Posljednja preporuka za suzbijanje najvažnijih bolesti i štetnika koštičavog voća upućena je prije dvanaest dana (20. svibnja o.g.)!
Premda je u prosjeku drugog desetljeća novog milenija (2011.-2020.) mjesec svibanj najkišovitiji mjesec u Međimurju, tijekom proteklog mjeseca u središnjem dijelu Županije zabilježene su samo dvije značajne “kišna epizoda” (11.5.-16.5. i 31.5.), tijekom kojih je izmjereno 69,8 mm oborina (ukupno je u svibnju na istom bilo 83,6 mm)(vidi Tablicu 1.)! Istovremeno je u istočnim krajevima Međimurja zabilježeno također 69,0 mm!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika koštičavog voća u proteklom mjesecu svibnju 2026. godine na nekim mjernim lokalitetima u središnjem i istočnom dijelu Međimurja:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| M. Središće | 83,6 mm | 6.405 minuta | 64,74 % | 16,55°C |
| Kotoriba | 71,2 mm | 10.440 minuta | 72,00 % | 16,43°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom svibnja u Međimurju očekujemo 73,7 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 15,3°C!
Pritom su tijekom 22 svibanjske noći najniže temperature uz riječne doline u središnjem dijelu Županije bile u rasponu od negativnih -1,4° do 9,7°C (istovremeno su tijekom cijelog mjeseca samo četiri dana najviše dnevne temperature imale vrijednosti <20°C)! Prema najavama posljednjih osam dana mjeseca svibnja o.g. zabilježeno je iznadprosječno vruće meteorološko razdoblja s najvišim vrijednostima 28,4°-33,6°C! Samo je sedam noći u proteklom tjednu imalo najniže jutarnje temperature >10°C! Prema najavama, tijekom jučerašnjeg popodneva (31.5.) grmljavinski je pljusak zahvatio zapadno i središnje Međimurje, te je na području općine Štrigova zabilježeno 21,0 mm (Železna Gora), u središnjem dijelu od 12,8 mm (Mursko Središće) do 19,8 mm (Nedelišće), dok je u istočnim dijelovima količina oborina bila značajno manja: od 1,0 mm (Donja Dubrava) do 1,4 mm (Kotoriba) ili 6,9 mm (Donji Kraljevec)!
Naredna 5-6 dana nastavlja se promjenljivo razdoblje: jutarnje će vrijednosti biti 10-15°C a moguće su nove oborine tijekom današnjih sati (01.6.)(5-6 mm) i sredinom ovog tjedna (03.6.)(10-12 mm)! Padaline zabilježene proteklog tjedna (u danima 28.5.-31.5.) omogućile su na nezaštićenim stablima primarne i/ili sekundarne zaraze dominantnih uzročnika bolesti koštičavog voća, a jutarnje rose i/ili magle uz riječne doline s dnevnim vrijednostima topline u narednom razdoblju omogućuju naknadni epidemijski razvoj, npr. šupljikavosti (Stigmina), krastavosti (Venturia), kozičavosti (Blumeriella), pepelnice (Sphaerotheca), dok se na šljivama još javljaju hrđa (Tranzschelia) i plamenjača (Polystigma). Na netretiranim se stablima tek od kraja druge dekade svibnja o.g. (19.5.) počela u vidljivom obliku razvijati šupljikavost lišća (Stigmina) (16 dana kasnije nego protekle 2025.) (npr. prvi simptomi na lišću trešnje, šljive, breskve).
VAŽNO: Mjere zaštite u koštičavom su voću početkom lipnja vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta (sorti) i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Rane sorte koštičavog voća koje dozrijevaju i počinje berba (npr. rane trešnje) više ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!
Za moguće suzbijanje različitih uzročnika bolesti prednost dajemo naizmjeničnoj primjeni kombiniranih fungicida propisane kraće karence (3 do 7 dana), uz pridržavanje ograničenja o najvećem broju primjene tijekom sezone (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili koristiti sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom voćarstvu (npr. mikrobiološki pripravci) (K=1 ili nije primjenljivo).
Krajem mjeseca svibnja o.g. bilježimo nastavak leta breskvina savijača (Cydia molesta) i leptira šljivina savijača (Cydia funebrana). Nakon 10.5. 2026. bilježimo početak leta prve ili prezimljujuće populacije breskvina moljca (Anarsia lineatella) (vidi Tablicu 2.).
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na feromonskim trapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja u zadnjoj dekadi svibnja (od 20.5. do 31.5. 2026.)!:
| Štetni organizam | Cydia molesta | Cydia funebrana | Anarsia lineatella |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 4,4 | 6,1 | 1,1 |
Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia lineatella=breskvin moljac!
Sve do sredine zadnje dekade mjeseca svibnja (24.5.) svježije noći i vjetroviti sati bili su manje optimalni za kopulaciju navedenih štetnika i odlaganje jaja! Tek posljednjih osam dana vlasnicima nasada bresaka i nektarina preporučujemo pratiti zdravstveno stanje na vršnim dijelovima mladica (na netretiranim mladim stablima), odnosno u prvom lipanjskom tjednu poduzeti prve mjere usmjerene zaštite od breskvina savijača i moljca!
Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i nektarina u narednom razdoblju voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom godine). Također, birati sredstva s karencom 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Moguće je planirati i koristiti mikro-biološke pripravke radi zaštite plodova koštičavog voća početkom dozrijevanja protiv uzročnika crvljivosti iz skupine leptira (savijači i moljci) (K=nije primjenljivo)!
Let prezimljujuće populacije šljivina savijača (Cydia funebrana) u značajnijoj brojnosti traje proteklih mjesec dana. Prema iskustvima iz ranijih sezona od prve (prezimljujuće) generacije šljivina savijača ne očekujemo značajne štete! Dominantni štetnici na šljivama tijekom mjeseca svibnja bile su lisne uši (Aphidae), a pojavljuju se simptomi virusne šarke na lišću zaraženih stabala šljiva!
Tek od sredine treće dekade mjeseca svibnja o.g. (23.5.) u središnjem dijelu Međimurja bilježimo pomoću žutih ljepljivih ploča i atraktanta pojavu i let uzročnika “crvljivosti” plodova trešnje: europske i sjeverno-američke trešnjine muhe (Rhagoletis cerasi, Rhagoletis cingulata) (let je započeo pet dana kasnije nego protekle 2025. sezone)! Najbrojniji ulovi ovih voćnih muha zabilježeni su u danima 24.5.-27.5. 2026.! Razvoj odloženih jaja u prosjeku traje sedam dana! Moguće štete od ovih tehnoloških nametnika očekujemo na sortama trešnje kasnijeg dozrijevanja (npr. kordia, regina), pa mjere zaštite planirati najkasnije 10-14 dana prije početka berbe (uz primjenu registriranih pripravaka kraće karence) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! U drugoj polovici svibnja 2026. nije zabilježen snažniji razvoj velike crne trešnjine uši (Myzus cerasi) kao protekle 2025.!
Moguće veća količina oborina krajem svibnja i početkom lipnja utječe na pucanje plodova i razvoj truleži plodova (Monilinia) sorti trešanja u dozrijevanju, pa preporučujemo koristiti sredstva dopuštena za primjenu u ekološkom voćarstvu (npr. mikrobiološki pripravci) (K=1 ili nije primjenljivo).
Dozrijevanjem plodova (trešnje, višnje) voćare upozoravamo na octenu mušicu pjegavih krila (Drosophila suzukii), štetnika koji je prisutan u Međimurju od 2011. godine, a izravno utječe na širenje truleži plodova! Na položajima i sortama gdje su ranijih sezona primijećene štete preporučujemo u nasade ili pojedinačna stabla postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!
Dodatna zaštita pčela: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.