Od posljednje preporuke za zaštitu koštičavog voća proteklo je 17 dana (16.6.). Berba kasnih sorti trešnje (npr. Regina) je završila sredinom zadnje dekade proteklog lipnja (25.6.), dok u narednom razdoblju očekujemo dozrijevanje i početak berba nekih koštičavih vrsta i sorata ranijeg dospijeća (neke sorte nektarina, šljiva i bresaka) (npr. Suncrest, President, Ruth gerstetter, Claifornia blue).
Proteklo je razdoblje obilježilo iznadprosječno vruće ljetno vrijeme: svi dani od 17.6. do 01.7. 2026. imali su najviše vrijednosti u rasponu 32,4°-38,5°C (mjerni uređaj “iMetos” u središnjem dijelu Županije uz riječnu dolinu) (posljednjih tjedan dana najviše su temperature zraka 35,5°-38,5°C)! Prema najavama u večernjim satima 01.7. 2026. Međimurje je zahvatilo grmljavinsko nevrjeme s različitom količinom oborina: najviše u istočnim krajevima: od 11,8 mm (Donja Dubrava) do 17,8 mm (Kotoriba), dok u zapadnom dijelu Županije oborine nisu zabilježene (npr. Železna Gora)! U središnjim je dijelovima Županije tada padalo tek nekoliko mm (npr. Mursko Središće 1,4 mm)! U odnosu na drugu polovicu mjeseca lipnja narednih 5-6 dana očekujemo nešto manje vruće razdoblje s najvišim temperaturama zraka 27°-29°C! Možda su nove oborine moguće početkom narednog tjedna (06.7.-07.7.)!
Tablica 1. Neki mjerni podatci bitni za razvoj uzročnika bolesti i štetnika koštičavog voća u proteklom mjesecu lipnju 2026. godine na lokalitetima zapadnog dijela, te uz riječne doline u središnjem i istočnom Međimurju:
| Mjerni lokalitet | Ukupno oborina (mm) | Vlaženje lišća (min) | Prosječna vlažnost zraka | Prosječna temperatura zraka |
| Železna Gora | 105,2 mm | 3.185 minuta | 75,00 % | 22,19°C |
| Mursko Središće | 116,6 mm | 5.610 minuta | 71,81 % | 21,89°C |
| Donja Dubrava | 79,2 mm | 17.495 minuta | 61,92 % | 22,02°C |
U višegodišnjim prosjecima tijekom lipnja u Međimurju očekujemo 102,0 mm oborina uz prosječnu mjesečnu temperaturu zraka 18,4°C!
Uvjeti za razvoj većeg broja biljnih bolesti u voćarstvu u takvim uvjetima posljednjih 15ak dana bili su manje optimalni, (vidi Tablicu 1.), ali istovremeno bilježimo pojačani (kritičan) let leptira – uzročnika “crvljivosti” plodova bresaka i šljiva (vidi Tablicu 2.)!
Uz nešto svježija jutra naredna četiri dana (11°-14°C) (04.7.-07.7.) očekujemo rose (ili sumaglice uz riječne doline)! Od uzročnika bolesti na koštičavom voću najviše pronalazimo simptome šupljikavosti lišća (Stigmina) (na netretiranim mladim stablima bresaka zaraza >40 %). Tijekom jučerašnjeg dana u središnjem dijelu Županije pronalazimo prve “crvljive” plodova na netretiranim stablima bresaka i šljiva, pa je naknadno moguća pojava smeđe truleži plodova (Monilinia)! Zbog izostanka oborina i vrlo visokih temperatura u drugoj polovici lipnja o.g. na netretiranim šljiva ne bilježimo pojavu lisne hrđe (Tranzschelia), kao niti na netretiranim stablima trešnje i višnje kozičavost lišća (Blumeriella).
VAŽNO: U drugoj polovici lipnja o.g. bilježimo nastavak leta leptira breskvina savijača (Cydia molesta) i šljivina savijača (Cydia funebrana), te pojavu prvih oštećenih plodova (naročito u manjim mješovitim voćnjacima gdje se ne provodi njihovo usmjereno suzbijanje) (vidi Tablicu 2.)! Posljednjih tjedan dana nema značajnog leta breskvina moljca (Anarsia lineatella)(letom je završila prva generacija)!
Tablica 2. Prosječni dnevni ulovi nekih štetnika na feromonskim trapovima u središnjem i zapadnom dijelu Međimurja posljednjih 15tak dana (od 17.6. do 01.7. 2026.)!:
| Štetni organizam | Cydia molesta | Cydia funebrana | Anarsia lineatella |
| Prosječni dnevni ulov leptira | 4,3 | 6,1 | 1,1 |
Cydia molesta=breskvin savijač; Cydia funebrana=šljivin savijač; Anarsia lineatella=breskvin moljac!
Njihova ljetna populacija uzrokuje “crvljivost” plodova, zbog koje se naknadno jače razvija trulež plodova (Monilinia). Uzročnici “crvljivosti” bit će jače usmjereni na sorte bresaka i šljiva kasnijih rokova dozrijevanja plodova!
Ipak, ljetne mjere zaštite u koštičavom su voću vrlo ograničene dozrijevanjem pojedinih voćnih vrsta i pripadajućom karencom sredstva za zaštitu bilja. Koštičave voćne vrste i sorte čiji plodovi dozrijevaju ovih dana ili traje njihova berba ne preporučujemo tretirati kemijskim sredstvima za zaštitu bilja!
U narednim danima valja planirati mjere zaštite samo u nasadima (ili dijelovima nasada) bresaka i šljiva sa sortama kasnije epohe dozrijevanja, čiji početak berbe se očekuje u prvoj polovici ili sredinom mjeseca kolovoza.
Prednost dajemo fungicidima kraće karence (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/) ili je za suzbijanje dominantnih uzročnika bolesti moguće koristiti biološke pripravke na osnovi Bacillus subtilis (Bacillus amyloliquefaciens) (K=nije primjenljivo)!
VAŽNO: sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede (mps.hr), svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Pri izboru insekticida za suzbijanje ljetne populacije uzročnika crvljivosti plodova bresaka i nektarina (Cydia molesta, Anarsia lineatella) voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju dopuštenih tretiranja jednim te istim pripravkom u sezoni (u pravilu jedan te isti insekticid ne koristimo više od 2x tijekom sezone). Svakako u sortama bresaka i nektarina kasnijih rokova dozrijevanja prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima kraće karence (7-14 dana) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!.
Na srednje kasnim i kasnim sortama šljiva koje dozrijevaju tijekom kolovoza u narednim razdoblju preporučujemo usmjereno suzbijanje druge generacija šljivina savijača (Cydia funebrana)! Izbor insekticida je u šljivama značajno manji nego u breskvama i nektarinama, a prednost u narednom razdoblju dajemo pripravcima s propisanim karencama 7-14 dana (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/)!
Moguće je protiv uzročnika crvljivosti bresaka, nektarina i šljiva u narednim danima umjesto kemijskih koristiti biološke insekticide (B.t.k.) (K=nije primjenljivo) (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/).
Voćare upozoravamo i na octenu mušicu (Drosophila suzukii), štetnika koji izravno utječe na širenje truleži voća (jača pojava zabilježena u drugoj polovici lipnja o.g. na nekim sortama trešnje)! Stoga preporučujemo redovito postavljati plastične boce zapremine 250, 500 ili 750 ml na kojima se izbuše simetrično izbušene rupice (promjera 5 mm otprilike 3 cm ispod čepa boce). U boce se ulije jabučni ocat (ili vinski ocat ili vodena otopina kvasca sa dodatkom šećera) do otprilike polovice zapremine. Primjenom ovakvih mamaca djelomično se smanjuje populacija octenih mušica!
Dodatna zaštita pčela i divljih oprašivača: Sukladno Zakonu o održivoj primjeni pesticida (NN 46/2022), ako se obavlja tretiranje pesticidom opasnim za pčele, profesionalni proizvođači moraju prije obavijestiti Hrvatski pčelarski savez i povjerenike za izvođenje evidencije pčelara i pčelinjaka te katastra pčelinjih paša po županijama i pčelarskim udrugama u propisanom roku. Flora i korovna flora koja služi za zatravljivanje u višegodišnjim nasadima ne smije biti u cvatnji, odnosno mora biti pokošena u trenutku tretiranja pesticidima opasnim za pčele.
mr.sc. Milorad Šubić, dipl.inž.agr.