U posljednje tri godine proizvođači rajčice u zaštićenim prostorima na području Bjelovarsko-bilogorske županije suočavaju se s ozbiljnim problemima uzrokovanima jednim od najopasnijih štetnika ove kulture – južnoameričkim moljcem rajčice (Tuta absoluta, Povolny, 1994).
Ovaj štetnik potječe iz Južne Amerike, a u Republici Hrvatskoj prvi je put zabilježen 2009. godine. Pretpostavlja se da je u Europu unesen putem zaraženih plodova rajčice i ambalaže u kojoj su transportirani, dok je na područje županije najvjerojatnije stigao putem zaraženih presadnica.
Iako je njegova pojava najizraženija u proizvodnji rajčice u zaštićenim prostorima, tijekom 2025. godine simptomi su zabilježeni i na otvorenom. Osim rajčice, prisutnost ovog štetnika potvrđena je i na drugim vrstama iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Štete koje uzrokuje mogu biti vrlo velike, što je potvrđeno tijekom 2024. godine kada su proizvođači u pojedinim slučajevima bili prisiljeni uništiti usjeve rajčice u plastenicima već u rujnu.
Odrasli oblik ovog štetnika je mali leptir duljine 5 do 7 milimetara, sivkaste boje. Jaja su vrlo sitna, žućkasto-bijela i valjkastog oblika. Gusjenice narastu do 7 do 8 milimetara, a boja im varira od krem do zelenkastih i ružičastih nijansi, dok su glava i nadvratni štit crne boje. Kukuljice su valjkaste, u početku zelenkaste, a kasnije poprime smeđu boju.
Životni ciklus
Južnoamerički moljac rajčice razvija velik broj generacija godišnje, najčešće između osam i dvanaest, ovisno o temperaturi zraka i sortimentu rajčice. Donji temperaturni prag razvoja iznosi oko 8 °C, pa u uvjetima blažih zima može biti prisutan tijekom cijele godine u zaštićenim prostorima. Razvojni ciklus uključuje stadije jaja, gusjenice, kukuljice i odraslog oblika. Leptiri su najaktivniji noću, ali se kod jakih napada mogu uočiti i tijekom dana, osobito prilikom kretanja kroz plastenik. Štetnik se širi aktivnim letom, ali i uz pomoć vjetra.
Najveće štete uzrokuju gusjenice koje se ubušuju u listove, stabljiku i plodove rajčice, pri čemu stvaraju karakteristične hodnike. U listovima ti hodnici smanjuju asimilacijsku površinu, a kod jačih napada dolazi do njihovog spajanja, nekroze tkiva i značajnog smanjenja prinosa te kvalitete plodova. Plodovi mogu biti napadnuti već od faze zametanja, a oštećenja se očituju kao hodnici ili ulazne rupice kroz koje gusjenica prodire u unutrašnjost. Takvi plodovi postaju osjetljivi na sekundarne infekcije patogenim gljivicama.
Važno je razlikovati ove štete od onih koje uzrokuju lisni mineri rajčice (Liriomyza spp.), čiji su hodnici uži, vijugavi i često prošireni na krajevima.
Mjere suzbijanja
Učinkovita zaštita od ovog štetnika temelji se na integriranom pristupu koji uključuje kombinaciju različitih mjera.
Preventivne agrotehničke mjere: Podrazumijevaju primjenu plodoreda, uklanjanje korova, osobito onih iz porodice pomoćnica, korištenje zdravstveno ispravnih presadnica te pravilnu obradu tla, gnojidbu i navodnjavanje.
Mehaničke mjere: Postavljanje mrža protiv insekata na ulazna vrata i bočne otvore, no nedostatak ove mjere je što kasnije prilikom visokih temperatura traka te mreže pridonose jačem zagrijavanju prostora, obavezno je provoditi uklanjanje i uništavanje zaraženih biljaka
Fizikalne mjere: Postavljanjem lovnih lampi u zaštićene prostore i primjena crnih ljepljivih ploča u cilju smanjenja populacije štetnika
Metoda konfuzije: Prije sadnje presadnica rajčice u trajno zaštićenom prostoru moguća je primjena metode konfuzije postavljanjem seksualnih feromona. U RH registrirano je sredstvo PHEROMAZE TUTA. Primjenjuje se u količini 250-300 dispenzora/ hektaru.
Metoda masovnog ulova: Provodi se postavljanjem lovnih posuda sa vodom i seksualnim atraktantom za masovni ulov, potrebno je postaviti 20-30 lovki.
Biološke mjere: Provodi se uvođenjem u zaštićeni prostor prirodne neprijatelje kao što su: predstorske stjenice (Nesidiocoris tenuis (Reuter), Podisus nigrispinus (Dallas) i Macrolophus caliginosus Wagner), te parazitske osice Trichogramma pretiosum.
Suzbijanje se može provoditi i uporabom mikrobioloških pripravaka na osnovi Bacillus thuringiensis subsp kurstaki (Lepinox Plus, Dipel DF), te na osnovi virusa Betabaculovirus phoperculellae pripravak Tutavir.
Kemijske mjere: Uz sve navedene mjere, u slučaju jačeg napada nužna je i primjena registriranih insekticida, pri čemu je važno pridržavati se preporuka i rokova primjene:
Affirm, Ampligo, Alverde*, Neemik Ten, Azatin EC, Neemazal-T/S.
*Krajnji rok za primjenu zaliha 30.06.2026.
Tijekom cijele vegetacije potrebno je pratiti populaciju štetnika postavljanjem delta lovki 2-4 lovke/ ha kod proizvodnje na otvorenom, odnosno, 1 delta lovka po plasteniku u cilju kontrole učinkovitosti opisanih metoda suzbijanja.
Samo kombinacijom svih dostupnih metoda moguće je učinkovito smanjiti populaciju ovog štetnika i osigurati stabilnu i kvalitetnu proizvodnju rajčice.
Suzbijanje južnoameričkog moljca rajčice zahtijeva sustavan, pravodoban i stručan pristup, jer u protivnom može doći do potpunog gubitka uroda.
Jadranka Berić dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@mps.hr