Nekad su poljoprivrednici najrašireniju kulturu na međimurskim oranicama kukuruz započeli sijati nakon blagdana Svetog Jurja (23.4.), ali s klimatskim promjenama od početka novog milenija ista agrotehnička mjera započinje ranije. Kraj druge dekade ovog mjeseca obilježile najavljene hladne noći: 09.4. i 10.4. s najnižim jutarnjim temperaturama zraka uz riječne doline od -0,4° do -1,1°C! Od druge dekade mjeseca travnja o.g. (11.4.-20.4.) svi su dani s najvišim temperaturama zraka u rasponu 14,8° do 24,8°C! Nakon 13.4. 2026. temperatura zemljišta na dubini 7 cm porasla je s vrijednosti 8,8°C (10.4.) do 10,2°C (u naknadnih tjedan dana sve do 12,3°C). Upravo je proteklog tjedna (13.4.-18.4.) većina međimurskih proizvođača kukuruza na većini parcela obavila sjetvu! Ukupno smo oborina na području Županije do proteklog vikenda (19.4.) zabilježili u simboličnim količinama: od 0,2 mm do 1,4 mm! Prema najavama u proteklih 36 sati na većini mjernih mjesta u Međimurju je zabilježena različita količina oborina: nešto manje u istočnom dijelu Županije (4,4 mm Donja Dubrava), a više u zapadnom Međimurju (od 11,0 Železna Gora do 13,1 mm Sveti Urban)! Na nekim mjestima uz riječnu dolinu Drave u središnjem dijelu količina oborina je u protekle dva dana nešto veća (npr. Nedelišće 21,1 mm)! Na većini ostalih lokaliteta količina oborina u proteklim satima je od 5,6 mm (Orehovica) do 8,6 mm (Mursko Središće)!
U naredna dva dana očekujemo nešto svježije vrijeme (14°C), a naknadnih 3-4 dana ponovno porast dnevnih temperatura na 19-20°C! Manja količina oborina očekuje se sredinom dana (21.4.)!
Na poljima gdje su usjevi kukuruza posijani moguće je u narednom razdoblju, prije nicanja, planirati primjenu dopuštenih zemljišnih (rezidualnih) herbicida (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/), uz poznavanje pripadajućih ograničenja.
Korovna flora kukuruza tipično je “okopavinska“! Višegodišnjim istraživanjem Zavoda za zaštitu bilja i Zavoda za herbologiju pri Agronomskom fakultetu u Zagrebu tri najčešće i najbrojnije korovne vrste koje se javljaju u hrvatskim “okopavinama” (kukuruz, krumpir, šećerna repa, soja, suncokret) su koštan ili kostrva (Echinochloa crus gali) (40-tak biljaka/m²), limunđik (“partizanka” ili fazanuša ili ambrozija) (Ambrosia elatior) (30-tak biljaka/m²) i loboda (Chenopodium album) (30-tak biljaka/m²)! Uz riječnu dolinu (Drava) posljednjih tridesetak godina sve više se širi europski mračnjak (Abutilon)!
Stoga u najraširenijoj “okopavini” proizvođači uglavnom kemijski suzbijaju neželjene biljke primjenom herbicida, a ovisno o dominantnim korovnim vrstama po pojedinim parcelama treba birati način (rokove) i izbor dopuštenih pripravaka (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/). Proizvođači kukuruza mogu obaviti “preventivno” suzbijanje sjemenskih širokolisnih i travnih korova primjenom zemljišnih herbicida! Uz dobru sjetvenu pripremu tla, količina i raspored oborina značajno utječu na učinkovitost zemljišnih (rezidualnih) herbicida (pre-em) (trenutna vlažnost površinskog zemljišta bi trebala biti optimalna za djelotvornost ove skupine)!
Na poljima kukuruza gdje ima višegodišnjih korova, npr. pirike (Agropyron), osjaka (Cirsium), slaka (Convolvulus), divljeg sirka (Sorghum) i sl. treba planirati naknadnu primjenu herbicida nakon nicanja kukuruza i korova (post-em), jer se višegodišnji korovi koji rastu iz podzemnih izdanaka ne mogu uspješno suzbiti zemljišnim herbicidima. U našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravaka za suzbijanje korova u kukuruzu, pa je moguće planirati primjenu različitih pripravka u suzbijanju korova kukuruza već nakon sjetve a prije nicanja, odnosno neki od njih se mogu koristiti i nakon nicanja do 3. (ili 4.) lista kukuruza (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Neke od zemljišnih (rezidualnih) herbicida je potrebno obavezno primijeniti prije nicanja kukuruza (npr. flumioksazin) jer naknadno u kombinaciji sa zemljišnim graminicidima depresivno (fito-toksično) djeluju na iznikle biljčice kukuruza. Primijeniti propisane količine pripravaka prema uputama, prskati za mirna vremena, a utrošiti 250-400 litara škropiva/ha (kod aplikacije spriječiti zanošenje na osjetljive susjedne usjeve u nicanju – npr. krumpir, soju, mrkvu i slično).
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.