Vrijeme sjetve umnogome utječe na visok i stabilan prinos. Prošlogodišnje iskustvo sjetve soje, kada su relativno visoke temperature koncem ožujka i početkom travnja potaknule pojedine proizvođače na vrlo ranu sjetvu, rezultiralo je na dobrom dijelu parcela prorijeđenim sklopom ili pak presijavanjem usjeva. Rana sjetva ili sjetva u hladno tlo za posljedicu ima sporo i neujednačeno nicanje i pogrešku je teško ispraviti kasnijom tehnologijom. Isto tako, svako odgađanje sjetve van optimalnih rokova za posljedicu ima produžetak vegetacije, proraslice i na koncu smanjenje prinosa. Soja ima slične zahtjeve prema temperaturama tla za nicanje kao i naša najrasprostranjenija kultura kukuruz. Dakle, kada temperatura tla na 8 cm dubine dosegne 10 °C a vlaga tla je povoljna, možemo razmišljati o sjetvi. S obzirom da se vremenske prilike iz godine u godinu mijenjaju pa takve uvjete imamo već koncem ožujka, ili, kao što će to biti slučaj ove godine prema dugoročnim prognozama, dobrano zaći u travanj, treba biti oprezan i sjetvu započeti onda kada stanje tla osigurava brzo i ujednačeno nicanje i postizanje optimalnog sklopa. To će umnogome odrediti prinos. Kvalitetna sjetva je preduvjet dobrog prinosa, a s obzirom na skupa ulaganja granica rentabilnosti uzgoja je vrlo tanka.
Danas u ponudi imamo puno sorata različitih grupa zriobe s različitim iskustvima uzgoja: kasne sorte I. i II. grupe zriobe, srednje rane 0-I, te rane i vrlo rane sorte 00-000 grupe zriobe. Naravno, najbolji prinosi u optimalnim rokovima sjetve soje u našim uvjetima postižu se odabirom srednje kasnih i srednje ranih sorata iz grupa zriobe 0-I. Rane i vrlo rane sorte obično koristimo za kasnu ili postrnu sjetvu i znamo da zahtijevaju gušće sklopove.
Postizanje optimalnih i preporučenih sklopova od strane selekcije drugi su glavni preduvjet stabilnog prinosa. Postižu se sjetvom na razmake redova 25-45-50 cm, ovisno o raspoloživoj mehanizaciji, ali zajedničko im je da svakom zrnu soje treba osigurati podjednak vegetacijski prostor za njen rast i razvoj, odnosno maksimalno moguće iskorištenje genetskog potencijala rodnosti.
Količinu sjemena po jedinici površine određujemo prema broju preporučenih zrna korigirajući je s uporabnom vrijednosti s obzirom na čistoću i klijavost. U praksi moramo uzeti u obzir i korekciju spram kvalitete pripreme tla za sjetvu ako nam uvjeti nisu zadovoljavajući.
Zadnjih nekoliko godina sve više proizvođača ostavlja vlastito sjeme. Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2026. godinu (NN 147/25) kaže kako poljoprivredna površina ne smije biti zasijana genetski modificiranim sjemenom soje, a u istom članku, vezano za korištenje vlastitog sjemena, korisnik koji proizvodi soju iz sjemena s vlastitog poljoprivrednog gospodarstva mora dostaviti Agenciji za plaćanja do 31. prosinca tekuće godine rezultat analize sjemena soje na prisutnost genetski modificiranih organizama. S obzirom da navedena analiza ne utvrđuje klijavost i čistoću važno je prije uporabe takvog sjemena ispitati na vlastitom gospodarstvu navedene parametre ili pak zatražiti uslugu laboratorija.
Soja vrlo lako reagira smanjenjem rodnosti na pogreške u proizvodnji, a kvalitetna sjetva dobar je start za postizanje ekonomski opravdanih prinosa.
Mladen Konjević, dipl. ing. agr.