Preporuke za tehnologiju uzgoja, Ratarstvo, Ratarstvo, Savjeti

Uzgoj lucerne u Slavoniji: zašto lucerišta danas traju kraće nego nekada

Lucerna je i dalje jedna od najvrjednijih krmnih kultura u Slavoniji, osobito na gospodarstvima usmjerenim na proizvodnju mlijeka, tov junadi i ovčarstvo. Zbog visokog sadržaja bjelančevina, dobre probavljivosti i više otkosa tijekom vegetacije s pravom se naziva “kraljicom krmnih kultura”. Duboka slavonska tla, osobito černozemi i kvalitetna aluvijalna tla, iznimno pogoduju lucerni. Najbolje rezultate daje na tlima neutralne reakcije, dobre strukture i bez zadržavanja vode. Dugotrajnost usjeva počinje pravilnom pripremom tla. Duboka obrada, dobra opskrbljenost fosforom i kalijem te optimalan rok sjetve ključni su za snažan razvoj korijena.

Najveća pogreška u praksi je prečesta i preniska košnja. Takav način korištenja iscrpljuje pričuve u korijenu i ubrzava prorjeđivanje sklopa. Nekada su klimatski uvjeti bili stabilniji, gnojidba uravnoteženija, a broj otkosa umjereniji. Zbog toga je lucerna mogla ostati produktivna i do sedme godine.

Današnja proizvodnja suočena je s ljetnim sušama, toplinskim stresom, padom pH tla, manjkom kalija i većim pritiskom bolesti korijena. Uz to, ekonomska računica često nalaže ranije preoravanje.

Uz pravilnu kalcizaciju, redovitu gnojidbu fosforom i kalijem, viši rez pri košnji i pravilan plodored, trajnost lucerišta u Slavoniji može se ponovno produžiti na 6 do 7 godina.

 

Ružica Kovačević, dipl. ing. agr.