Prethodnih 7 dana zabilježene su maksimalne dnevne temperature od 14,7 °C, dok su najniže zabilježene jutarnje temperature od 2,2 °C uz relativnu vlažnost zraka oko 70%. Rast dnevnih temperatura utječe i na aktivnosti korijena te je u proljeće početkom vegetacije optimalno vrijeme za proljetnu gnojidbu vinove loze.
Vinova loza na području vinogorja Koprivnica – Đurđevac, ovisno o lokalitetu, nalazi se većinom u fenofazi kraja bubrenja pupa (BBCH 03) ili vunastog pupa (BBCH 05). U navedenim fenofazama dolazi do promjena na pupu koje su na BBCH skali označene ocjenama od 01 do 05, a odnosi se na faze u kojima pup pod pritiskom vode iz korijena bubri, ljuskice se razmiču i polako postaje vidljiva vunasta zaštita listića.
Proljetna gnojidba obavlja se često uz prvu obradu tla u vinogradu i temelji se na unosu dušičnih gnojiva koja se troše za poticanje rasta i razvoja mladica u tom razdoblju. Za gnojidbu dušikom na početku vegetacije koristimo najčešće dušična gnojiva (KAN, UREU) ili NPK formulacije s povećanim sadržajem dušika (NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15). Ukupna potrebna godišnja količina čistog dušika (N) po hektaru za proizvodnju kvalitetnog grožđa kreće se između 60 -100 kg, od čega se dio primjenjuje nakon berbe grožđa, a preostali dio u periodu vegetacije. Bujnost vinove loze, rast i razvoj u direktnoj su vezi s količinama dušika te zbog toga gnojidba treba biti uravnotežena i prilagođena potrebama biljke, odnosno temeljena na rezultatima analize tla. Nedostatak dušika s druge strane dovodi do slabijeg rasta mladica, svijetložute boje lišća i osipanja cvjetova. Unos gnojiva najbolje bi bilo obaviti prije najavljenih oborina, što bi omogućilo bržu dostupnost korijenu. Najveći dio dušika vinova loza iskoristi u periodu do cvatnje što je još jedan od razloga potrebe pravovremenog unosa ovog makroelementa.
Ukoliko se nastavi porast dnevnih temperatura u narednom razdoblju vegetacija će napredovati brže, o čemu ovisi odabir rokova za obavljanje prve prihrane vinove loze.
Leon Golub, dipl. ing. agr.