Voćarstvo i maslinarstvo

Obavijest tržnim proizvođačima oraha

Početkom druge dekade mjeseca ožujka (12.3.) upućene su smjernice za zaštitu plantažnih nasada oraha! Kao i druge lupinaste (orašaste) voćne vrste (npr. lijeska, kesten) u nasadima oraha bilježimo relativno mali broj neželjenih organizama u odnosu na druge voćne vrste (npr. jabučaste, koštičave, jagodaste ili bobičaste), pa su isti vrlo prikladni za ekološku proizvodnju.

Među štetnim organizmima životinjskog podrijetla zadnjih desetak godina dominantan problem postaje orahova muha (Rhagoletis completa) (razvija jednu generaciju godišnje u drugom dijelu ljeta!), a povremeno se dojavljuju štete od drugih uzročnika “crvljivosti” (npr. jabučni savijač – Cydia pomonella). Vrlo rijetko na orasima pronalazimo lisne uši i grinje. Od uzročnika biljnih bolesti u Međimurju je vrlo česta, a pojavljuje se gotovo svake sezone siva pjegavost oraha (Gnomonia leptostyla). Povremeno smo pronalazili bakterijsku tamnu pjegavost i palež – uglavnom u mladim nasadima (Xanthomonas campestris pv. juglandis).

 

Tablica 1. Niske negativne temperature (°C) zabilježene u prvim noćnim i jutarnjim satima dana 01.5. 2026. na nekim županijskim mjernim mjestima uz riječne doline:

Mjesto 0.00 01.00 02.00 03.00 04.00 05.00 06.00
M.Središće 1,55° 1,16° -0,25° -0,91° -1,36° -1,38° -0,48°
D.Dubrava 0,21° -0,16° -0,74° -1,2° -1,96° -1,29° 0,85°
Kotoriba -1,82° -2,27° -2,45° -3,21° -3,5° -3,76° -3,45°

 

Gledano u mjesečnim prosjecima protekli travanj je na području središnjeg Međimurja uz riječnu dolinu bio tek nešto topliji od očekivanja (+1,4°C), ali su mjesečne oborine bile vrlo skromne: samo 9,8 mm ili 81,6 % manje od očekivanja (od početka kalendarske 2026. godine na istom je lokalitetu zabilježeno “samo” 147,6 mm oborina ili 18,9 % manje od očekivanih količina)! Kraj prve dekade proteklog mjeseca obilježile su vrlo hladne noći: 09.4. i 10.4. tijekom kojih su na većini mjernih mjesta uz riječne doline zabilježene negativne temperature zraka (od -0,4° do -1,1°C)! Od druge dekade mjeseca travnja o.g. (11.4.-28.4.) većina je dana bila s najvišim temperaturama zraka u rasponu 14,8° do 27,6°C! Ali, istovremeno su najniže jutarnje temperature, uz spomenute negativne vrijednosti, u istom razdoblju najčešće bile u rasponu od 0,08° do 6,65°C! Negativne su vrijednosti ponovno zabilježene krajem proteklog tjedna samo na mjernom lokalitetu Kotoriba: od -0,88° do -1,62°C (na dane 23.4. i 24.4.), a prve svibanjske sate obilježile su najavljene negativne temperature (mraz) (vidi Tablicu 1.)! Najniža temperatura zabilježena je na mjernom mjestu Kotoriba (-3,76°C), pa vlasnicima nasada oraha, ali i drugih voćnih vrsta, preporučujemo procijeniti negativan utjecaj niskih temperatura zabilježenih 01.5. 2026.!

U narednim danima očekujemo porast temperatura na vrijednosti 24-27°C, a jutra će također biti toplija (9-15°C)! Najavljene su moguće oborine sredinom ovog tjedna (06.5./07.5.)!

U takvim smo uvjetima tijekom mjeseca travnja zabilježili samo jednu primarnu zarazu oraha uzročnikom sive pjegavosti lišće (Gnomonia)(20.4.)!

S klimatskim promjenama mjesec svibanj posljednjih 15-ak godina postaje međimurski najkišovitiji mjesec, pa ako sezone taj trend bude ostvaren (u prvom tjednu nema takve najave) mogli bismo na nezaštićenim stablima i pri osjetljivim sortama oraha ponovno bilježiti pojavu navedenih uzročnika bolesti (Gnomonia, Xanthomonas).

Moguće naknadne ljetne oluje sa grmljavinskim pljuskovima i izraženom sparinom  sve više pogoduju razvoju bolesti voćaka iz skupine pjegavosti i paleži lišća, a često su napadnuti i plodovi. Jače zaraze uzročnikom sive pjegavosti (Gnomonia) pogoduju međusobnom spajanju sve brojnijih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. U slučaju kasnijih zaraza ostaju na stablima ali su sitniji od zdravih, imaju slabije razvijene jezgre i manje su ukusni. Mogu mumificirati (potpuno pocrne i smežuraju), pa ostaju visjeti na stablima do kasno ujesen ili tijekom zime. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni. Najpovoljnija temperatura za infekciju je 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za  usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! U našoj se zemlji ova bolest oraha može suzbijati registriranim anorganskim fungicidima na osnovi bakra (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili nekim organskim kombiniranim pripravcima! U ekološkoj proizvodnji moguće je, pored bakarnih fungicida, koristiti mikrobiološke pripravke i sumporno-vapno. Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.

Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. bijela pjegavost orahova lista (Microstoma juglandis), antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra, mikrobioloških pripravaka i sumpornog-vapna umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti!

Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje!

Tretiranje bakarnim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima gdje se na deblima primjećuju znakovi raka kore, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim elementarnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!

Prema višegodišnjem iskustvu u Međimurju prve ulove orahove muhe (Rhagoletis completa) očekujemo i bilježimo tek početkom zadnje dekade mjeseca srpnja (20.7.-25.7.)!

 

VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).

 

 

mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.

milorad.subic@mps.hr