Preporuke za zaštitu bilja, Savjeti, Voćarstvo, Voćarstvo i maslinarstvo, Zaštita bilja

Preporuka vlasnicima trajnih nasada lijeske

Pregledom trajnih nasada lijeske u Osječko-baranjskoj županiji, utvrđeno je kako su sorte lijeske (ovisno o sortimentu) u fenofazi – završetka oplodnje, izduživanja plodnice i početka rasta plodova (BBCH skala: 69-70; Slika 1.).

Kako se približava sredina mjeseca svibnja, nasadi lijeske polako ulaze u „kritični period“ koji traje približno 2 mjeseca u kojem je potrebno zaštititi list i plod od gospodarski značajnih bolesti i štetnika. Preporuka je obilazak nasada i pregled stanja na grmovima/stablima barem dva puta tjedno, kako bi bilo vremena za možebitno poduzimanje hitnih mjera zaštite.

rodna cvat lijeske
Slika 1. Rodna cvat lijeske Tonda di Giffoni, snimljena 04.05.2026. Fenofaza razvoja BBCH: 69 (snimio T. Validžić)

 

Bolesti lijeske

Voćari koji su na vrijeme obavili prvu proljetnu zaštitu s bakarnim i sumpornim sredstvima (fenofaza završetka cvatnje tj. kada su njuške tučka potamnile, trebaju voditi računa kako je u proteklih 15 dana pala relativno manja količina oborina a zabilježeni podaci na CDA postajama u Osječko-baranjskoj županiji su slijedeći: Čeminac-12,2 mm, Topolje-7,4 mm, Donji Miholjac-11,9 mm, Našice-20,3 mm, Đakovo-28,4 mm, Čepin-37 mm i Bizovac-9,3 mm. Pošto je na pojedinim lokalitetima količina oborine prelazila 20 mm a prema DHMZ prognozi za 07. svibnja, najavljene u nove oborine, preporuka obavljanje zaštite nasada lijeske sa pripravcima na bazi bakra i to u smanjenim dozama prema uputi na etiketi. Prema FIS-bazi u RH registrirani su pripravci na bazi bakarnog hidroksida (Champion WG 50, 2-3 kg/ha) i bakarnog oksiklorida (Neoram WG, 0,2-0,25%). Navedene dozacije/ koncentracije odnose se na primjenu navedenih pripravaka u smanjenoj dozi tj. „u zeleno“.

Kako smo u RH vrlo ograničeni u izboru fungicidnih aktivnih tvari u zaštiti lijeske, voćarima se može preporučiti i korištenje pripravaka na bazi bakra koji su registrirani kao ojačivači bilja. Neki od navedenih pripravaka su: Fungichel (organsko-bakreni kompleks), Fitolabicuper, Copfort (bakarni-glukonat), Kalex EVO (karboksilne kilseline+bakar) i sl., a koji prema navodima proizvođača imaju translokacijska svojstva (lokal sistemik) i teže se ispiru nakon oborina. NAPOMENA: Navedeni pripravci imaju relativno mali sadržaj bakra (najčešće do 5%), te je ove pripravke potrebno racionalno uklopiti u redoviti program zaštite lijeske.

 

Nakon što lijeska dostigne fenofazu prema skali BBCH-72, tj. kada su zametnuti plodovi promjera do 10 mm (Slika 2.), potrebno je u zavisnosti od oborina i prethodnog termina zaštite, spriječiti razvoj i širenje gljivičnih oboljenja (Smeđa trulež plodova-Monilinia spp., trulež jezgre plodova – Cladosporium, Didymella, Fusarium, Alternaria, Botrytis, Phoma i dr.) na plodove. U fenofazi BBCH 71-72, uz pripravke na bazi bakra preporuka je uvesti i kombinirani sistemični pripravak na bazi piraklostrobina + boskalida (Signum) u dozi od 1,0 kg/ha. Za očekivati je kako će nasadi lijeske u ovoj fenofazi biti od 15. svibnja tekuće vegetacijske sezone.

 

rodna cvat sorte
Slika 2. Rodna cvat sorte Tonda di giffoni snimljena 12.05.2025. Fenofaza razvoja BBCH-72 (snimio T. Validžić)

 

Posljednjih nekoliko godina u nasadima u Osječko-baranjskoj županiji, pepelnica lijeske (Phyllactinia corylea)  vrlo se rijetko susreće. U slučaju prvih simptoma, za zaštitu se mogu koristiti samo kontaktni pripravci na bazi sumpora (Chromosul 80, Thiovit Gold, Cumulus DF, Cosavet DF, Microthiol special disperss, Heliosoufre S). NAPOMENA: Većina bakarnih i sumpornih pripravaka dobro se miješaju što olakšava zaštitu i smanjuje broj potrebnih tretmana/prohoda.

 

Štetnici lijeske

Kada se govori o štetnicima lijeske, u pojedinim nasadima primijećena je pojava prve generacije zelenih lisnih ušiju (Myzocallis spp. i Hyalopterus spp. i dr.) – Slika 3. Simptomi napada lisnih ušiju vrlo se lako prepoznaju već kod ulaska u nasad, jer su listovi naočigled „vlažni“ i sjajni što je posljedica lučenja medne rose od strane lisnih uši koja pada s naličja gornjih listova na lice donjih listova i plodova. Medna rosa na plodovima, idealna podloga za klijanje spora i brzi razvoj gljiva čađavica i gljivičnih oboljenja plodova. Za suzbijanje lisnih ušiju u lijesci, registrirano je pripravak na bazi deltametrina (Decis 100 EC – kontaktni i želučani). Uz navedeni pripravak može se dodati i pripravak na bazi silikonskih polimera (Silmax EC i sl.), koji poradi efekta ljepljive površine, imobilizira i sprječava širenje štetnika na biljnim organima. NAPOMENA: Posljednjih godina, voćari sve češće prijavljuju smanjenu učinkovitost pripravaka na bazi djelatne tvari deltametrin na lisne uši, što je vjerojatno posljedica razvoja rezistentnih populacija lisnih uši.

NAPOMENA: Poradi IPM regulative, ostali registrirani pripravci na bazi deltametrina (Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri) za suzbijanje lisnih uši u lijesci, smiju koristiti od fenofaze bubrenja pupova do početka cvatnje (BBCH 50-59) tj. registrirani su za tretman suzbijanja zimskih jaja. Međutim, pripravci Scatto, Rotor super, Demetrina 25 EC i Deltagri  mogu se koristiti i u punoj vegetaciji lijeske sve do fenofaze postizanja karakteristične veličine ploda (BBCH 70-79) ali samo za suzbijanje jabukovog i kestenovog savijača.

U trenutnoj fenofazi razvoja lijeske, fitofagne stjenice ili „smrdljivi martini“ (posebno Smeđa mramorirana stjenica – Halyomorpha halys), nije potrebno suzbijati jer tijekom obilaska nasada nisu zamijećene značajnije populacije. Međutim, preporuka je nakon razvoja plodova (kada su promjera 10 mm), obavljanje povremenih pažljivih vizualnih pregleda 5-10% stabala kako bi se utvrdila eventualna nazočnost imaga (odraslih oblika). Kritični broj je pronalazak dva odrasla stadija (imaga) po stablu/grmu. Za suzbijanje fitofagnih stjenica u RH imamo registrirani  pripravak na bazi lambda-cihalotrina (Karate Zeon), koji se primjenjuje u dozi od 0,2 L/ha.

 

lisne uši prve generacije lijeska
Slika 3. Lisne uši prve generacije na naličju lista lijeske – 04.05.2026. (snimio T. Validžić)

 

Suzbijanje neproduktivnih izbojaka lijeske

Uklanjanje ili suzbijanje neproduktivnih izbojaka korijenovog vrata lijeske (Slika 4.), provodi se mehaničkim (voćarske škare/ručno čupanje) ili kemijskim putem. Ovo je vrlo važna mjera kako bi se spriječilo nepotrebno iscrpljivanje grmova tijekom vegetacije a tijekom mirovanja vegetacije na uklanjanje ovih odrvenjelih izbojaka može se potrošiti više od 30% vremena potrebnog za rezidbu jednog grma/stabla. Od kemijskih pripravaka za ovu namjenu u RH je registriran pripravak na bazi Piraflufen-etila (Mizuki). Sredstvo se primjenjuje prije nego što odrveni osnova izdanka tj. do dužine 15 cm a može se primijeniti do stadija kada je 60% plodova doseglo konačnu veličinu (BBCH-76).

 

 

sasušeni neproduktivni izbojci lijeske
Slika 4. Sasušeni neproduktivni izbojci korijenovog vrata lijeske, osam dana nakon tretmana, snimljeni 04.05.2026. (snimio T. Validžić)

 

Napomena: Sredstva za zaštitu bilja (SZB), potrebno je primjenjivati sukladno uputama na etiketi. Ambalažni otpad potrebno je propisno zbrinjavati te voditi evidenciju o uporabi sredstava za zaštitu bilja u elektroničkom obliku (https://fis.mps.hr//storage/api/file?fileId=801aaf3f-dd30-407e-9148-c025c06a381d).

Prije svake primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu, preporuča se  redovito praćenje web-aplikacije Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS), Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva radi moguće promjene u registraciji SZB (https://fis.mps.hr/fis/javna-trazilica-szb/).

 

dr.sc. Tihomir Validžić

tihomir.validzic@mps.hr