U proizvodnji ratarskih kultura visina ostvarenih prinosa izabrane uzgajane biljne vrste ovisna je o mnogobrojnim faktorima. Na neke od faktora prinosa tijekom proizvodnje možemo utjecati, dok na neke poput vremenskih prilika nemamo utjecaj. Sjetva većine jarih ratarskih kultura obavlja se tijekom mjeseca travnja. Faktori prinosa na koje imamo utjecaj su:
- izbor odgovarajućeg tipa tla za uzgajanu biljnu vrstu
- izbor sortimenta prilagođenog podneblju uzgoja
- provedba pravodobnih i odgovarajućih agrotehničkih mjera
Greške prilikom sjetve kukuruza, suncokreta i soje mogu uzrokovati smanjenje potrebnog sklopa uzgajane vrste te u konačnici uzrokovati smanjenje ostvarenog prinosa. Iako suncokret ima snažan korijen koji može koristiti hraniva iz dubljih slojeva tla, najviše mu odgovaraju tla dobro opskrbljena organskom tvari, rahlog i strukturnog oraničnog sloja, dobrog kapaciteta za vodu i zrak, neutralne reakcije. Plitka i zbijena tla, laka i pjeskovita te kisela tla nisu dobar izbor za uzgoj suncokreta. Na slabije plodnim tlima potrebno je prema provedenoj analizi tla obilnije gnojiti, dok je na kiselim tlima neophodno provesti kalcizaciju tla. Ovisno o području na kojem se uzgaja potrebno je odabrati hibrid odgovarajuće dužine vegetacije.
Sjetvu suncokreta možemo započeti kada se temperature tla na dubini sjetve (ovisno o tipu tla i krupnoći sjemena 4 – 6 cm) ustale na 8 °C. Pri sjetvi je potrebno voditi računa o normi sjetve ovisno o duljini vegetacije hibrida, kao i o dubini provedene sjetve zbog mogućeg slabijeg nicanja uzrokovanog preplitkom ili predubokom sjetvom. Previše gusta sjetva može stvarati probleme u nalijevanju zrna, dok prerijetka dovodi do povećanog razvoja bočnih izbojaka i razvoja neujednačenih glava. Izbjegavati stvaranje pokorice zbog ujednačenog nicanja.
Svi tipovi tala, osim jako pjeskovitih, jako kiselih i slanih te plitkih tala, dolaze u obzir za proizvodnju soje, ali prinosi jako variraju. Ukoliko se uzgaja na tlima manje plodnosti potrebno je više pažnje posvetiti gnojidbi i obradi tla. Soja daje dobre rezultate i na lošijim tlima ako ima dovoljno vlage tijekom vegetacije, naročito ljeti. Optimalni pH za uzgoj soje je 6,5 – 7,2 (neutralna tla). Rok sjetve ovisi o odabranoj sorti, stanju tla, klimatskim faktorima i području uzgoja. Sjetva soje poklapa se otprilike u isto vrijeme kao i sjetva kukuruza (temperatura tla 8 – 10 °C). Optimalna dubina sjetve je 4 – 6 cm.
Prilikom izbora hibrida kukuruza za sjetvu vrlo važna značajka je duljina vegetacijske sezone i pripadnost određenoj vegetacijskoj grupi zrelosti (FAO grupa). Prikladnost FAO grupe za uzgoj na nekom području usko je povezana s čimbenicima okoliša, od kojih su najvažniji suma temperatura i količina oborina tijekom vegetacije. Ukoliko se kukuruz uzgaja za zrno uobičajena je preporuka uzgoja na području sjeverozapadne Hrvatske vegetacijskih grupa 300-400. Stabilni i isplativi prinosi kukuruza mogu se postići ukoliko smo sjetvom zadovoljili sljedeće sklopove ovisno o vegetacijskim grupama dozrijevanja:
- vegetacijska skupina 200 80 – 85 000 biljaka/ha
- vegetacijska skupina 300 65 – 70 000 biljaka/ha
- vegetacijska skupina 400 60 – 70 000 biljaka/ha
- vegetacijska skupina 500 55 – 65 000 biljaka/ha
- vegetacijska skupina 600 50 – 60 000 biljaka/ha
Najvažniji čimbenik koji određuje početak sjetve kukuruza je temperatura tla. Sjetva može početi kad je temperatura tla u prosjeku 10 °C.
Suzana Pajić, dipl. ing. agr.