U odnosu na četiri zimska mjeseca protekle 2024./25. godine, kada je temperatura zraka bila prosječno +1,1°C iznad očekivane vrijednosti, ove zime 2025./26. taj trend zatopljenja je manji i iznosi +0,8°C iznad mnogogodišnjih prosjeka (vidi Tablicu 1.). Protekla zima je također iznadprosječno vlažna, pa je oborina tijekom protekla četiri mjeseca (bez ožujka) bilo više od višegodišnjih prosjeka (umjesto očekivanih 200,5 mm u “zimskom” je razdoblju zabilježeno 228,2 mm)! Od početka 2026. zabilježili smo dvije “snježne epizode” (uz nešto više od 25 cm snijega): pri čemu se “snježni pokrivač” zadržao na poljoprivrednim površinama 06.1.-24.1. i 20.2.-22.2. 2026.! Ipak, u rujnu i listopadu protekle 2025. godine uvjeti topline bili su malo iznad očekivanih vrijednosti, te je uz dovoljno vlage (u rujnu i listopadu ukupno 140,8 mm u središnjem dijelu uz riječnu dolinu) početni rast i razvoj usjeva uljane ozimih žitarica bio zadovoljavajući na većini županijskih polja (izuzev na poljima gdje su usjevi posijani u kasnijim rokovima).
Tablica 1. Prosječne mjesečne temperature (°C) i mjesečne oborine (mm) tijekom proteklog zimskog razdoblja 2025./2026. godine u središnjem dijelu Međimurja uz riječnu dolinu:
| Razdoblje i izmjerene vrijednosti | studeni 2025. | prosinac 2025. | siječanj 2026. | veljača 2026. | ||||
| Temp. °C | Oborine
mm |
Temp. °C | Oborine mm | Temp. °C | Oborine mm | Temp. °C | Oborine mm | |
| 2025./2026. | 4,9°C | 96,4 | 1,4°C | 37,8 | -1,6°C | 38,8 | 4,2°C | 55,2 |
| *Prosjek | 4,2°C | 72,7 | 0,9°C | 53,9 | 0,1°C | 30,6 | 0,7°C | 43,3 |
| Razlika (±) | +0,7°C | +23,7 | +0,5°C | -16,1 | -1,5°C | +8,2 | +3,5°C | +11,9 |
*višegodišnji očekivani prosjek u okolici Čakovca!
Temperature zraka su od početka 2026. promjenljive: mjesec siječanj je bio -1,5°C hladniji od očekivanog prosjeka, ali je veljača bila +3,5°C toplija od višegodišnjih vrijednosti!
U mjesecu ožujku o.g. meteorološki uvjeti su vrlo raznoliki: neobično je toplo bilo u prvih 16 dana kada su najviše dnevne temperature bile u rasponu 12,8°-19,0°C (pritom je čak 12 dana dnevna temperatura bila >17°C)! Naknadno je tjedan dana “osvježilo” uz temperature do 15°C, a najniže vrijednosti tijekom mjeseca ožujka uz riječne doline samo su jednog jutra bile >4°C (osam jutra su bile negativne temperature)! Prema najavama u drugoj polovici proteklog tjedna (26.3.-28.3.), uz olujni sjeverni vjetar, kiša je padala na svim mjernim mjestima! Manje su količine zabilježene i protekla dva dana, pa je posljednjih pet dana ukupno zabilježeno od 25,8 mm u istočnom dijelu Županije (npr. mjerno mjesto Donja Dubrava) do 36,0 mm u zapadnom Međimurju (mjerno mjesto Železna Gora)!
Zbog dugotrajnog zadržavanja vlage (rosa) tijekom listopada, studenog i prosinca protekle 2025. godine (naročito uz riječne doline Mure i Drave: npr. uz središnjem dijelu Međimurja uz rijeku Muru zadržavanje vlage na biljkama je u spomenuta tri mjeseca trajalo 10.985-24.830 minuta)(u ovogodišnja tri mjeseca trajanje vlaženja biljaka zabilježeno je u rasponu 5.750-6.005 minuta) u narednom razdoblju preporučujemo redovito provjeravati zdravstveno stanje usjeva zbog moguće pojave simptoma uzročnika bolesti!
Sredinom ovog tjedna (31.3.-02.4.) je najavljeno promjenljivo vrijeme s mogućim novim jačim sjevernim zračnim strujanjima, najviše će dnevne temperature biti u rasponu 9°-13°C, a naknadno će tijekom Uskršnjih blagdana zatopliti (16-20°C)!
VAŽNO: Zbog takvih uvjeta obavještavamo proizvođače ozimog pšenice i pšenoraži da pregledaju zdravstveno stanje usjeva, prve znakove uzročnika bolesti u središnjem i istočnom Međimurju pronalazimo posljednjih 20ak dana (Septoria, Pyrenophora), pa preporučujemo planirati i primijeniti neki od dopuštenih i dovoljno djelotvornih fungicida na važnije uzročnike bolesti (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) (“proljetno čišćenje uzročnika bolesti”).
U proteklim sezonama, ovisno o količini i rasporedu oborina, bilježili smo različiti intenzitet pojave uzročnika bolesti ozimih žitarica (npr. Septoria, Puccinia, Rynchosporium, Pyrenophora, Ramularia). Vrlo jake epifitocije bolesti smo zabilježili tijekom 2014., 2018., 2019. i 2023. sezone, dok je naprotiv u 2015., 2017., 2020. i 2022. štetnost od uzročnika bolesti ozimih žitarica bila značajno manja!
Osjetljivost različitih selekcija ozime pšenice prema uzročnicima bolesti je različita: na sortama ozime pšenice domaćih Bc i Os selekcija (npr. Anica, Bubnjar, Darija, El Nino, Kraljica, Mandica, Lorena, Ljepotica, Olimpia, Opsesija, Silvija, TataMata, Vulkan i dr.) u pravilu pronalazimo znakove smeđe pjegavosti (Septoria) i moguće žute hrđe (Puccinia) (naročito uz lokalitete blizu riječnih dolina Mure i Drave gdje se duže zadržava vlaga od rose i/ili magle). Na sortama pšenice stranih selekcija (npr. Apache, Antigua, Atlon, Basmati, Bologna, Calisol, Gaudio, Gabrio, Grandior, Farineli, Falado, Forcali, Energo, Macaron, Lenox, Ludwig, Sofru,, Sofolk, Soisson, Tenor, Viriato i dr.) u pravilu pronalazimo prve znakove žuto-smeđe pjegavosti (Pyrenophora tritici-repentis). Jača pojava bolesti je prema iskustvima iz ranijih sezona očitana na poljima koja su zasijana u ranijim rokovima sjetve (još ovisi o plodoredu i (ne)korištenju “farmerskog” sjemena)! U našoj zemlji na tržištu imamo više desetaka dovoljno učinkovitih fungicida za suzbijanje važnijih bolesti pšenica (Puccinia, Erysiphe, Septoria, Fusarium, Pyrenophora) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Pri suzbijanju bolesti ozimih žitarica krajem busanja i početkom vlatanja potrebno je utrošiti 200-300 litara škropiva/ha, moguće je dodati sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja! Krajem busanja i početkom vlatanja moguće je koristiti niže propisane doze ili količine registriranih fungicida.
Istovremeno sa fungicidima moguće je koristiti i većina vodo-topivih hranjiva s naglašenim sadržajem amino– i huminskih kiselina ili pripravaka na osnovi morskih alga, te mineralnih hranjiva fosfora i kalija, odnosno mikro-elemenata (bakar-mangan-cink) (naročito na poljima sa kasnijim rokovima sjetve i parcelama gdje je krajem proteklog mjeseca veljače bilo vidljivo otežano busanje usjeva).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.