Usjevi ozimih ratarskih kultura dobro su prezimili duži zimski period te su porastom dnevnih temperatura započele prve agrotehničke mjere prihrane ozimih žitarica i uljane repice. Jedna od važnijih agrotehničkih mjera pri uzgoju ozimih ratarskih usjeva koja se obavlja izlaskom usjeva iz zime i na početku proljetnog dijela vegetacije je prva prihrana usjeva. Prvu prihranu treba provesti kada to omoguće stanje tla i vremenske prilike, kao i stanje usjeva ovisno da li su posijani u optimalnom roku ili je bila kasnija sjetva. Prva prihrana ozimih ratarskih usjeva ne smije se provoditi kada su biljke još u fazi mirovanja, po smrznutom ili previše mokrom tlu, nego na način da bude ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva, kada se dnevne temperature zraka ustale na nekih 10 ˚C, dok je temperatura u zoni korijenovog sustava oko 5˚ C. U tom slučaju neće doći do velikih gubitaka dušika koje biljka neće moći iskoristiti zbog slabo razvijenog korijenovog sustava te neće doći do ispiranja dušika u dublje slojeve i zagađenja tla i podzemnih voda.
Prva prihrana usjeva pšenice koji su posijani u optimalnim rokovima sjetve, provodi se kada usjevi imaju razvijena 3-4 lista, dok se ječam tada nalazi na početku busanja. Prva prihrana uljane repice obavlja se odmah nakon izlaska iz zime, pri kretanju vegetacije da se potakne regeneracija korijena kao i njen rast i razvoj.
Oborine u Varaždinskoj županiji su kroz zimski period varirale ovisno o lokalitetu ( od listopada do veljače -od 350 do 370 mm) te se na taj način akumulirala dovoljna količina vode za daljnji rast i razvoj. Na usjevima ječma i uljane repice je tijekom zime došlo do promjene boje dijela lisne mase te su na nekim usjevima vidljivi i prvi simptomi biljnih bolesti.
Osim prve prihrane u ozimim ratarskim usjevima potrebno je nakon pregleda usjeva obaviti pravodobnu zaštitu usjeva od štetočinja (biljne bolesti, štetnici i korovi). Poljoprivredni proizvođači koji nisu proveli zaštitu usjeva od korova na jesen, ovu agrotehničku mjeru trebaju napraviti u proljeće kada vremenske prilike dopuste, nakon prve prihrane, prema vrsti i zastupljenosti korova na oraničnoj površini, pošto je rast i razvoj nekih korova u ozimim usjevima započeo već na jesen.
U usjevima uljane repice potrebno je također odmah nakon porasta temperatura pratiti pojavu proljetnih štetnika (velike i male repičine pipe i nešto kasnije repičinog sjajnika).
Sva registrirana sredstva za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj mogu se pronaći u fitosanitarnom informacijskom sustavu (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/ ). Vođenje Evidencije primjene sredstava za zaštitu bilja koju vode profesionalni korisnici sredstava za zaštitu bilja od 1. siječnja 2026. godine moraju se obvezno voditi u elektroničkom i strojno čitljivom obliku. Od 01.01.2027. godine evidenciju će biti potrebno popunjavati u FIS bazi u koju se korisnici prijavljuju vjerodajnicom za ulazak u e-građane.
Za jare ratarske kulture prve agrotehničke mjere su pravodobno zatvaranje zimske brazde u konvencionalnoj obradi tla radi konzervacije oborina, odnosno različiti načini terminacije pokrovnih usjeva u reduciranoj obradi tla ili sjetva izravno u pokrov zajedno sa gnojidbom. Zbog toga proljetna priprema tla za sjetvu jarih ratarskih kultura ovisi o odabranom sustavu proizvodnje, odnosno o odabranom sustavu obrade tla ovisno da li se radi o konvencionalnoj obradi, reduciranoj ili konzervacijskoj obradi tla a samim tim prilagođeno i gnojidbi. U konvencionalnoj obradi tla bitno je čim prije provesti pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde radi konzervacije nakupljene zimske vlage koja je bitna u nadolazećim ljetnim sušnim uvjetima. U održivoj poljoprivrednoj proizvodnji su pokrovni usjevi na oraničnim površinama također važni za poticanje mikrobiološke aktivnosti tla, smanjenje erozije tla, smanjenje uporabe sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva, sekvestraciju ugljika i bolje otpornosti usjeva na klimatske promjene kroz cijelu vegetaciju.
dr.sc. Mara Bogović, dipl. ing. agr.
