Osjetno zahlađenje uz izuzetno jak vjetar i oborine usporilo je rast i razvoj ratarskih i krmnih usjeva te onemogućilo provedbu agrotehničkih mjera odnosno drugu prihranu ozimih strnih žitarica. Uljana repica na većini površina nalazi se u početku cvatnje, a ozime strne žitarice u fazi vlatanja. Nakon smirivanja vremenskih uvjeta, treba obići usjeve i provesti potrebne mjere njege.
Pšenica
Drugu prihranu pšenice potrebno je obaviti u trenutku zametanja klasića (početak vlatanja). Količina dušičnog gnojiva i vrijeme primjene ovise o stanju razvijenosti usjeva pšenice. Drugu prihranu pšenice treba obaviti kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (oko 2 cm). Količina primijenjenog dušika može biti veća od 55 kg/ha jer više ne postoji opasnost polijeganja. Količine ovise o stanju usjeva i sortnim karakteristikama te očekivanom prinosu.
Ječam
Prihrana ječma ovisi o namjeni proizvodnje. Ako je ječam namijenjen industriji slada (pivarski ječam) pravovremenoj primjeni dušičnih gnojiva treba posvetiti posebnu pozornost. Prvu prihranu trebalo je obaviti odmah nakon proljetnog „kretanja vegetacije“ (40 – 50 kg/ha dušika), a drugu do početka vlatanja (najviše do 20 – 30 kg/ha dušika) jer kasnija prihrana može povećati sadržaj bjelančevina u zrnu, što je nepoželjno u industriji slada. Ako je ozimi ječam namijenjen hranidbi stoke, druga se prihrana može obaviti i u vlatanju. Kod proljetnog ječma provodi se samo jedna prihrana u fazi busanja sa 30 – 50 kg dušika/ha. Budući je ječam osjetljiv na polijeganje preporuča se primjena regulatora rasta koji skraćuju i učvršćuju stabljiku.
Pšenoraž
Potreba za provedbom druge prihrane ovisi o velikom broju čimbenika. U uvjetima intenzivne proizvodnje, na srednje plodnom tlu može se preporučiti količina 100 kg/ha KAN-a.
Zob
Druga prihrana ozime zobi se uglavnom izostavlja (zob je sklona polijeganju). Jaru zob potrebno je prihraniti tijekom busanja. Odluka ovisi o stanju usjeva i plodnosti tla.
Obzirom na okolišne uvjete tijekom proteklih 10-tak dana, treba obratiti pozornost na pojavu štetnih organizama i po potrebi obaviti suzbijanje. Preporuke se redovito objavljuju prema poljoprivrednim kulturama i područjima (županijama/grad Zagreb) i dostupne su na poveznici: https://savjetodavna.mps.hr/preporuke-zastita-bilja/
Pripreme za sjetvu termofilnih jarih ratarskih vrsta
Na površinama na kojima se provodi klasična (konvencionalna obrada) uglavnom je zatvorena zimska brazda i oranice su pripremljene za proljetnu sjetvu. Na području Koprivničko-križevačke županije temperatura tla tijekom posljednjih 10 dana je ispod 10oC na svim lokacijama na kojima se redovito prate vremenske prilike (meteorološke postaje). Temperatura tla i zraka, vlaga i ostali okolišni čimbenici utječu na brzinu klijanja i nicanja. Dovoljno je prisjetiti se prošle godine i vremenskih uvjeta tijekom travnja i svibnja koji su značajno utjecali na dinamiku sjetve, nicanja te početnog rasta i razvoja jarih ratarskih kultura te na ostvaren sklop (broj biljaka po jedinici površine).
mr. sc. Tatjana Martinović