tako i na solitarnim stablima na okućnicama a manifestirala se u obliku masovne nekroze i prijevremenog otpadanja plodova oraha, mjesec dana prije berbe (Slika 5.). Postotak ovako zaraženih plodova varirao je u ovisnosti od nasada i kretao se u rasponu od 40% do čak 80%. Ovo recentno oboljenje uzrokuje kompleks fitopatogenih gljivica iz rodova Alternaria spp., Fusarium spp., Phomopsis spp., Botryosphaeria spp., Aspergillus spp. i Colletotrichum spp., uz pojavu naknadnih bakterioza. Bolest je prvi puta pronađena i opisana u nasadima oraha u Španjolskoj 1997. i Italiji 1998. godine, gdje su se štete kretale u rasponu od 5%-60%. Kako se radi o kompleksu gljivičnih patogena, znanost za sada nema odgovora koja je gljivica primarni patogen ili se radi o sinergijskom efektu više patogena. Učinkovita mjera protiv ovoga oboljenja u ovome vremenskom periodu je skupljanje zaraženih plodova uz iznošenje iz nasada i spaljivanje (Slika 6.).
Gljivični rak oraha (Botryosphaeria dothidea)
Simptomi gljivičnog raka koji izaziva patogena gljivica B. dothidea su crne okrugle ili eliptične lezije na deblima, koje su vrlo uočljive u kontrastu sa svijetlom korom oraha (Slika 7.). Iz navedenih lezija tijekom ljeta a posebno poslije jačih oborina, primjećuje se curenje tamne smolaste tekućine. Simptomi zaraze najčešće se pojavljuju na južnoj i jugozapadnoj strani debla i to na stablima starijim od 15 godina ali se sve češće simptomi mogu uočiti i na mladim stablima. B. dothidea, uz još nekoliko vrsta patogenih gljivica iz rodova Geosmithia spp., Neofusicoccum spp. i Phomopsis spp., izazivaju vrlo slične simptome koji dovode do odumiranja grana a u konačnici i čitavih stabala. Većina metoda zaštite usmjerena je na primjenu preventivnih agrotehničkih i pomotehničkih zahvata. Najbolji rezultati u sprječavanju širenja gljivičnog raka u nasadu oraha, postižu se primjenom svih dostupnih preventivnih mjera koje obuhvaćaju sadnju nasada na povoljnim tlima i lokalitetima, sanitarnu rezidbu zaraženih rodnih grančica i grana te bijeljenje debala.
Preporuka je voćarima u ovom vremenskom periodu, obilazak nasada i pregled debala kako bi se što ranije uočili simptomi zaraze (Slika 7.). U slučajevima kada se na deblima uoče prve nekrotične lezije i tekline, iste se mogu izrezati prikladnim oštrim alatom sve do zdravog dijela kore (Video zapis 1.). Tako očišćena mjesta poželjno je tretirati (dezinficirati) s pripravcima na bazi bakra: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%), te nakon sušenja (1-2 dana), rane premazati voćarskim voskom. Rezidba i izrezivanje treba se obavljati sa dezinficiranim alatom. Bijeljenje debala je vrlo učinkovita mjera u sprječavanju širenja ovoga oboljenja a može se provoditi osim u ovom vremenskom periodu i tijekom ljeta.
Video-zapis 1. Izrezivanje teklina na deblu oraha do zdravog tkiva kore (snimio T.Validžić)
Bijeljenje (krečenje) debala
Bijeljenje debala vapnom, vrlo je korisna preventivna mjera kojom se sprječava pucanje kore (marzopuc, koropuc), uništavaju se prezimljujući oblici biljnih patogena i kukaca ali i pridonosi estetskom izgledu nasada (Slika 8.). U kontinentalnim uvjetima, može se obaviti u jesen, tokom zime ili u rano proljeće. Preporuka voćarima u ovom vremenskom periodu, je premazivanje debala oraha i baze skeletnih grana gašenim vapnom uz dodatak močivog sumpora i soli. Okvirne količine navedenih komponenti su: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna + 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul ili Sumpor SC) + 0,5 kg soli. Močivi sumpor uništava patogene gljivice na kori i odbija štetnike, sol daje ljepljivost smjesi dok vapno nakon sušenja odbija zrake sunca. Otopina treba biti lako maziva, a poželjno ju je ostaviti da odstoji do idućeg dana (12-24 h). Debla i baze skeletnih grana premazuju se četkom ili prskanjem leđnom prskalicom uz prethodno temeljito prosijavanje otopine kroz gusto sito kako bi se spriječilo začepljenje sapnice (mlaznice).
Zimska zaštita nasada oraha
Za kasno-jesensku zaštitu oraha u RH, registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Modro ulje), bakarnog oksiklorida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha, Neoram WG – u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %).
Navedeni pripravci apliciraju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500 l/ha ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabala). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.
Vrlo važna preventivna agrotehnička mjera koja se može preporučiti je plitko zaoravanje ili skupljanje zaraženog otpalog lišća i plodova na kojima patogeni prezimljuju uz iznošenje iz nasada i spaljivanje. Ove preventivne mjere su vrlo važne a imaju za cilj smanjenje infektivnog potencijala gljivičnih patogena u vegetacijskoj sezoni 2026.
Vlasnicima solitarnih stabala oraha na okućnicama preporučuje se također uz bijeljenje debala, skupljanje zaraženog otpalog lišća kao i plodova koji su zaraženi biljnim patogenima kao i oštećeni napadom orahove muhe te njihovo spaljivanje.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ zb/).
dr. sc. Tihomir Validžić