Na pojedinim lokalitetima u Sisačko-moslavačkoj županiji uslijed olujnog nevremena došlo je do šteta na usjevima pšenice, ponajviše na parcelama gdje je pšenica bila jače gnojena dušičnim gnojivima.
Nakon nevremena najvažnije je što prije procijeniti stanje usjeva, odnosno utvrditi stupanj polijeganja (djelomično ili potpuno), oštećenja listova i klasova (je li klas polomljen uslijed tuče), ima li polomljenih stabljika, zadržava li se voda u depresijama te postoji li mogućnost razvoja bolesti, odnosno znakovi truleži ili mehaničkih oštećenja.
Na težim tlima Posavine i Banovine voda može ugušiti korijen već nakon nekoliko dana, stoga je važno otvoriti odvodne kanale, ali izbjegavati ulazak mehanizacijom dok je tlo premokro. Dugotrajno zadržavanje vode povećava rizik od pojave fuzarioza, truleži korijena i nedostatka kisika u tlu.
Ukoliko su listovi i stabljike oštećeni, povećava se rizik od infekcija kroz nastale rane, stoga se preporučuje primjena fungicida širokog spektra unutar nekoliko dana nakon nevremena, osobito ako se nastavi vlažno i toplo vrijeme. Tretiranje je potrebno obaviti samo kada se kroz usjev može sigurno proći bez dodatnog oštećivanja biljaka. Preporuča se redovito praćenje preporuka za zaštitu bilja koje su dostupne na poveznici https://savjetodavna.mps.hr/preporuke-zastita-bilja.
Folijarna prihrana mikroelementima može pomoći samo kod blažih stresova usjeva.
Na lokacijama zahvaćenima tučom potrebno je tijekom sljedećih 7 do 10 dana obratiti posebnu pozornost na pojavu bijelih vrhova klasova, ružičaste prevlake na klasovima (Fusarium spp.), promjenama na ranama te na ubrzano sušenje biljaka.
Danijela Glavica-Tominić, dipl. ing. agr.