U istočnoj Hrvatskoj optimalni rokovi za sjetvu kukuruza najčešće se kreću od početka do kraja travnja. Na vrijeme sjetve najviše utječu vlažnost i temperatura tla.
U prethodnim godinama, koje su bile izuzetno sušne, uočeno je da je ranija sjetva utjecala na bolju iskoristivost vlage iz tla, a time i na veći prinos u odnosu na kasniju sjetvu.
Tijekom ožujka na području Vukovarsko-srijemske županije palo je oko 80 l/m² kiše, a kako u proteklom tjednu nije bilo više oborina, a minimalna temperatura tla na dubini od 5 cm dosegnula je 8 – 10 °C, stekli su se optimalni uvjeti za brzo i ujednačeno klijanje i nicanje.
Kukuruz najbolje uspijeva na dubokim plodnim tlima, u plodoredu iza strnih žitarica ili leguminoza. Na području Slavonije uspijevaju hibridi FAO 200-600 grupe zriobe. Na izbor FAO grupe značajno utječe i namjena proizvodnje (zrno ili silaža).
Dubina sjetve ovisi o vlazi tla (4 – 7 cm), a gustoća sklopa (55 000 – 85 000 biljaka/ha) o FAO grupi zriobe.
Principi gnojidbe za kukuruz jednaki su onima za ostale ratarske kulture, a osnova je provedena kemijska analiza tla i planirani prinos. Gnojidba se obavlja u više navrata, najčešće prilikom obrade tla. Oko 2/3 fosfornih i kalijevih gnojiva, te 1/3 dušičnih gnojiva dodaje se zajedno s osnovnom obradom tla u jesen (NPK 7:20:30, NPK 10:30:20 i urea (46% N). Preostale potrebe za fosfornim i kalijevim gnojivima te 1/3 dušičnih gnojiva moguće je dodati u startnoj gnojidbi, zajedno sa sjetvom, kada se primjenjuje gnojivo ujednačene formulacije NPK 15:15:15.
Preostale potrebe za dušikom, najčešće u obliku KAN-a (27% N), unose se prihranom, tijekom kultivacije kukuruza.
U našim se uvjetima tijekom vegetacije, obično obavlja jedna, a ponekad i dvije međuredne kultivacije. One su vrlo korisne na teškim, zbijenim i slabo prozračnim tlima.
Na visinu prinosa, uz sve navedeno, vrlo važnu ulogu ima i zaštita od korova, koju treba obavljati po principima integrirane zaštite bilja.
Anica Pavičić, dipl. ing. agr.