Pregledom trajnih nasada u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su stabla/grmovi lijeske (ovisno o sortimentu), u fenofazi prema skali BBCH-95 tj. izgubili su 80% lisne mase dok je krošnja vidljivo prorijeđena (Slika 1.). Stoga je preporuka voćarima obaviti zimsku zaštitu nasada ne čekajući potpuno opadanje lišća jer tijekom odbacivanja lišća na izbojcima i granama ostaju ožiljci koji mogu biti ulazni otvori za prodor fitopatogenih gljivica i bakterija. Napomena: zimsku zaštitu je potrebno obaviti za mirnog vremena, bez vjetra i magle pri temperaturama zraka iznad 5°C a svakako prije početka cvatnje lijeske.
Za kasno-jesensku zaštitu lijeske u RH registrirani su pripravci na bazi: bakarnog hidroksida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha); bakarnog oksiklorida (Neoram WG – u koncentraciji 0,45%, ), kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u konc. 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima) ili kombinacija bakarnog hidroksida i parafinskog ulja: (Modro ulje – u konc. 2-3%). Navedeni pripravci primjenjuju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500 lit. ili više), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabla/grma). Uz navedene pripravke uz izuzetak Bordoške juhe Caffaro 20 WP, u škropivo se može dodati folijarno gnojivo na bazi Bora (B), jer je općenito poznato kako je bor biogeni mikroelement koji ima važnu ulogu u klijanju peludnog zrna. Nedostatak bora može uzrokovati smanjeni stupanj oplodnje što je često ograničavajući čimbenik u proizvodnji lješnjaka.
Nadalje, uz navedene bakarne pripravke (uz izuzetak Modrog ulja), preporučuje se dodavanje parafinskog ulja (Bijelo ulje, Mineralno svijetlo ulje – u konc. 3-4%) u cilju insekticidnog učinka na prezimljujuće oblike štetnih kukaca (jaja i kukuljice). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.
Prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu – FIS, u ekološkoj proizvodnji lješnjaka, za ovu namjenu registrirani su pripravci: Modro ulje, Neoram WG, Cuprablau Z 35 WG, Bordoška juha caffaro 20 WP uz koje se može dodati pripravak na bazi parafinskog ulja. Za mogućnost korištenja ostalih bakarnih pripravaka koji su na tržištu RH registrirani kao gnojiva/ojačivači bilja, ekološki proizvođači moraju se posavjetovati s predstavnicima izabranog kontrolnog tijela ekološke proizvodnje.
Vlasnicima nasada koji su tijekom ovogodišnje vegetacije u nasadima lijeske primijetili naglo sušenje pojedinih grana ili čak cijelih stabala/grmova (Slika 2.), poradi sumnje na zarazu vrlo opasnim gljivičnim patogenima koji izazivaju Gljivični rak lijeske (Cytospora decipiens i Botryosphaeria dothidea) te fitopatogenom bakterijom (Xanthomonas arboricola pv. corylina), koja izaziva Bakterijsku palež lijeske (Slika 3.), preporučuje se odrezivanje zaraženih grana 30 cm ispod mjesta sušenja sve do grane višeg reda i spaljivanje izvan nasada. Cijela stabla koja su tijekom vegetacije doživjela kolaps (palež, sušenje), poradi sumnje na prethodno navedena gljivična i bakterijska oboljenja, potrebno je izvaditi s korijenom i spaliti izvan nasada. Rane nastale nakon rezanja zaraženih grana mogu se premazati (dezinficirati) pripravcima na bazi Bordoške juhe: Cuprocaffaro 50 WP (u konc. 0,8 – 1,0%) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u konc. 1,5%) i dr. Alat za rezidbu potrebno je prije orezivanja svakog pojedinačnog stabla dezinficirati prikladnim sredstvom (70 % alkohol, 3 % Natrijev hipoklorit ili sl.).
Preporuka je da se nasadi lijeske u kojima postoji sumnja na zarazu gljivičnim rakom, prskaju prethodno navedenim bakarnim preparatima dva puta u jesenskom periodu: Prvi tretman – kada su stabla/grmovi odbacili 50% lisne mase te drugi tretman nakon 80%-tnog odbacivanja lisne mase. Razmak između dva tretmana treba biti najmanje 10-15 dana. Za tretmane se koriste dva različita pripravka na bazi bakra.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).
dr. sc. Tihomir Validžić