Kako spriječiti fiziološki stres kod rajčice uslijed visokih temperatura – Krapinsko-zagorska županija

Na temelju prosječnih vrijednosti agrometeoroloških podataka zabilježenih  u periodu od 15.6 – 22.6 navode se podaci za pojedine lokalitete na području Krapinsko-zagorske županije:

Maksimalna temperatura zraka: 31 – 33 °C

Prosječna temperatura zraka: 22 – 25 °C

Maksimalna relativna vlaga zraka: 98 – 100 %

Maksimalna temperatura lista: 41 – 44 °C

Prosječna količina oborina : minimalna količina oborina (lokalno pljuskovi)  ; prema podacima vlage tla zabilježene su vrijednosti od 200 cb (centibar) što ukazuje na ekstremno suho tlo , te nedostatak vode za biljku.

Prema navedenim podacima vidljivo je da biljke rajčice koje su trenutačno u fazi cvatnje – formiranje plodova trpe toplinski stres , jer kada temperature prijeđu 30 -35 °C u biljkama dolazi do poremećaja osnovnih životnih procesa:

Visoka temperatura zatvaranje puči prekid fotosinteze opadanje cvjetova

Kritične temperature za rajčicu

Kada temperature prijeđu kritične granice, rajčica reagira obrambenim mehanizmima koji štete urodu:

Temperatura     Posljedica za rajčicu
Iznad 32 °C     Pelud postaje sterilna, cvjetovi se suše i opadaju.
Iznad 35 °C    Zaustavlja se sinteza likopena (plodovi ne mogu dobiti crvenu boju).

Za biljke rajčice koje su trenutno u fazi cvatnje i formiranje plodova, ključno je odmah primijeniti mjere koje osiguravaju pravilnu ishranu i sprječavaju odbacivanje zametnutih plodova uslijed vrućina, te mjere ublažavanja fiziološkog stresa.

Fiziološki stres kod rajčice uslijed visokih temperatura sprječava se nekim od navedenih metoda → zasjenjivanjem mreža, primjena navodnjavanja, malčiranje ,  primjena hranjiva u fazama cvatnje i formiranja plodova, primjena biostimulatora (aminokiselina), izbjegavanje zalamanja tijekom vrućina.

  • Zasjenjivanje (mreže) : postavljanje zaštitne mreže od 30 – 50 % gustoće iznad rajčica kada temperature prijeđu 30 °C sprječavaju pojavu ožegotina na plodovima i sterilnost peluda koja uzrokuje opadanje cvjetova
  • Primjena sustava navodnjavanja isključivo rano ujutro (između 5 i 7 sati) izravno u zonu korijena,  nedostatak vode u fazi rasta ploda uzrokuje trajna oštećenja tkiva, izbjegavajte večernje zalijevanje jer vlažno lišće i topla noć pogoduju razvoju gljivičnih bolesti
  • Zastiranje tla (malčiranje) oko biljaka rajčice slojem od 5 do 10 cm slamom, sijenom ili pokošenon travom jer malč održava tlo hladnijim i zadržava vlagu u zoni korijena
  • Primjena i pravilan izbor hranjiva u fazama cvatnje i formiranje plodova je od velike važnosti → u tim fazama rasta i razvoja od važnosti je kalij i kalcij
  • Kalij → za rast i krupnoća plodova , sinteza šećera i okus , ravnomjerno dozrijevanje i boja ploda , za regulaciju vode i otpornost na sušu , čvrstoća i skladištenje

Nedostaci kalija → rubovi starijeg lišća postaju žuti , kasnije nepovratno posmeđe (nekroze) , te plodovi nejednako zriju, simptomi se mogu javljati i na mlađem lišću

Slika 1. nedostatak kalija kod rajčice ( izvor Glasilo biljne zaštite 5/2016)

  • Kalcij → najvažniji element za izgradnju staničnih stijenki i stabilnost ploda rajčice, najvažnija uloga mu je sprječavanje vršne truleži na plodovima rajčice , za pravilan razvoj vršnih pupova i korijena , stvaranje otpornosti na pojavu bolesti 

Nedostaci kalcija → listovi su deformirani i pojavljuju se među žilne kloroze , rubovi listova posmeđe , ako nedostatak kalcija potraje baza lista se suši i odumire, privremeni nedostatak uzrokuje žućenje vrhova listova. Najuočljiviji nedostatak kalcija jest pojava vršne truleži na plodovima , gdje je vidljivo na donjem dijelu ploda crno kožasto obojenje, nekrotično tkivo , nakraju nedostatak dovodi do propadanja ploda. Simptomi se općenito odnose na slabo premještanje kalcija unutar biljke rajčice , a ne na njegov nedostatak.

Slika 2. nedostatak kalcija kod rajčice (izvor Glasilo biljne zaštite 5/2016)

  • Primjena bio stimulatora na bazi aminokiselina (po mogućnosti prije najavljenog toplinskog vala), oni pomažu rajčici da prebrodi šok i nastavi s fotosintezom
  • Izbjegavanje zalamanja po vrućini niti skidanje lišće tijekom ekstremnih vrućina, svaka rana je dodatan stres, a lišće služi kao prirodni štit koji stvara sjenu plodovima. Bitno je da se zaperci na biljci skidaju na dužini od 3-5 cm, u toj fazi zaperci su još mekani, pa se lako otkidaju prstima bez stvaranja velikih rana na stabljici

Preporuka je voditi računa o vremenskih uvjetima , pratiti biljke , te uraditi mjere njege i zaštite na vrijeme te takvim postupcima smanjiti im fiziološki stres.

 

Željka Filipaj, dipl. ing.agr.

zeljka.filipaj@mps.hr