Klimatske promjene u Hrvatskoj očituju se kroz porast temperature, češće toplinske valove, suše, poplave i podizanje razine mora. Utjecaji su kompleksni i zahtijevaju stratešku prilagodbu na svim razinama kako bi se smanjile štete i iskoristile potencijalne prednosti. Iako postoje planovi, revizije ukazuju na potrebu za boljom provedbom mjera prilagodbe.
Klimatske promjene imaju snažan utjecaj na poljoprivredu jer proizvodnja hrane direktno ovisi od temperature, padalina i stabilnosti vremenskih uvjeta. Glavni utjecaji prvenstveno su na porastu temperature, što dovodi do skraćivanja vegetacijskog perioda i stresa kod nekih kultura te posljedično smanjenje prinosa pšenice, kukuruza i soje. Kao posljedica manjka padalina dolazi i do suše i nestašica vode što dovodi do smanjenja prinosa i kvalitete usjeva. Razumljivo, dolazi do potrebe za navodnjavanjem, što povećava značajno troškove proizvodnje, a u nekim regijama dovodi i do potpunog gubitka uroda.
Sve češće su i pojave ekstremnih padalina u nepovoljnim vegetacijskim periodima, kao pred žetvu ili u vrijeme cvatnje, sa obilnim količinama vode koje uništavaju usjeve, oštećuje zemlju i dovode do erozije tla.
Klimatske promjene također pogoduju razmnožavanju insekata i biljnih bolesti, što povećava potrebu za pesticidima. Kao i širenje negativnih invazivnih vrsta koje zahtijevaju intenzivniju mehaničku obradu, ali i upotrebu snažnih kemijskih preparata za suzbijanje istih što dovodi do trajnog i ozbiljnog ugrožavanja proizvodnog potencijala.
Utjecaj klimatskih promjena na stočarsku proizvodnju
Klimatske promjene sve snažnije utječu na stočarstvo kroz porast temperatura, promjene u količini oborina, češće suše i ekstremne vremenske pojave. Prema analizama organizacija poput FAO i IPCC, stočarska proizvodnja posebno je osjetljiva jer ovisi o vodi, pašnjacima i zdravlju životinja.
Glavni problemi u stočarskoj proizvodnji pod utjecajem klimatskih promjene odnose se na:
1. Toplinski stres kod životinja dovodi do smanjenog unosa hrane, sporijeg rasta i pada proizvodnje mlijeka, značajno slabiju reprodukciju, kao i povećan mortalitet u ekstremnim toplinskim valovima. Goveda, svinje i perad posebno su osjetljivi jer slabije reguliraju tjelesnu temperaturu pri visokoj vlažnosti i vrućini.
2. Promjene u dostupnosti hrane i vode značajno utječu na:
- pašnjake – suše smanjuju prinos trave i kvalitetu krme
- smanjenje prinosa usjeve za stočnu hranu – kukuruz i soja osjetljivi su na visoke temperature i nedostatak vode
- vodoopskrbu vodom – smanjeni izvori vode povećavaju troškove proizvodnje
Posljedica je veća cijena stočne hrane i veći rizik od nestašice.
3. Širenje bolesti i parazita
Toplija i vlažnija klima značajno pogoduje i širenju parazita i kukaca (krpelji, komarci), pojavi bolesti koje su prije bile ograničene na toplija područja i većim troškovima veterinarske zaštite.
4. Ekonomija i održivost proizvodnje
Klimatske promjene dovode do povećanih troškova hlađenja objekata i osiguranja vode, nestabilnih prinosa i prihoda, te znatno većeg rizika za male proizvođače. U nekim područjima to može uzrokovati smanjenje stočnog fonda ili prelazak na druge proizvodnje.
No, postoje različite mogućnosti i mjere prilagodbe. Tako se poljoprivrednici sve više prilagođavaju kroz sadnju otpornijih krmnih kultura, izgradnju sjenila, ventilacije i sustava hlađenja, boljeg upravljanje vodom, selekciju pasmina otpornijih na toplinu i prilagodbom vremena ispaše i hranidbe. Klimatske promjene ne utječu jednako na sve vrste stoke. Razlike proizlaze iz biologije životinja, načina držanja i osjetljivosti na temperaturu i vlagu.
Goveda više reagiraju na toplinski stres na različite načine. Krave počinju smanjivati unos hrane već pri temperaturama iznad približno 25–27 °C, što smanjuje proizvodnju mlijeka. Toplinski stres dovodi i do pada plodnosti jer visoke temperature smanjuju uspješnost oplodnje i povećavaju razdoblje između teljenja. Pod utjecajem toplinskog stresa dolazi i do manjka kvalitetne krme jer suša smanjuju prinos pašnjaka i silaže kao i njihovu kvalitetu. Dolazi i do veće potrošnje vode jer mliječne krave u vrućini trebaju znatno više vode nego u umjerenim uvjetima.
Zašto su goveda osjetljiva na toplinski stres?
Goveda imaju veliku tjelesnu masu i intenzivna proizvodnja mlijeka stvara puno topline u organizmu, pa se teže hlade što može također dovesti i do problema s disanjem i radom srca, a to može dovesti i do težih oboljenja, pa čak i smrtnosti.
Svinje su izrazito osjetljive na toplinu jer se gotovo i ne znoje, pa su posebno sklone toplinskom stresu. Samim tim je i smanjen prirast i konverzija hrane jer pri visokim temperaturama jedu manje i sporije rastu što dovodi do produženja perioda tova i povećanja troškova.
Pod toplinskim stresom dolazi i do problema s reprodukcijom, pa tako visoke temperature smanjuju kvalitetu sjemena kod nerasta i plodnost krmača. Povećani su i troškovi ventilacije i hlađenja, pa se u modernim farmama sve više vodi računa o sustavima za hlađenje o kojima poprilično ovisi sama proizvodnja.
Zašto su svinje osjetljive na toplinski stres?
Debeli sloj potkožnog masnog tkiva i slabo znojenje otežavaju regulaciju tjelesne temperature.
Perad vrlo brzo pokazuje znakove toplinskog stresa (dahtanje, širenje krila). Povećanjem temperature i vlage narušen je i uzgojni ambijent u peradarnicima. To dovodi do pada nesivosti i kvalitete jaja, jer visoke temperature smanjuju proizvodnju i kvalitetu ljuske. Posljedično može doći do visoke smrtnosti tijekom toplinskih valova, osobito kod brojlera jer je napućenost u objektima velika. Pod toplinskim utjecajem povećana je potreba za ventilacijom i kontrolom mikroklime jer gubici mogu biti veliki u kratkom vremenu.
Zašto je perad osjetljiva:
Brz metabolizam i ograničena sposobnost hlađenja čine ih vrlo ranjivima na nagle toplinske valove.
Zbog utjecaja toplinskog stresa potrebna je prilagodba životinjskih objekata i infrastrukture s ugradnjom sjenila i gradnjom mjesta za hlađenje na pašnjacima što prirodno smanjuju izlaganje životinja direktnoj sunčevoj svjetlosti. Potrebno je osigurati ventilaciju, izolaciju i orijentaciju objekata u svrhu održavanja nižih temperatura u objektima za svinje, goveda i perad. Ugrađuju se sustavi prskanja/vlaženja zraka koji smanjuju toplinu u prostorima ili na pašnjacima (evaporativno hlađenje). Obavezno je povećanje dostupnosti vode i vodnih točaka što je posebno važno jer se potrošnja vode u vrućim uvjetima dramatično povećava. Ove mjere direktno poboljšavaju otpornost stoke na toplinu i pomažu održanju produktivnosti.
Juraj Ostoić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik za stočarstvo