Ovisno o sortimentu, orah se trenutno nalazi u fenofazi prema skali BBCH: 03-07 tj. pup je još uvijek obavijen slabo diferenciranim polumembranskim ljuskama uz pojavu bubrenja pupa.
Imajući u vidu povoljnu vremensku prognozu u slijedećih 15 dana, voćari koji nisu krajem vegetacijske sezone 2025., obavili zimsku zaštitu oraha još uvijek imaju vremena obaviti prvu proljetnu zaštitu bakarnim pripravcima (ali svakako prije početka cvatnje), kako bi se primarne zaraze gljivičnim oboljenjima smanjile na najmanju moguću mjeru.
Prva proljetna zaštita nasada oraha, vrlo je važna agrotehnička mjera uzimajući u obzir biološke osobine najčešćih uzročnika bolesti na orahu čije zimske spore prezimljavaju na rodnim grančicama, otpalom lišću ili mumificiranim plodovima. Ove zimske spore se u rano proljeće šire vodom i vjetrom te ostvaruju primarne zaraze. Najznačajnije bolesti oraha su: siva pjegavost (Gnomonia leptostyla) i trulež plodova (Gleosporium epicarpi) tzv. antraknoze oraha, bakterijska pjegavost (Xanthomonas arboricola pv. juglandis) te smeđa nekroza ploda (eng. „Brown apical necrosis“), koja je tijekom kasnog ljeta 2024. i 2025., poharala nasade oraha u istočnoj Hrvatskoj.
Stoga je preporuka u cilju smanjenja infektivnog potencijala patogena (ako je moguće), skupljanje zaraženog lišća i plodova te spaljivanje izvan nasada.
Za zaštitu oraha u vrijeme mirovanja vegetacije u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida uz dodatak parafinskog ulja (Modro ulje), bakarnog oksiklorida (Cuprablau Z 35 WG – u dozi 1,6-1,7 kg/ha, Neoram WG – u koncentraciji 0,45 %) ili kombinacija bakarnog sulfata i kalcijevog hidroksida (Bordoška juha Caffaro 20 WP – u koncentraciji 1,5 %, VAŽNO: ne smije se miješati s korektorima pH, okvašivačima i folijarnim gnojivima). Navedeni pripravci apliciraju se uz korištenje što većih količina vode po jedinici površine (1.500-2.000 l/ha), kako bi se osigurala ravnomjerna raspodjela škropiva po čitavoj krošnji (tzv. „kupanje“ stabala). Preporuka je koristiti sve pripravke u ovom periodu u maksimalno dozvoljenim dozama po jedinici površine.
Također, kako bi se smanjilo širenje gljivičnih i bakterijskih oboljenja debla i korijenovog vrata u nasadima oraha, preporuka je premazivanje debala i nižih skeletnih grana (bijeljenje), gašenim vapnom uz dodatak močivog sumpora i soli (Slika 1.). Okvirne količine navedenih komponenti su: 10 lit. vode + 5 kg gašenog vapna + 0,5 kg močivog sumpora (Chromosul ili Sumpor SC) + 0,5 kg soli. Močivi sumpor se može zamijeniti s bakarnim oksikloridom (Cuprablau Z 35 WG). Sol u ovoj smjesi služi kao ljepljiva komponenta kako bi premaz što dulje ostao na deblu. Najznačajnije bolesti debla i korijenovog vrata oraha su: bakterijski rak oraha (Botryosphaeria dothidea), (Slika 2)., tzv. plitki i duboki rak kore (Breneria spp.), (Slike 3, 4. i 5.), trulež korijena i korijenovog vrata (Phytophthora spp.) – Slika 6.
Ako ipak nije moguće obaviti osnovnu zaštitu nasada, preporuka je da se veće rane nastale nakon proljetne rezidbe, premažu (dezinfekcija) otopinom bakarnih sredstava: Cuprocaffaro 50 WP (u koncentraciji 0,8 – 1,0) ili Bordoška juha caffaro 20 WP (u koncentraciji 1,5%). Alat za rezidbu može se dezinficirati prikladnim sredstvom npr. 70 % alkohol + 3 % Natrijev hipoklorit (Varikina) u omjeru 80:20. Alat se nakon svakodnevne rezidbe mora zaštiti od korozivnog efekta natrijevog hipoklorita.
Vlasnicima manjih nasada ili solitarnih stabala oraha na okućnicama, preporučuje se također skupljanje otpalog lišća kao i mumificiranih plodova i njihovo spaljivanje te bijeljenje debala.
Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja. Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) Ministarstva poljoprivrede radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ zb/).
dr.sc. Tihomir Validžić