Razdoblje niskih temperatura zraka, praćeno kišom i snijegom, usporilo je vegetaciju koštičavog voća. U narednom razdoblju očekuje se stabilizacija vremenskih prilika uz porast temperatura iznad 10 °C.
Prohladno i vlažno vrijeme nepovoljno utječe na cvatnju koštičavih voćaka (šljiva, trešnja, višnja) te pogoduje razvoju bolesti uzrokovane gljivicom Monilinia laxa, koja uzrokuje palež cvjetova i sušenje rodnih grana. Kako bi se spriječila pojava i širenje ove bolesti, zaštitu je potrebno provoditi u ključnim fazama cvatnje — na početku cvatnje, tijekom pune cvatnje te pri završetku cvatnje, ovisno o vremenskim uvjetima.
Ukoliko se pupovi na voćkama još nisu otvorili može se provesti zaštita preparatima na bazi bakra, a ukoliko je došlo do otvaranja pupa dozvolu za suzbijanje monilijske paleži cvata i rodnih grančica imaju pripravci:
Šljiva – Chorus 50 WG, Difcor, Nativo 75 WG, Teldor SC 500, Swich 62,5 SC, Signum, Scab 80 WG
Trešnja – Chorus 50 WG, Switch 62,5 WG, Nativo 75 WG, Signum, Scab 80 WG
Višnja – Chorus 75 WG, Chorus 50 WG, Signum
U nasadima šljive, s početkom cvatnje, preporuka je postavljati bijele ljepljive ploče za praćenje populacije šljivinih osica – crne šljivine osice (Hoplocampa minuta) i žute šljivine osice (Hoplocampa flava). Ovaj štetnik uzrokuje opadanje tek zametnutih plodova šljiva. Ukoliko je cvatnja šljiva slaba štete mogu biti veće od 50 %.
Ulovom više od 30 osica po jednoj ploči smatra se da će šteta biti velika te je nužna zaštita protiv ovog štetnika.
Šljivina osica odlaže jaja na čašku cvijeta iz kojih izlaze ličinke koje se ubušuju u plodić i izgrizaju njegovu unutrašnjost. Napadnuti plodići otpadaju, a na njima se može primijeniti rupica – mjesto na kojem je ličinka izašla i preselila na susjedni plodić.
Mjere zaštite dozvoljenim insekticidima protiv ovog štetnika provode se u fazi precvjetavanja, kada opadne 2/3 cvijeta,
Preporučena sredstava primijeniti sukladno uputama proizvođača i u skladu sa Fitosanitarnim informacijskim sustavom (FIS).
Prema Zakonu o održivoj uporabi pesticida (NN 46/2022) te Pravilniku o uvjetovanosti i socijalnoj uvjetovanosti (NN 71/2025) korisnici su dužni voditi evidenciju o korištenju SZB – više na linku: https://savjetodavna.mps.hr/2026/02/02/obavijest-o-elektronskom-vodenju-evidencije-o-uporabi-sredstava-za-zastitu-bilja/ , čuvati račune za kupljene pesticide, propisno skladištiti SZB i zbrinjavati ambalažni otpad od SZB, atestirati uređaje za aplikaciju.
Martina Orešković, dipl. inž. agr.
E-mail: Martina.Oreskovic@mps.hr