Početkom druge dekade mjeseca ožujka o.g. (12.3.) upućene su opće smjernice za zaštitu plantažnih nasada oraha, a početkom i krajem svibnja (04.5. i 28.5.) obavijestili smo vlasnike plantažnih nasada o štetama od niskih jutarnjih temperatura (01.5.) i pojavi prvih znakova sive pjegavosti na lišću oraha (Gnomonia) (13.5.), te o početku sekundarnog širenja bolesti.
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj bolesti i štetnika orašastog voća u prve dvije i pol dekade mjeseca lipnja 2026. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju (do 23.6. 2026. u 6.00 sati):
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 105,2 mm | 3.055 minuta | 69,00 % | 20,52°C |
| Mursko Središće | 116,6 mm | 4.955 minuta | 75,60 % | 20,19°C |
| Donja Dubrava | 79,2 mm | 13.745 minuta | 65,52 % | 20,39°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
Ove godine na većini lokaliteta u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja mjesec lipanj je obistinio višegodišnje očekivanje o “najkišovitijem” razdoblju sezone (vidi Tablicu 1.) (barem 102,0 mm)! Vrlo je vruće i sparno, posljednjih šest dana (od 17.6. 2026.) najviše su dnevne temperature 32,6°-34,3°C! Naredna 5-6 dana nadalje očekujemo vrlo vruće, sunčano i sparno razdoblje s porastom najviših dnevnih temperatura na vrijednosti 34°-36°C (26.6.-29.6.), odnosno traje prvi ovogodišnji ljetni “toplinski udar”!
Zbog “manjka” proljetnih oborina u travnju i prve dvije dekade mjeseca svibnja prve simptome sive pjegavosti (Gnomonia) pronalazimo na svim županijskim lokalitetima proteklih 40ak dana (13.5.)!
Dominantan uzročnik bolesti oraha gljivica Gnomonia leptostyla formira u prezimljujućim oboljelih orahovim organima (lišću, plodovima, izbojcima) posebna zatvorena plodišta (periteciji), otporna na niske temperature. Iz njih se tijekom proljetnih mjeseci oslobađaju infektivne spore za prve ili primarne zaraze. Oslobađanje tzv. “zimskih spora” traje za toplijih proljetnih kišnih dana tijekom travnja, svibnja i moguće još početkom lipnja!
Jedan sat nakon jednosatnog vlaženja starih i oboljelih listova, a kada su temperature veće od 10°C, oslobađaju se zimske askospore. Zračne ih struje nanose na vlažno lišće, a najpovoljnija temperatura za infekciju jest 21°C, pri relativnoj vlažnosti 96-100 %! Kritično razdoblje za usmjerene zaštite oraha protiv ove bolesti traje od sredine travnja do sredine lipnja! Bolest prepoznajemo po okruglastim i ovalnim ili poligonalnim pjegama s tamnijim rubom, a zaraženi središnji dio je sive boje. Pjege su u početku male, promjera do 2 mm, ali tijekom razvoja bolesti “dostignu” veličinu 2 cm ili više. Jače zaraze pogoduju međusobnom spajanju susjednih pjega, pa time nastaje smeđe uvijanje i sušenje lišća, uz prijevremeno otpadanje tijekom kolovoza i rujna! Na plodovima se pjegavost razvija u obliku okruglastih, udubljenih, nekrotičnih (mrtvih) pjega u zelenoj lupini. Ako se zaraze mladi plodovi dolazi do njihova propadanja i otpadanja. Takvi plodovi predstavljaju izvor bolesti u narednoj sezoni.
Tablica 2. Uvjeti zabilježeni tijekom proteklog razdoblja optimalni za razvoj nekih bolesti oraha (broj optimalnih zaraza uzročnikom bolesti po mjesecima)(središnji dio Županije uz riječnu dolinu):
| Uzročnici bolesti | travanj 2026. | svibanj 2026. | lipanj 2026. | ukupno |
| Gnomonia | 1 | 5 | 6 | 12 |
| Xanthomonas | – | 1 | 4 | 5 |
*izmjereno do 23.6. 2026. u 6.00 sati!
Ova se bolest u orasima može suzbijati registriranim površinskim fungicidima u našoj zemlji na osnovi bakra ili drugim kombiniranim organskim pripravcima (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/)! Ovisno o količini i rasporedu oborina, mjere zaštite bi u kritičnom razdoblju trebalo ponoviti nakon 50-60 mm oborina.
Na lišću i plodovima oraha u našoj su zemlji opisane i neke druge gljivične bolesti: npr. antraknoza (Gleosporium epicarpi) i sušenje grančica oraha (Phomopsis juglandina). Primjena površinskih fungicida na osnovi bakra umanjuje i pojavu ovih uzročnika bolesti! Na uzorcima drva oraha sa simptomima gljivičnog raka u 90 % slučajeva izolirana je patogena gljiva Botryosphaeria dothidea! Vrsta se opisuje kao uzročnik raka i odumiranja voćaka (i vinove loze), a sve češće se povezuje sa pojavama kao što su sušenje pupova, palež cvjetova ili propadanje plodova!
Tretiranje spomenutim pripravcima važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha manjeg starosti i manjeg volumena gdje škropivom možemo zahvatiti veći dio krošnje! Mjere zaštite važno je provoditi u plantažnim nasadima oraha gdje se na deblima primjećuju znakovi raka, te u nasadima koji su proteklih sezona bili oštećeni različitim prirodnim nepogodama (npr. niske temperature, tuča, naplavna voda i sl.)!
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla na stablima oraha pronalazimo orahovu lisnu grinju šiškaricu (Eriophyes tristriata) i veliku orahovu lisnu uš (Calaphis juglandis) (njihovo usmjereno suzbijanje najčešće ne poduzimamo). Od početka mjeseca srpnja, odnosno za tjedan dana, preporučujemo početi sa vješanjem žutih ljepljivih ploča, radi praćenjem ekonomski najvažnijeg štetnika – orahove muhe (Rhagoletis completa)!
Moguća je i pojava jabučnog savijača (Cydia pomonella) kao uzročnika “crvljivosti” jezgre oraha, ali u područjima s intenzivnim uzgojem jabuka takva pojava nije dojavljena.
VAŽNO: Poljoprivredne proizvođače upućujemo redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (https://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.